logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




doc. dr. sc. Goran Sunajko

Predmeti

Estetika, Estetika-opći predmet, Suvremena estetika, Filozofija kulture, Filozofija religije, Ontologija I, Metafizika

konzultacije: petak, od 10 do 11h (C209, tel.4092-173)
e-adresa: gsunajko@ffzg.hr

Biografija

Goran Sunajko rođen je 1978. u Zagrebu. Docent je i viši znanstveni suradnik na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od 2020. pročelnik je Odsjeka za filozofiju i predstojnik Katedre za estetiku te zamjenik voditelja Poslijediplomskog doktorskog studija filozofije. Objavio je 6 autorskih knjiga, 37 znanstvenih te 25 stručnih i popularnih radova; urednik je 7 znanstvenih knjiga te je autor preko 500 enciklopedijskih članaka iz filozofije, politologije i kulture. Diplomirao je, odnosno magistrirao iz filozofije politike na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu te doktorirao filozofiju na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Bavi se estetikom, ontologijom i filozofijom politike, a osobita mu je usmjerenost suvremenoj estetici, fenomenologiji, francuskoj prosvjetiteljskoj filozofiji, filozofiji egzistencije i filozofiji francuskog egzistencijalizma. Radio je kao enciklopedist u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža (2005. – 2019.) gdje je član uredništva (urednik filozofije) Hrvatskog biografskog leksikona, odnosno član Hrvatske opće enciklopedije, Filozofskog leksikona, Leksikona književno-kulturnog nazivlja te izvršni urednik Ekonomskog leksikona.

Član je Hrvatskog filozofskog društva (potpredsjednik 2017-2018) i Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo (član Upravnog odbora) te član uredništva časopisa Filozofska istraživanja, Synthesis philosophica, Studia lexicographica i Anali Hrvatskog politološkog društva. Od 2018. član Organizacijskog odbora međunarodnog simpozija Dani Frane Petrića u Cresu, predsjednik Organizacijskog odbora međunarodnog znanstvenog simpozija Rat i mir (2015.), član Organizacijskog odbora međunarodnog znanstvenog simpozija Reformacije i revolucije (2017.), Organizacijskog odbora međunarodnog znanstvenog simpozija Filozofija i stvaralaštvo (2018.) te Organizacijskog odbora međunarodne znanstvene konferencije International Cultural Relations of the European Union – Europe, the World, Croatia, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo /Culturelink-IRMO/ Observatoire des politiques culturelles, France. Urednik-voditelj je Književnog petka u zagrebačkoj Gradskoj knjižnici (2019-21).

Nastava

a) Preddiplomski, dodiplomski i diplomski studij filozofije (Odsjek za filozofiju)

  • Nositelj kolegija: Estetika, Estetika-opći predmet, Suvremena estetika, Filozofija kulture, Filozofija religije, Ontologija I, Metafizika
  • Izvoditelj kolegija: Sartreov egzistencijalizam, Nietzscheov ateistički egzistencijalizam; Kierkegaardov religiozni egzistencijalizam; Ontology and Metaphysics; Philosophy of History; Hegelova filozofija religije; Filozofija religije Martina Luthera; Husserlova transcendentalna fenomenologija; Ontologija demokracije IV – Rancièreov pojam nesuglasnosti; Ontologija demokracije I; Volja kao metafizička kategorija; Čovjek i egzistencija; Metafizički temelji totalitarizma; Čovjek citoyen i čovjek bourgeois; Negativna i pozitivna filozofska antropologija; Metafizičko pitanje suverenosti; Metafizika subjektivnosti.

b) Doktorski studij filozofije (Odsjek za filozofiju)

  • Nositelj kolegija/predavanja:

    • Estetika ružnoga,
    • Schopenhauerov pojam genija,
    • Schopenhauerov pojam volje,

c) Doktorski studij književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture (Odsjek za komparativnu književnost)

    • Nositelj kolegija:

      • Problemi suvremene estetike
      • Suvremena estetika i istina

Više:

https://theta.ffzg.hr

Znanstvene knjige

  1. Estetika ružnoga, Breza, Zagreb 2018., str. 247.
  2. Metafizika i suverenost, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2015., str. 491.

