Naziv predmeta: Povijesti filozofije – seminar
Naziv kolegija: Platon: Sofist
Izvoditelj kolegija: dr. sc. Igor Mikecin, izv. prof.
ECTS bodovi: 3 ECTS boda
Nastavni jezik: hrvatski
Trajanje kolegija: ljetni semestar, 2 sata tjedno
Status kolegija: izborni
Oblik nastave: seminar

Opis kolegija: U dijalogu Sofist Platon traga za odgovorom što je sofistika putem dijalektičke raščlambe umijeća proizvodnje. U središnjem dijelu dijaloga provodi se dijalektičko ispitivanje najvećih, odnosno najopćenitijih ideja – biće, istost, razlika, mirovanje i kretanje – što kroz sučeljenje s Parmenidovim naukom o jednoti bića, kojim se odbacuje da nebiće jest, vodi do uvida u bitak nebića, koje se određuje kao ono različito od bića. Kada bi se bitak i nebitak posve međusobno isključivali, tj. kada nebitka nikako ne bi bilo, ne bi bila moguća laž, odnosno ne bi se mogla objasniti mogućnost i bitak privida, a time ni sofistike i sofista. Kroz lik stranca iz Eleje, voditelja dijaloga, Platon prisvaja i produbljuje Parmenidov nauk, odnosno nadilazi njegovo elejsko pretumačenje u Zenona i Melisa. Odgovor na pitanje što je sofistika pretpostavlja i odgovor na pitanje što je filozofija, utoliko što je sofistika privid same filozofije. Odredba dijalektike polazi od umijeća dijeljenja i svođenja ideja, a završava s umijećem sjedinjavanja (splitanja) i lučenja ideja, a istinski odnos među idejama otkriva se kao ontologički temelj istinitoga govora.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: seminar je neposredno povezan s kolegijima iz predmeta Povijest filozofije posvećenim suvremenoj filozofiji, a također i s kolegijima iz predmeta Ontologija zbog temeljnih ontologijskih pitanja koja se u njemu obrađuju.

Nastavne metode: studentsko seminarsko izlaganje na zadanu temu i zajednička rasprava povodom toga izlaganja, zajedničko čitanje i tumačenje Platonova teksta pod vodstvom nastavnika, rasprava i razgovor na osnovi proučenog teksta pod vodstvom nastavnika

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, pripremanje za nastavu čitanjem i proučavanjem Platonova teksta i ostale ponuđene literature vezane uz njega, aktivno sudjelovanje u nastavi tumačenjem pročitanog teksta, vođenjem rasprave i razgovora, te seminarskim izlaganjem na zadanu temu, pisanje seminarskog rada na zadanu temu

Način provjere znanja: pregled seminarskih radova i konzultacije između nastavnika i studenata o seminarskim radovima, praćenje seminarskog izlaganja, praćenje pripremljenosti studenata za seminar kroz tumačenje Platonova teksta, raspravu i razgovor pod vodstvom nastavnika

Literatura:

Primarna literatura

Platon, Sofist, Naprijed, Zagreb, 1975.

Sekundarna literatura

Guthrie, W. K. C., Povijest grčke filozofije V, Kasni Platon i Akademija, Naklada Jurčić, Zagreb, 2007.

Cornford, F. M., Plato’s Theory of Knowledge, Oxford, 1935.

Izdanje izvornog teksta

Platonis Opera I, ed. J. Burnet, Oxford, 1995.