Predmet: Etika

konzultacije: prema dogovoru (C217, tel.4092-180)
e-mail adresa: ante.covic1@zg.t-com.hr

ŽIVOTOPIS

Osnovni podaci

Rođen je 1949. godine u Splitu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1975. filozofiju i latinski jezik. Godine 1976. završio je postdiplomski tečaj “Ethik und Gesellschaftstheorie” (voditelji tečaja: Jürgen Habermas i Gajo Petrović) na Interuniverzitetskom centru za postdiplomske studije u Dubrovniku. Doktorsku disertaciju obranio je 1989. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1976. je zaposlen na Katedri za etiku u Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2005. izabran je u zvanje redovitog profesora (od 2010. u trajnom zvanju). Od 1993. do 2014. godine predstojnik je Katedre za etiku, a od 2010. do 2014. pročelnik Odsjeka za filozofiju. Od osnivanja (2006.) voditelj je Referalnog centra za bioetiku u jugoistočnoj Europi. Od 2014. godine na dužnosti je prorektora je Sveučilišta u Zagrebu.

Studijski boravci u inozemstvu

Akademske godine 1989./1990. boravio je na Sveučilištu u Augsburgu kao stipendist Zaklade Alexander von Humboldt. Potporom iste zaklade bio je 1999. na studijskom boravku u Međufakultetskom centru za etiku u prirodnim znanostima Sveučilišta u Tübingenu, a odmah zatim koristio je dvomjesečnu istraživačku stipendiju na Institutu za teologiju i društvo (Sveučilište Bundeswehra) u Münchenu.

Nacionalni znanstveni projekti i programi

Bio je voditelj četiri znanstveno-istraživačka projekata, koje je financiralo Ministarstvo znanosti Republike Hrvatske: 1. “Problem svijeta u filozofiji – uloga filozofije u svijetu” (1991.–1996.); 2. “Povijesni sklop i povijesni slom komunizma – problem naslijeđa i uspostava demokratskog društva” (1992.–1996.); 3. “Bioetika i filozofija” (1999.–2006.); 4. “Zasnivanje integrativne bioetike” (2007.-2013.). Vodio je također istraživački program “Bioetika – od pluralizma perspektiva do integrativnog mišljenja” (2007.-2013.) koji je objedinjavao tri bioetička projekta u financijskoj potpori Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. Bio je voditelj razvojnog sveučilišnog projekta “Integrativna bioetika: razvijanje centra izvrsnosti i doktorskog studija na Sveučilištu u Zagrebu” (2012.-2013). Voditelj je Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku koji je proglašen odlukom ministra znanosti, obrazovanja i sporta 10. 11. 2014.

Mađunarodni bioetički projekti i programi

Zajedno s prof. dr. sc. Walterom Schweidlerom (Ruhr-Universität Bochum, kasnije Katholische Universität Eichstätt-Ingolstadt) i prof. dr. sc. Thomasom S. Hoffmannom (Ruhr-Universität Bochum, kasnije FernUniversität in Hagen) vodio je međunarodni znanstveni program koji je u kontinuitetu trajao od 2004. do 2011. godine. Program je obuhvaćao niz posebnih projekata u sklopu kojih je razvijana bioetička suradnja u području jugoistočne i srednje Europe. Program su podupirale vodeće njemačke znanstvene zaklade: Alexander von Humboldt Stiftung,  DAAD i Volkswagen-Stiftung. U sklopu ovog programa ustanovljena je stalna međunarodna konferencija “Bioetički forum za jugoistočnu Europu”, osnovana je infrastrukturna institucija “Referalni centar za bioetiku u jugoistočnoj Europi”, održano je sedam međunarodnih konferencija i tri ljetne škole integrativne bioetike. No, najvažniji rezultat ovog programa svakako je izgrađivanje međunarodno afirmiranog koncepta integrativne bioetike. Kao suradnik i predstavnik Sveučilišta u Zagrebu sudjelovao je 2013. godine u intenzivnom programu ERASMUS “Bioethics in Context II: Autonomy, Dignity and Life as Fundamentals in Bio- and Medical Ethics” koji je, kao svojevrsni nastavak prethodne međunarodne suradnje u području bioetike, realiziran u suradnji FernUniversität-a u Hagenu, kao koordinacijske institucije, s partnerskim sveučilištima u Zagrebu, Sofiji, Solunu i Kreti.

