logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




doc. dr. sc. Goran Sunajko

Predmeti

Estetika, Suvremena estetika, Filozofija kulture, Filozofija religije

Konzultacije

utorkom od 16:30h (C209, tel. 4092-173)

Kontakt

gsunajko@ffzg.hr

Biografija

Goran Sunajko rođen je 1978. u Zagrebu. Docent je i viši znanstveni suradnik na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na Odsjeku predaje od 2014., u naslovnom zvanju docenta od 2015., a na radnom mjestu docenta na Katedri za estetiku od 2019., kada je izabran u zvanje višeg znanstvenog suradnika. Objavio je 5 autorskih knjiga, 30 znanstvenih, 10 stručnih i 10 popularnih radova; urednik je 5 znanstvenih knjiga te je autor preko 450 enciklopedijskih članaka iz filozofije, politologije i kulture. Diplomirao je i magistrirao politologiju (filozofijsko usmjerenje) na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu te doktorirao filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bavi se ontologijom, estetikom i filozofijom politike, a osobita mu je usmjerenost suvremenoj estetici, fenomenologiji, francuskoj prosvjetiteljskoj filozofiji, filozofiji egzistencije i filozofiji francuskog egzistencijalizma.

Radio je kao enciklopedist u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža (2005. – 2019.), gdje je urednik Leksikona postmoderne, član uredništva, Hrvatske opće enciklopedije, Hrvatskog biografskog leksikona, a bio je član Filozofskog leksikona, Leksikona književno-kulturnog nazivlja te izvršni urednik Ekonomskog leksikona.

Član je Hrvatskog filozofskog društva i Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo (član Upravnog odbora). Od 2018. član Organizacijskog odbora međunarodnog simpozija Dani Frane Petrića u Cresu, potpredsjednik Hrvatskog filozofskog društva (2017. – 2018.), predsjednik Organizacijskog odbora međunarodnog znanstvenog simpozija Rat i mir (2015.), član Organizacijskog odbora međunarodnog znanstvenog simpozija Reformacije i revolucije (2017.), član Organizacijskog odbora međunarodnog znanstvenog simpozija Filozofija i stvaralaštvo (2018.) te član Organizacijskog odbora međunarodne znanstvene konferencije International Cultural Relations of the European Union – Europe, the World, Croatia, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo /Culturelink-IRMO/ Observatoire des politiques culturelles, France.

Urednik-voditelj je Književnog petka u zagrebačkoj Gradskoj knjižnici.

Nastava

a) Preddiplomski, dodiplomski i diplomski studij filozofije (Odsjek za filozofiju)

  • Nositelj kolegija: Estetika, Estetika-opći predmet, Suvremena estetika, Filozofija kulture, Filozofija religije.
  • Izvoditelj kolegija: Sartreov egzistencijalizam, Nietzscheov ateistički egzistencijalizam; Kierkegaardov religiozni egzistencijalizam; Ontology and Metaphysics; Philosophy of History; Hegelova filozofija religije; Filozofija religije Martina Luthera; Husserlova transcendentalna fenomenologija; Ontologija demokracije IV – Rancièreov pojam nesuglasnosti; Ontologija demokracije I; Volja kao metafizička kategorija; Čovjek i egzistencija; Metafizički temelji totalitarizma; Čovjek citoyen i čovjek bourgeois; Negativna i pozitivna filozofska antropologija; Metafizičko pitanje suverenosti; Metafizika subjektivnosti.

b) Doktorski studij filozofije (Odsjek za filozofiju)

  • Nositelj kolegija: Schopenhauerov pojam genija; Schopenhauerov pojam volje.

c) Doktorski studij književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture (Odsjek za komparativnu književnost)

  • Nositelj kolegija: Problemi suvremene estetike.

Više:

https://theta.ffzg.hr

 

Znanstvene knjige

  1. Estetika ružnoga, Breza, Zagreb 2018., str. 247.
  2. Metafizika i suverenost, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2015., str. 491.