Udžbenici

  1. Politika i gospodarstvo, udžbenik za gimnazije (izmijenjeno i dopunjeno izdanje), Udžbenik.hr, Zagreb 2021., str. 164 (suautori Dario Čepo, Ivo Goldstein).
  2. Politika i gospodarstvo, udžbenik za gimnazije, Sysprint, Zagreb 2014., str. 159 (suautori Dario Čepo, Ivo Goldstein).
  3. Politika i gospodarstvo, udžbenik za srednje strukovne škole (izmijenjeno i dopunjeno izdanje), Sysprint, Zagreb 2014., str. 203 (suautori Dario Čepo, Ivo Goldstein).
  4. Politika i gospodarstvo, udžbenik za srednje strukovne škole, Sysprint, Zagreb 2010., str. 203 (suautori Dario Čepo, Ivo Goldstein).

Uredničke znanstvene knjige

  1. Immanuel Kant, Kritika moći suđenja, Jesenski i Turk, Zagreb 2022., str. 326 (priređivač; suurednik Ognjen Strpić).
  2. Praktička ontologija: Povodom 70 godina Lina Veljaka, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo/Filozofski fakultet u Zagrebu, 2022., str. 648 (suurednici Hrvoje Jurić, Marija Selak Raspudić).
  3. Karl Marx: zbornik povodom dvjestote obljetnice rođenja, Breza, Zagreb 2018., str. 311 (suurednik Maroje Višić).
  4. Rat i mir, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2017., str. 386.
  5. Miko Tripalo: Otvoreno društvo, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Zagreb 2017., str. 110 (suurednik Dario Čepo).
  6. Miko Tripalo: Za demokratsku i socijalnu Hrvatsku, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Zagreb 2015., str. 445 (suurednici Slaven Ravlić, Dario Čepo).
  7. Ekonomski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2011., str. 1058 (izvršni urednik).

Predgovori, pogovori, uvodnici

  1. “Predgovor Kantovoj Kritici moći suđenja: utemeljenje estetičkoga suda“ u: Immanuel Kant, Kritika moći suđenja, Jesenski i Turk, Zagreb 2022., str. 11-53.
  2. “Pogovor Kantovoj Kritici čistoga uma”, u: Immanuel Kant, Kritika čistoga uma, Jesenski i Turk, Zagreb 2021., str. 493-520.
  3. Pogovor: “Eichmann – pogled u lice totalitarizma”, u: Hannah Arendt, Eichmann u Jeruzalemu – izvještaj o banalnosti zla, Jesenski i Turk, Zagreb 2020., str. 273-291.
  4. Predgovor: “Tripalo i Popperova filozofija otvorenog društva” u: Goran Sunajko, Dario Čepo (ur.), Miko Tripalo: Otvoreno društvo, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Zagreb 2017. str. 1–31.
  5. Uvodnik: “Postmoderna estetika“, Filozofska istraživanja 41(2021)2, str. 473-475.
  6. Uvodnik: “Rat i mir”, Filozofska istraživanja 36(2016) 4, str 629–631.
  7. Uvodnik: „“Enciklopedizam i prosvjetiteljstvo: povodom 300. obljetnice rođenja Denisa Diderota”, Studia lexicographica 7 (2013) 2, str. 7–8.
  8. Uvodnik: „Postmoderna estetika“, Filozofska istraživanja 41(2021)2, str. 473-475.