Organiziranje znanstvenih skupova

Sudjelovao je u iniciranju, organiziranju i programskom definiranju brojnih znanstvenih konferencija i skupova; bio je inicijator i organizator Augsburško-zagrebačkih filozofskih razgovora (Augsburg 1988., Zagreb 1990., Augsburg 1993.), predsjednik Programskog odbora skupa “Izazovi bioetike” (Cres, 1998.), predsjednik Organizacijskog odbora 9. i 10. međunarodne znanstveno-kulturne manifestacije Dani Frane Petrića (Cres, 1999.–2001.), te predsjednik Programskog odbora simpozija “Bioetika i znanost u novoj epohi” (Mali Lošinj, 2001.). Inicijator je osnivanja i predsjednik Organizacijskog odbora stalne međunarodne znanstveno-kulturne manifestacije Lošinjski dani bioetike, koju su 2002. zajednički utemeljili Hrvatsko filozofsko društvo, Hrvatsko bioetičko društvo i Grad Mali Lošinj. Bio je kodirektor (s prof. dr. sc. Walterom Schweidlerom) međunarodne konferencije “Bioetika u južnoj i jugoistočnoj Europi. Izgledi za integrativnu etički refleksiju na podlozi intrakulturnih razlika u Europi” (Dubrovnik, 1.–3. 10. 2004.), te šest konferencija koje su između 2005. i 2010. održane u sklopu stalne manifestacije Bioetički forum za jugoistočnu Europu). Također je bio član Organizacijskog odbora 9. Svjetskog kongresa bioetike (Rijeka/Opatija, 2008.) i član Organizacijskog odbora 18. Svjetskog kongresa medicinskog prava (Zagreb, 2010.).

Uređivačka djelatnost

Na dužnosti je glavnog i odgovornog urednika časopisa Filozofska istraživanja i međunarodnog časopisa Synthesis philosophica u razdoblju 1984.–1993., te ponovno u tri mandata u razdoblju 2006.–2017. kao i u tekućem mandatu. Utemeljitelj je i predsjednik Izdavačkog savjeta biblioteke “Filozofska istraživanja” (od 1988.). Član je Uređivačkog odbora časopisa Arhe (Novi Sad), te član Izdavačkog savjeta časopisa Jahr (Rijeka). Utemeljitelj je i urednik biblioteke “Bioetika” kod izdavačke kuće Pergamena (od 1997.). Na razne je načine sudjelovao u pripremanju, uređivanju i izdavanju brojnih drugih publikacija.

Znanstvena društva

Član je Hrvatskog filozofskog društva, u kojem je obnašao dužnost tajnika, a zatim i predsjednika (1999.–2001.). Jedan je od osnivača Kluba hrvatskih humboldtovaca, u kojem je obnašao dužnost potpredsjednika (1994.–1996.). Među osnivačima je Hrvatskog bioetičkog društva, u kojem je član Upravnog odbora od osnivanja (2000.), te predsjednik u mandatu 2008.–2012.

Obnašanje javnih dužnosti

Obnašao je dužnost ministra znanosti, tehnologije i informatike u Vladi demokratskog jedinstva Republike Hrvatske 1991.–1992.

Bio je potpredsjednik Bioetičkog povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za praćenje genetski modificiranih organizama (2000.–2003.), te član Vijeća za GMO Vlade Republike Hrvatske 2008.-2013. godine.

Priznanja

Za postignute rezultate u razvijanju međunarodne bioetičke suradnje, bioetičkih institucija i bioetičkog dijaloga Odbor za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu dodijelio mu je posebno priznanje (2007.), Grad Mali Lošinj dodijelio mu je priznanje “Grb grada Malog Lošinja” (2009.), Bioetičko društvo u Bosni i Hercegovini proglasilo ga je počasnim članom (2007.), Bioetičko društvo Srbije proglasilo ga je također počasnim članom (2012.), dok ga je Skupština Hrvatskog bioetičkog društva izabrala za počasnog predsjednika (2012.). Za sveukupan doprinos unapređenju znanstvenoga i nastavnog rada Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu dodijelio mu je “Povelju Filozofskog fakulteta” (2011.). Hrvatsko filozofsko društvo dodijelilo mu je povelju “za znatan osobni doprinos u stvaranju, razvoju i promicanju znanstveno-kulturne manifestacije Dani Frane Petrića” (2011.), dok mu je Klub hrvatskih humboldtovaca dodijelio povelju “za osobiti doprinos u ostvarivanju ciljeva Kluba hrvatskih humboldtovaca” (2012.). Dobitnik je Nagrade Grada Zagreba za znanost (2014.). UNESCO-va Katedra za bioetiku (Haifa/Zagreb) dodijelila mu je 2016. god. nagradu za posebna postignuća u području bioetike.

Za obavljanje javne djelatnosti dobio je državna priznanja: “Spomenicu domovinskog rata” (1993.) i “Povelju Hrvatskog sabora za izniman doprinos u stvaranju samostalne i suverene Republike Hrvatske” (2010.).