Udžbenici

  1. Politika i gospodarstvo, udžbenik za gimnazije, Sysprint, Zagreb 2014., str. 159 (suautori Dario Čepo, Ivo Goldstein).
  2. Politika i gospodarstvo, udžbenik za srednje strukovne škole, Sysprint, Zagreb 2014., str. 203 (suautori Dario Čepo, Ivo Goldstein)
  3. Politika i gospodarstvo, udžbenik za srednje strukovne škole, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Sysprint, Zagreb 2010., str. 203 (suautori Dario Čepo, Ivo Goldstein).

Uredničke knjige

  1. Karl Marx: zbornik povodom dvjestote obljetnice rođenja, Breza, Zagreb 2018., str. 311 (suurednik Maroje Višić).
  2. Rat i mir, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2017., str. 386.
  3. Miko Tripalo: Otvoreno društvo, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Zagreb 2017., str. 110 (suurednik Dario Čepo).
  4. Miko Tripalo: Za demokratsku i socijalnu Hrvatsku, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Zagreb 2015., str. 445 (suurednici Slaven Ravlić, Dario Čepo).
  5. Ekonomski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2011., str. 1058 (izvršni urednik).

Poglavlja u znanstvenoj knjizi

  1. “Metaphysics of Rousseau’s General Will as a Will of One”, u: Boško Pešić i Pavao Žitko (ur.): Existence and the One, Teseo, Buenos Aires 2019., str. 279–308.
  2. “Karl Marx: živjeti umjetnički ili ‘umjetnošću protiv estetike'”, u: Goran Sunajko i Maroje Višić (ur.), Karl Marx: zbornik povodom dvjestote obljetnice rođenja, Breza, Zagreb 2018., str. 277–303.
  3. “Fenomenologija Drugoga između Husserla i Lévinasa: mišljenje koje ne misli samo sebe”, u: Ivan Dodlek i dr. (ur.): Religija između hermeneutike i fenomenologije, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 2018., str. 277–293.
  4. “Filozofska paradigma otvorenosti u znanosti i društvu”, u: Ivana Hebrang Grgić (ur.), Otvorenost u znanosti i visokom obrazovanju, Školska knjiga, Zagreb 2018., str. 21–42.
  5. “Schopenhauerova filozofija između metafizike i filozofije religije”, u: Danijel Tolvajčić i dr. (ur.), Filozofija i religija: suvremene perspektive, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 2018., str 95–109.
  6. “Martin Luther – filozof savjesti i teolog vjere”, u: Ankica Marinović, Ivan Markešić (ur.), 500 godina protestantizma, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu/Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Zagreb 2018., str. 179–191.
  7. “Ima li Hrvatska političku teoriju? Prema konceptu ustavnog patriotizma”, u: Jakovina, Tvrtko (ur.), Dvadesetpet godina hrvatske neovisnosti, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Zagreb 2017, str. 101–126.
  8. “Metafizički i politički egzistencijalizam Ortega y Gasseta”, u: Tomislav Krznar (ur.), Filozofija je djelo: približavanje misli španjolskog filozofa Joséa Ortege y Gasseta, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2017. str. 121–133.
  9. “Predgovor: Tripalo i Popperova filozofija otvorenog društva” u: Goran Sunajko, Dario Čepo (ur.), Miko Tripalo: Otvoreno društvo, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Zagreb 2017. str. 1–31.
  10. “Uvod u Tripalovo mišljenje federalizma”, u: Goran Sunajko, Dario Čepo, Slaven Ravlić (ur.), Miko Tripalo-za demokratsku i socijalnu Hrvatsku, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Zagreb 2015., str. 39–53.
  11. Hrvatsko proljeće i načela ustavnih reformi, u: Tvrtko Jakovina (ur.), Hrvatsko proljeće, 40 godina poslije, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Filozofski fakultet/Fakultet političkih znanosti/Pravni fakultet, Zagreb 2012., str. 205–223.
  12. “Politički identitet i hrvatska socijalna svijest: odrednice političkog identiteta”, u: Neven Budak i Vjeran Katunarić (ur.), Hrvatski nacionalni identitet u globalizirajućem svijetu, Pravni fakultet u Zagrebu/Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Zagreb 2010., 167–190.
  13. “Europska i hrvatska socijalna misao: politika identiteta”, u: Josip Kregar, Gvozden Flego, Slaven Ravlić (ur.), Hrvatska-kako sada dalje, Pravni fakultet u Zagrebu/Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Zagreb 2008., str. 215–243.