Poglavlja u znanstvenoj knjizi

  1. “Nancyjeva interpretacija Hegelove estetike“, u: Ankica Čakardić i Luka Bogdanić, Povijest, revolucionarna dijalektika i filozofski sistem: zbornik povodom 250. godišnjice rođenja Georga Wilhelma Friedricha Hegela, Filozofski fakultet u Zagrebu 2022 (u pripremi).
  2. “Prilog jedinstvu teorijskoga i praktičkoga iz perspektive Veljakove marksističke ontologije“, u: Goran Sunajko, Hrvoje Jurić, Marija Selak Raspudić (ur.), Praktička ontologija: Povodom 70 godina Lina Veljaka, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo/Filozofski fakultet u Zagrebu, 2022. str. 227-249.
  3. “Metaphysics of Rousseau’s General Will as a Will of One”, u: Boško Pešić i Pavao Žitko (ur.): Existence and the One, Teseo, Buenos Aires 2019., str. 279–308.
  4. “Karl Marx: živjeti umjetnički ili ‘umjetnošću protiv estetike’”, u: Goran Sunajko i Maroje Višić (ur.), Karl Marx: zbornik povodom dvjestote obljetnice rođenja, Breza, Zagreb 2018., str. 277–303.
  5. “Fenomenologija Drugoga između Husserla i Lévinasa: mišljenje koje ne misli samo sebe”, u: Ivan Dodlek i dr. (ur.): Religija između hermeneutike i fenomenologije, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 2018., str. 277–293.
  6. “Filozofska paradigma otvorenosti u znanosti i društvu”, u: Ivana Hebrang Grgić (ur.), Otvorenost u znanosti i visokom obrazovanju, Školska knjiga, Zagreb 2018., str. 21–42.
  7. “Schopenhauerova filozofija između metafizike i filozofije religije”, u: Danijel Tolvajčić i dr. (ur.), Filozofija i religija: suvremene perspektive, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 2018., str 95–109.
  8. “Martin Luther – filozof savjesti i teolog vjere”, u: Ankica Marinović, Ivan Markešić (ur.), 500 godina protestantizma, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu/Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Zagreb 2018., str. 179–191.
  9. “Ima li Hrvatska političku teoriju? Prema konceptu ustavnog patriotizma”, u: Jakovina, Tvrtko (ur.), Dvadesetpet godina hrvatske neovisnosti, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Zagreb 2017, str. 101–126.
  10. “Metafizički i politički egzistencijalizam Ortega y Gasseta”, u: Tomislav Krznar (ur.), Filozofija je djelo: približavanje misli španjolskog filozofa Joséa Ortege y Gasseta, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2017. str. 121–133.
  11. “Uvod u Tripalovo mišljenje federalizma”, u: Goran Sunajko, Dario Čepo, Slaven Ravlić (ur.), Miko Tripalo-za demokratsku i socijalnu Hrvatsku, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Zagreb 2015., str. 39–53.
  12. “Hrvatsko proljeće i načela ustavnih reformi” u: Tvrtko Jakovina (ur.), Hrvatsko proljeće, 40 godina poslije, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Filozofski fakultet/Fakultet političkih znanosti/Pravni fakultet, Zagreb 2012., str. 205–223.
  13. “Politički identitet i hrvatska socijalna svijest: odrednice političkog identiteta”, u: Neven Budak i Vjeran Katunarić (ur.), Hrvatski nacionalni identitet u globalizirajućem svijetu, Pravni fakultet u Zagrebu/Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Zagreb 2010., 167–190.
  14. “Europska i hrvatska socijalna misao: politika identiteta”, u: Josip Kregar, Gvozden Flego, Slaven Ravlić (ur.), Hrvatska-kako sada dalje, Pravni fakultet u Zagrebu/Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Zagreb 2008., str. 215–243.