Bibliografija

I. Autorske knjige

1. Marksizam kao filozofija svijeta, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1988.

2. Etika i bioetika, Pergamena, Zagreb, 2004.

3. Etika i bioetika, izmijenjeno izdanje u prijevodu na bugarski, prev. Gančo Savov, Evropres, Sofija, 2008.

II. Uredničke knjige

1. Izazovi bioetike, Pergamena/Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2000.

2. Bioethik und kulturelle Pluralität. Die südosteuropäische Perspektive / Bioethics and Cultural Plurality. The Southeast European Perspective, ur. Ante Čović i Thomas Sören Hoffmann, Academia Verlag, Sankt Augustin, 2005.

3. Integrative Bioethik / Integrative Bioethics, ur. Ante Čović i Thomas Sören Hoffmann, Academia Verlag, Sankt Augustin, 2007.

4. Od nove medicinske etike do integrativne bioetike / From New Medical Ethics to Integrative Bioethics, ur. Ante Čović, Nada Gosić i Luka Tomašević, Pergamena, Zagreb, 2009.

5. Bioetika i dijete. Moralne dileme u pedijatriji, ur. Ante Čović i Marija Radonić, Pergamena, Zagreb, 2011.

6. Integrative Bioethik und Pluriperspektivismus / Integrative Bioethics and Pluri-Perspectivism, ur. Ante Čović, Academia Verlag, Sankt Augustin, 2011.

III. Znanstveni članci (noviji)

1. a) “Demokracija i partitokracija. Rasprava o moralnim osnovama politike”, Filozofska istraživanja, br. 92 (1/2004), str. 173-192. b) “Demokratie und Partitokratie. Abhandlung über die moralischen Grundlagen der Politik”, Synthesis philosophica, br. 42 (2/2006), str. 405-430.

2. “Etički kriticizam u djelu Milana Kangrge”, Filozofska istraživanja, br. 94-95 (3-4/2004), str. 665-676.

3. a) “Bioethik unter den Bedingungen des Postkommunismus – Fallbeispiel Kroatien”, u: Bioethik und kulturelle Pluralität. Die südosteuropäische Perspektive / Bioethics and Cultural Plurality. The Southeast European Perspective, ur. Ante Čović i Thomas Sören Hoffmann, Academia Verlag, Sankt Augustin, 2005, str. 148-172. b) “Bioetika u uvjetima postkomunizma – slučaj Hrvatska”, Arhe, Novi Sad, br. 5-6/2006, str. 355-372.

4. “Pluralizam i pluriperspektivizam”, Filozofska istraživanja, br. 101 (1/2006), str. 7-12. Ante Čović: Pluralizam i pluriperspektivizam

5. “Der Aufbau eines Referenzzentrums für Bioethik in Südosteuropa: Ein Schritt zur Institutionalisierung des bioethischen Pluriperspektivismus”, u: Integrative Bioethik / Integrative Bioethics, ur. Ante Čović i Thomas Sören Hoffmann, Academia Verlag, Sankt Augustin, 2007, str. 261-274.

6. “Integrativna bioetika i pluriperspektivizam”, u: Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije, ur. Velimir Valjan, Bioetičko društvo u BiH, Sarajevo, 2007, str. 65-76.

7. a) “Die biotische Gemeinschaft als Grundlage der Verantwortung für nicht-menschliche Lebewesen”, u: Wert und Würde der nichtmenschlichen Kreatur / Value and Dignity of the Nonhuman Creature, ur. Walter Schweidler, Academia Verlag, Sankt Augustin, 2009, str. 53-66. b) “Biotička zajednica kao temelj odgovornosti za ne-ljudska živa bića”, u: Od nove medicinske etike do integrativne bioetike / From New Medical Ethics to Integrative Bioethics, ur. Ante Čović, Nada Gosić i Luka Tomašević, Pergamena, Zagreb, 2009, str. 33-46. Ante Čović: Biotička zajednica kao temelj odgovornosti za ne-ljudska živa bića

8. a) “Integrativna bioetika i problem istine”, Arhe, Novi Sad, br. 12 (2009), str. 185-194. b) “Integrative Bioethik und das Problem der Wahrheit”, u: Integrative Bioethik und Pluriperspektivismus / Integrative Bioethics and Pluri-Perspectivism, ur. Ante Čović, Academia Verlag, Sankt Augustin, 2010, str. 43-53.

9. “Pojmovna razgraničenja: moral, etika, medicinska etika, bioetika, integrativna bioetika”, u: Bioetika i dijete. Moralne dileme u pedijatriji, ur. Ante Čović i Marija Radonić, Pergamena, Zagreb, 2011, str. 11-24