 

Radovi u znanstvenim časopisima:

  1. “Slika kao fenomen u Husserlovoj i Heideggerovoj fenomenologiji”, New Theories 1 (2019) 1, str. 122–141.
  2. “Tko je tu lud? ‘Ludilo’ kao pretpostavka umjetničkog djela”, Filozofska istraživanja 39 (2019) 1, str. 119–134, doi: 10.21464/fi39110.
  3. “Hermeneutička borba phōné–logos: Rancière i kritika socrealističkog logocentrizma”, Filozofska istraživanja 37 (2018) 4, str. 723–742 (suautorica doktorandica Martina Kokolari), doi: 10.21464/fi37407.
  4. “Genij nasuprot talentu – umjetnost nasuprot estetici: bit Schopenhauerove estetike”, Studia lexicographica 11 (2017) 21, str. 61–74.
  5. “Metafizička okrenutost drugomu kao temelj političkoj ideji zajedništva”, Diacovensia 25 (2017) 3, str. 417–437 (suautor doktorand Ratko Podvorac), 10.31823/d.25.3.4.
  6. “Opasnost od normalnih: politizacija ludila u Foucaultovu i Lützovu diskursu”, Filozofska istraživanja 36 (2016) 3, str. 451–472, doi: 10.21464/fi36304.
  7. “Rousseau između političke filozofije i političke teorije”, Anthropos: časopis za psihologijo in filozofijo ter za sodelovanje humanističkih ved 48 (2016) 3–4, str. 41–66.
  8. “Ontologija ‘objektivnog neprijatelja’ kao nebića: Hannah Arendt i Carl Schmitt”, Filozofska istraživanja 36 (2016) 4, str. 753–774.
  9. “Rawls and Piketty: the philosophical aspects of economic inequality”, The Journal of Philosophical Economics 9 (2016) 2, str. 71–84.
  10. “Vico’s New Science as a Political Theology”, Synthesis philosophica 30 (2015) 2, str. 203–216.
  11. “Rousseauova teorija volonté générale kao pretpostavka radikalnog shvaćanja demokracije: povratak političkome!”, Filozofska istraživanja 34 (2014) 1–2, str. 37–54.
  12. “Knjiga koja je zauvijek promijenila pojam politike: u povodu 500 godina Machiavellijeva Vladara”, Studia lexicographica 7 (2013) 1, str. 117–131.
  13. “Diderot i Rousseau: tête–coeur filozofije francuskoga prosvjetiteljstva”, Studia lexicographica 7 (2013) 2, str 139–180.
  14. “Juraj Križanić između Augustina i Hobbesa”, Politička misao 49 (2012) 1, str. 152–171.
  15. “Križanićev teorijski koncept političke teologije kao preduvjet praktičnome ostvarenju slavenskog jedinstva”, Anthropos: časopis za psihologijo in filozofijo ter za sodelovanje humanističkih ved (2012) 1–2 (225–226), str. 303–322.
  16. “Filozofija politike francuskih enciklopedista i njezin utjecaj na Francusku revoluciju”, Studia lexicographica 2 (2008) 1, str. 25–50.