 Radovi u znanstvenim časopisima

  1. “Postmoderno napuštanje hilemorfizma u konceptualističkoj estetici Arthura Colemana Dantoa“, Filozofska istraživanja, 41(2021)3, 565-578
  2. “Rousseauova prirodna pedagogija“, Jahr, 11 (2020)2, str. 397-412.
  3. “Slika kao fenomen u Husserlovoj i Heideggerovoj fenomenologiji”, New Theories 1 (2019) 1, str. 122–141.
  4. “Tko je tu lud? ‘Ludilo’ kao pretpostavka umjetničkog djela”, Filozofska istraživanja 39 (2019) 1, str. 119–134.
  5. “Hermeneutička borba phōné–logos: Rancière i kritika socrealističkog logocentrizma”, Filozofska istraživanja 37 (2018) 4, str. 723–742 (suautorica Martina Kokolari).
  6. “Genij nasuprot talentu – umjetnost nasuprot estetici: bit Schopenhauerove estetike”, Studia lexicographica 11 (2017) 21, str. 61–74.
  7. “Metafizička okrenutost drugomu kao temelj političkoj ideji zajedništva”, Diacovensia 25 (2017) 3, str. 417–437 (suautor doktorand Ratko Podvorac),
  8. “Opasnost od normalnih: politizacija ludila u Foucaultovu i Lützovu diskursu”, Filozofska istraživanja 36 (2016) 3, str. 451–472.
  9. “Rousseau između političke filozofije i političke teorije”, Anthropos: časopis za psihologijo in filozofijo ter za sodelovanje humanističkih ved 48 (2016) 3–4, str. 41–66.
  10. “Ontologija ‘objektivnog neprijatelja’ kao nebića: Hannah Arendt i Carl Schmitt”, Filozofska istraživanja 36 (2016) 4, str. 753–774.
  11. “Rawls and Piketty: the philosophical aspects of economic inequality”, The Journal of Philosophical Economics 9 (2016) 2, str. 71–84.
  12. “Vico’s New Science as a Political Theology”, Synthesis philosophica 30 (2015) 2, str. 203–216.
  13. “Rousseauova teorija volonté générale kao pretpostavka radikalnog shvaćanja demokracije: povratak političkome!”, Filozofska istraživanja 34 (2014) 1–2, str. 37–54.
  14. “Knjiga koja je zauvijek promijenila pojam politike: u povodu 500 godina Machiavellijeva Vladara”, Studia lexicographica 7 (2013) 1, str. 117–131.
  15. “Diderot i Rousseau: tête–coeur filozofije francuskoga prosvjetiteljstva”, Studia lexicographica 7 (2013) 2, str 139–180.
  16. “Juraj Križanić između Augustina i Hobbesa”, Politička misao 49 (2012) 1, str. 152–171.
  17. “Križanićev teorijski koncept političke teologije kao preduvjet praktičnome ostvarenju slavenskog jedinstva”, Anthropos: časopis za psihologijo in filozofijo ter za sodelovanje humanističkih ved (2012) 1–2 (225–226), str. 303–322.
  18. “Prilog razumijevanju Osnove za utemeljenje narodne vojske u Trojednoj kraljevini hèrvatsko–slavonsko–dalmatinskoj“, Studia lexicographica, 4(2010)2., str. 140-152.
  19. “Filozofija politike francuskih enciklopedista i njezin utjecaj na Francusku revoluciju”, Studia lexicographica 2 (2008) 1, str. 25–50.

Stručni radovi

  1. “Branka Brujić (in memoriam)“, Filozofska istraživanja, 41(2021)3, str. 659-661
  2. “Priča lokalnog filozofa”, Novi izraz: časopis za književnu i umjetničku kritiku (P.E.N – Sarajevo) 77–78 (2020), str. 135–143.
  3. “Rancière i francuski svibanj ‘68: Zašto je političko nužno estetičko?”, Tvrđa: časopis za književnost, umjetnost, znanost (2018) 1–2, str. 247–255.
  4. “Antun Vujić: filozofija otvorenosti i politika alternative”, Književna republika: časopis za književnost 14 (2016) 5–8, str 36–51.
  5. “Jacques Rancière, Nesuglasnost: politika i filozofija”, Studia lexicographica 9 (2015) 1, str. 197–201 (prikaz).
  6. “Demokracija na prekretnici”, Studia lexicographica 8 (2014) 1, str. 134–136 (prikaz).
  7. “Međunarodni znanstveni simpozij ‘Priroda – društvo – politika’”, Politička misao: Croatian political science review 49 (2013) 4, sr. 270–273 (prikaz)
  8. “Simpozij ‘Republikanizam i liberalizam: frères-ennemis modernoga političkog mišljenja’, Filozofska istraživanja 32 (2012) 3–4, str. 633–635 (osvrt).
  9. “Zašto je Marx bio u pravu”, Studia lexicographica 4 (2010) 2, str. 177–183 (osvrt).

Enciklopedijski radovi (uži izbor)