Stručni radovi

  1. “Priča lokalnog filozofa”, Novi izraz: časopis za književnu i umjetničku kritiku (P.E.N – Sarajevo) 77–78 (2020), str. 135–143.
  2. “Rancière i francuski svibanj ‘68: Zašto je političko nužno estetičko?”, Tvrđa: časopis za književnost, umjetnost, znanost (2018) 1–2, str. 247–255.
  3. “Antun Vujić: filozofija otvorenosti i politika alternative”, Književna republika: časopis za književnost 14 (2016) 5–8, str 36–51.
  4. “Uvodnik: Rat i mir”, Filozofska istraživanja 36 (2016) 4, str 629–631.
  5. “Jacques Rancière, Nesuglasnost: politika i filozofija”, Studia lexicographica 9 (2015) 1, str. 197–201 (prikaz).
  6. “Demokracija na prekretnici”, Studia lexicographica 8 (2014) 1, str. 134–136 (prikaz).
  7. “Međunarodni znanstveni simpozij ‘Priroda – društvo – politika'”, Politička misao: Croatian political science review 49 (2013) 4, sr. 270–273 (prikaz)
  8. “Uvodnik: Enciklopedizam i prosvjetiteljstvo: povodom 300. obljetnice rođenja Denisa Diderota”, Studia lexicographica 7 (2013) 2, str. 7–8.
  9. “Simpozij ‘Republikanizam i liberalizam: frères-ennemis modernoga političkog mišljenja’, Filozofska istraživanja 32 (2012) 3–4, str. 633–635 (osvrt).
  10. “Zašto je Marx bio u pravu”, Studia lexicographica 4 (2010) 2, str. 177–183 (osvrt).

Izlaganja na znanstvenim simpozijima (uži izbor)

  1. Aesthetics of the City: Artistic Practices in the Development of Local Democracy, International Cultural Relations of the European Union – Europe, the World, Croatia, Rijeka, Hrvatska, 30.–31. 5. 2019.
  2. Je li fenomen slika: Između Husserla i Heideggera, Slika i hiperrealizam: slikarstvo, fotografija i film, Centar za vizualne studije, MSU Zagreb, Hrvatska, 15–16. 11. 2018.
  3. Ludilo kao pretpostavka umjetničkog djela, Bioetika i aporije psihe, Centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku, filozofsko društvo, Zagreb, Hrvatska, 22.–24. 11. 2018.
  4. Demokratsko “krivo” u estetici postmoderne arhitekture: Rancière i Nouvel, Umjetnost i demokracija, Filozofski fakultet u Zagrebu, Sveučilište Adam Mickiewicz u Poznanu, Zagreb, Hrvatska, 7.–8. 6. 2018.
  5. Dehumanizacija umjetnosti u estetici Ortega y Gasseta, 27. Dani Frane Petrića, Hrvatsko filozofsko društvo, Cres, Hrvatska, 23.–25. 9. 2018.
  6. Je li danas moguća nenasilna revolucija? Alternativa iz perspektive francuskog postmodernog marksizma, Reformacije i revolucije, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, Hrvatska, 14.–16. 12. 2017.
  7. Estetika postmoderne arhitekture, Urbana kultura, Diskrepancija, FFZG, Zagreb, Hrvatska, 14.–17. 11. 2017.
  8. U Marxovoj zamci: građansko društvo kao Pandorina kutija, Filozofija i ekonomija, 26. Dani Frane Petrića, Hrvatsko filozofsko društvo, Cres, Hrvatska, 24.–30. 9. 2017.
  9. Rancièreova estetika »krivog«, Razmjeri prostornog obrata: filozofsko čitanje suvremene arhitekture, Hrvatsko društvo pisaca, Zagreb, Hrvatska, 29. 6. 2017.
  10. Estetička transprostornost genija u Schopenhauerovoj metafizici, Čovjek u prostoru, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, Hrvatska, 15.–17. 12. 2016.
  11. Schopenhauerova filozofija između metafizike i filozofije religije, Filozofija i religija: suvremene perspektive, KBF Zagreb, Hrvatska, 3. 12. 2016.
  12. Jacques Rancière: filozofija za sadašnjost, Filozofija za suvremeno društvo, Diskrepancija, FFZG, Zagreb, Hrvatska, 8.–10. 12. 2016.
  13. Diderot and Rousseau: The Two Concepts of the Mind/Body Problem, Moral Perspectives on the Mind/Body Problem: From Early to Late Modern Philosophy, Sveučilište u Padovi, Italija, 27.–28. 3. 2015.
  14. Tripalov koncept istinske socijaldemokracije, Tripalovi dani u Sinju, Sinj, Hrvatska, 18. 6. 2015.
  15. Kad tijelo progovara istinom: filozofski diskurs tjelesnosti Denisa Diderota, Filozofija i tjelesnost, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, Hrvatska, 27.–29. 11. 2014.
  16. Suverenošću protiv svijeta: Tko može zaustaviti stroj?, 22. Dani Frane Petrića, Cres, Hrvatska, 21.–24. 9. 2014.
  17. Uloga filozofije u izgradnji narodnog duha: filozofija kao vita activa u mišljenju Franje Markovića, 1. Dani Franje Markovića, Matica Hrvatska, Križevci, Hrvatska, 6. 11. 2014.
  18. The Concept of Decisionism as the Concept of Power in the Carl Schmitt’s Political Theory, The Theory of Power and the Power of Theory, IUC, Dubrovnik, Hrvatska 28 .03.–1. 4. 2011.
  19. European and Croatian Tradition of Social Thinking as Relation of Political Identity, Europeanization of National Politics, Opatija, Hrvatska, 3.–5. 10. 2008.
  20. Država kao središnji pojam političke misli XVI. stoljeća, Međunarodni znanstveni simpozij Marin Držić i naše doba, Dubrovnik–Siena, 2.–7. 9. 2008.

Enciklopedijski radovi (uži izbor)

  1. Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb (sv. VI – XI, 2005.–2009. te online izdanje). Uži izbor autorskih članaka: ružno; drugi; filozofija egzistencije, nihilizam; pesimizam, volja, Popper, Karl; adekvacija, Adorno, Theodor; Agripa, Attali, Jacques; apsurd, besmrtnost, bivanje, čudo; de Beauvoir, Simone, Deleuze, Gilles; deliberacija, Della Volpe, Galvano, deontologija; sofisti; Dessoir, Max, Dufrenne, Mikel; Duns Scotus, Johannes; Feuerbach, Ludwig; Fichte, Johann Gottlieb; Baumgarten, Alexander Gottlieb, Benjamin, Walter; Cudworth, Ralph; Althusser, Louis; Arendt, Hannah; Ayer, Alfred Jules; Rancière, Jacques; Nancy, Jean-Luc; Baudrillard, Jean; Boutroux, Émile; Burthogge, Richard; Buthler, Judith; Danilevski, Nikolaj Jakovljevič; Dworkin, Ronald Myles; Finkielkraut, Alain; Finnis, John; Fuller, Lon; Krugman, Paul; Kymlicka, Will; Ostrom, Elinor; Pateman, Carole; Putnam, Whitehall Hilary; Raz, Joseph; republika; romantizam; Ruge, Arnold; Saint–Simon, Claude; samoupravljanje; Schmitt, Carl; Sellars, Roy Wood; Sieyès, Emanuel Joseph; Skinner, Qentin; Skocpol, Theda; složena država; socijaldemokracija; socijalizam; staljinizam; Strauss, Leo; teokracija; teror; titoizam; Tocqueville, Alexis de; tolerancija; Trocki, Lav; trockizam; unitarizam; urota; ustav; utopija; utopijski socijalizam; vladavina; vlast; vođa; Voegelin, Eric Herman Wilhelm; Savez Komunista, nova ljevica.
  2. Filozofski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2012., str. 1299. Uži izbor autorskih članaka: autonomija; autoritet; apsolutizam; bellum omnioum contra omnes; Beneke, Friedrich, Bernard iz Chartresa; Bernard iz Toursa; biheviorizam; Bodin, Jean; Boutroux, Émile; Burke, Edmund; civilizacija; civilno (građansko) društvo; dekadencija; demokracija; diktatura; društveni ugovor; društvo; država; duh naroda; dužnost; Erazmo Roterdamski; etatizam; fašizam; filozofija ekonomije; filozofija politike; filozofija prava; Foucault, Michel; Gerson, Jean de; građanin; Grotius, Hugo; Guyau, Jean-Marie; Hayek, Friiedrich August von; hegemonija; heteronomija; hijerarhija; ideologija; integracija; javno mnijenje; javnost; jednakost; kapitalizam; Kelsen, Hans; Keynes, John Maynard; komunizam; konflikt; konstitucija; kontraktualizam; kopernikanski obrat; kritika; krivnja; kriza; Leroux, Pierre; Le Senne, René; Lefort, Claude; Littré, Émille; legalizam; legitimitet; Levijatan; ljudska prava; Machiavelli, Niccolò; Maurras, Charles; monarhija; More, Thomas; nacija; nacionalizam; narod; odgovornost; polis; politika; pravednost; pravo; Pufendorf, Samuel von Rousseau, Jean-Jacques; savjest; Shaftesbury, Anthony; Sellars, Roy Wood; rasizam; rat; reformacija; sloboda; teokracija; Tocqueville, Alexis de; tiranija; totalitarizam; ustav; zajednica; zakon.