  1. Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb (sv. VI – XI, 2005.–2009. te online izdanje). Uži izbor autorskih članaka: ružno; drugi; filozofija egzistencije, nihilizam; pesimizam, volja, Popper, Karl; adekvacija, Adorno, Theodor; Agripa, Attali, Jacques; apsurd, besmrtnost, bivanje, čudo; de Beauvoir, Simone, Deleuze, Gilles; deliberacija, Della Volpe, Galvano, deontologija; sofisti; Dessoir, Max, Dufrenne, Mikel; Duns Scotus, Johannes; Feuerbach, Ludwig; Fichte, Johann Gottlieb; Baumgarten, Alexander Gottlieb, Benjamin, Walter; Cudworth, Ralph; Althusser, Louis; Arendt, Hannah; Ayer, Alfred Jules; Rancière, Jacques; Nancy, Jean-Luc; Baudrillard, Jean; Boutroux, Émile; Burthogge, Richard; Buthler, Judith; Danilevski, Nikolaj Jakovljevič; Dworkin, Ronald Myles; Finkielkraut, Alain; Finnis, John; Fuller, Lon; Krugman, Paul; Kymlicka, Will; Ostrom, Elinor; Pateman, Carole; Putnam, Whitehall Hilary; Raz, Joseph; republika; romantizam; Ruge, Arnold; Saint–Simon, Claude; samoupravljanje; Schmitt, Carl; Sellars, Roy Wood; Sieyès, Emanuel Joseph; Skinner, Qentin; Skocpol, Theda; složena država; socijaldemokracija; socijalizam; staljinizam; Strauss, Leo; teokracija; teror; titoizam; Tocqueville, Alexis de; tolerancija; Trocki, Lav; trockizam; unitarizam; urota; ustav; utopija; utopijski socijalizam; vladavina; vlast; vođa; Voegelin, Eric Herman Wilhelm; Savez Komunista, nova ljevica.
  2. Filozofski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2012., str. 1299. Uži izbor autorskih članaka: autonomija; autoritet; apsolutizam; bellum omnioum contra omnes; Beneke, Friedrich, Bernard iz Chartresa; Bernard iz Toursa; biheviorizam; Bodin, Jean; Boutroux, Émile; Burke, Edmund; civilizacija; civilno (građansko) društvo; dekadencija; demokracija; diktatura; društveni ugovor; društvo; država; duh naroda; dužnost; Erazmo Roterdamski; etatizam; fašizam; filozofija ekonomije; filozofija politike; filozofija prava; Foucault, Michel; Gerson, Jean de; građanin; Grotius, Hugo; Guyau, Jean-Marie; Hayek, Friiedrich August von; hegemonija; heteronomija; hijerarhija; ideologija; integracija; javno mnijenje; javnost; jednakost; kapitalizam; Kelsen, Hans; Keynes, John Maynard; komunizam; konflikt; konstitucija; kontraktualizam; kopernikanski obrat; kritika; krivnja; kriza; Leroux, Pierre; Le Senne, René; Lefort, Claude; Littré, Émille; legalizam; legitimitet; Levijatan; ljudska prava; Machiavelli, Niccolò; Maurras, Charles; monarhija; More, Thomas; nacija; nacionalizam; narod; odgovornost; polis; politika; pravednost; pravo; Pufendorf, Samuel von Rousseau, Jean-Jacques; savjest; Shaftesbury, Anthony; Sellars, Roy Wood; rasizam; rat; reformacija; sloboda; teokracija; Tocqueville, Alexis de; tiranija; totalitarizam; ustav; zajednica; zakon.

Izlaganja na znanstvenim simpozijima (uži izbor)