Popularni radovi

  1. “Simulakrum u hrvatskoj izvedbi”, H-ALTER, 2020.
  2. “Joker – fikcija koja to nije”, H-ALTER, 2019.
  3. “Siguran put u totalitarizam”, H-ALTER, 2019.
  4. “Futurizam u zemlji bez futura”, H-ALTER, 2019.
  5. “Novi suverenizam – stara demagogija”, Glas Slavonije, 2019.
  6. “Socijalna država”, Glas Slavonije, 2019.
  7. “Demokracija je eksces: Što ostaje od pariške ‘68?”, H-ALTER, 2018.
  8. “Antikapitalizam”, Glas Slavonije, 2018.
  9. “Zašto ljevica ne može na vlast?!”, H-ALTER, 2018.
  10. “Sekularna država je pleonazam”, H-ALTER, 2017.

Recenzije znanstvenih knjiga (izbor)

  1. Patrick Boucheron, Jedno ljeto s Machiavellijem, Tim-press, Zagreb 2019.
  2. Jürgen Habermas, Postmetafizičko mišljenje II., Breza Zagreb 2015., str. 300.
  3. Franco Berardi, Pobuna: o poeziji i financijama, Sandorf/Mizantrop, Zagreb 2018., str. 168.
  4. Ivan Markešić (ur.), Čovjek i smrt, Institut Ivo Pilar, Zagreb 2017., str. 624.
  5. Antun Vujić, Prema znanstvenom utemeljenju enciklopedijske leksikografije, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2015., str. 165.
  6. Žarko Paić, Tehnosfera II. – kibernetika i apsolutno vrijeme stroja, Sandorf, Zagreb 2018., str. 465.
  7. Žarko Paić, Tehnosfera I. – Žrtvovanje i dosada, Sandorf, Zagreb 2018., str. 477.
  8. Predrag Finci, Što se sviđa svima: komentari uz Kantovo shvaćanje umjetnosti, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, str. 193. (u postupku objavljivanja)
  9. Žarko Paić: Tehnosfera III. – Estetika i suvremena umjetnost, Sandorf, Zagreb, str. 543 (u postupku objavljivanja).
  10. Žarko Paić: Tehnosfera IV. – Što je preostalo od arhitekture, Sandorf, Zagreb, str. 380 (u postupku objavljivanja).
  11. Žarko Paić, Tehnosfera V. – Dizajn kao mišljenje, Sandorf, Zagreb, str. 389. (u postupku objavljivanja)
  12. Ana Maskalan (ur.), Reformacije i revolucije, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, str. 274. (u postupku objavljivanja).

Medijska gostovanja (popularizacija)

  1. Gostovanje u radijskoj emisiji iz filozofije i kulture “Kozmos i etos”, Treći program Hrvatskog radija, tema: Estetika ružnoga, urednik Marito Mihovil Letica, 4. 4. 2019.
  2. Gostovanje u radijskoj emisiji o književnosti “Kutija slova”: tema: Ružno u književnosti, urednik Ivan Tomašić, 2019. (u najavi)
  3. Gostovanje u televizijskoj emisiji iz kulture “Drugi format”, tema: Gdje danas opstaje prosvjetiteljski duh?, Hrvatska televizija, urednica Vlatka Kolarević, 26. 12. 2013.
  4. Gostovanje u radijskoj emisiji iz kulture “Jutro na Trećem”, Treći program Hrvatskog radija, tema: 300. godina Denisa Diderota, urednik Ivica Prtenjača, 9. 10. 2013.

Više:

CROSBI