  1. Aesthetics of the City: Artistic Practices in the Development of Local Democracy, International Cultural Relations of the European Union – Europe, the World, Croatia, Rijeka, Hrvatska, 30.–31. 5. 2019.
  2. Je li fenomen slika: Između Husserla i Heideggera, Slika i hiperrealizam: slikarstvo, fotografija i film, Centar za vizualne studije, MSU Zagreb, Hrvatska, 15–16. 11. 2018.
  3. Ludilo kao pretpostavka umjetničkog djela, Bioetika i aporije psihe, Centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku, filozofsko društvo, Zagreb, Hrvatska, 22.–24. 11. 2018.
  4. Demokratsko “krivo” u estetici postmoderne arhitekture: Rancière i Nouvel, Umjetnost i demokracija, Filozofski fakultet u Zagrebu, Sveučilište Adam Mickiewicz u Poznanu, Zagreb, Hrvatska, 7.–8. 6. 2018.
  5. Dehumanizacija umjetnosti u estetici Ortega y Gasseta, 27. Dani Frane Petrića, Hrvatsko filozofsko društvo, Cres, Hrvatska, 23.–25. 9. 2018.
  6. Je li danas moguća nenasilna revolucija? Alternativa iz perspektive francuskog postmodernog marksizma, Reformacije i revolucije, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, Hrvatska, 14.–16. 12. 2017.
  7. Estetika postmoderne arhitekture, Urbana kultura, Diskrepancija, FFZG, Zagreb, Hrvatska, 14.–17. 11. 2017.
  8. U Marxovoj zamci: građansko društvo kao Pandorina kutija, Filozofija i ekonomija, 26. Dani Frane Petrića, Hrvatsko filozofsko društvo, Cres, Hrvatska, 24.–30. 9. 2017.
  9. Rancièreova estetika »krivog«, Razmjeri prostornog obrata: filozofsko čitanje suvremene arhitekture, Hrvatsko društvo pisaca, Zagreb, Hrvatska, 29. 6. 2017.
  10. Estetička transprostornost genija u Schopenhauerovoj metafizici, Čovjek u prostoru, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, Hrvatska, 15.–17. 12. 2016.
  11. Schopenhauerova filozofija između metafizike i filozofije religije, Filozofija i religija: suvremene perspektive, KBF Zagreb, Hrvatska, 3. 12. 2016.
  12. Jacques Rancière: filozofija za sadašnjost, Filozofija za suvremeno društvo, Diskrepancija, FFZG, Zagreb, Hrvatska, 8.–10. 12. 2016.
  13. Diderot and Rousseau: The Two Concepts of the Mind/Body Problem, Moral Perspectives on the Mind/Body Problem: From Early to Late Modern Philosophy, Sveučilište u Padovi, Italija, 27.–28. 3. 2015.
  14. Tripalov koncept istinske socijaldemokracije, Tripalovi dani u Sinju, Sinj, Hrvatska, 18. 6. 2015.
  15. Kad tijelo progovara istinom: filozofski diskurs tjelesnosti Denisa Diderota, Filozofija i tjelesnost, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, Hrvatska, 27.–29. 11. 2014.
  16. Suverenošću protiv svijeta: Tko može zaustaviti stroj?, 22. Dani Frane Petrića, Cres, Hrvatska, 21.–24. 9. 2014.
  17. Uloga filozofije u izgradnji narodnog duha: filozofija kao vita activa u mišljenju Franje Markovića, 1. Dani Franje Markovića, Matica Hrvatska, Križevci, Hrvatska, 6. 11. 2014.
  18. The Concept of Decisionism as the Concept of Power in the Carl Schmitt’s Political Theory, The Theory of Power and the Power of Theory, IUC, Dubrovnik, Hrvatska 28 .03.–1. 4. 2011.
  19. European and Croatian Tradition of Social Thinking as Relation of Political Identity, Europeanization of National Politics, Opatija, Hrvatska, 3.–5. 10. 2008.
  20. Država kao središnji pojam političke misli XVI. stoljeća, Međunarodni znanstveni simpozij Marin Držić i naše doba, Dubrovnik–Siena, 2.–7. 9. 2008.

Recenzije znanstvenih knjiga (recentni izbor)

  1. Albert Camus, Filozofija apsurda, Demetra 2022 (u pripremi)
  2. Daniel Bučan, U dokolici, Demetra 2022 (u pripremi)
  3. Goran Gretić, Refleksije antinomija moderne, Durieux 2022 (u pripremi)
  4. Rüdiger Safranski, Nietzsche – biografija njegove misli, Sandorf, Zagreb 2021.
  5. Lino Veljak, Izazovi našeg vremena, HFD, Zagreb 2020.
  6. Kojin Karatani, Struktura svjetske povijesti, Jesenski i Turk, Zagreb 2020.
  7. Patrick Boucheron, Jedno ljeto s Machiavellijem, Tim-press, Zagreb 2019.ž
  8. Lino Veljak, Uvod u ontologiju, Breza, Zagreb 2019.
  9. Jürgen Habermas, Postmetafizičko mišljenje II., Breza Zagreb 2015.
  10. Franco Berardi, Pobuna: o poeziji i financijama, Sandorf/Mizantrop, Zagreb 2018.
  11. Ivan Markešić (ur.), Čovjek i smrt, Institut Ivo Pilar, Zagreb 2017.
  12. Antun Vujić, Prema znanstvenom utemeljenju enciklopedijske leksikografije, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2015.
  13. Žarko Paić, Tehnosfera I. – Žrtvovanje i dosada, Sandorf, Zagreb 2018.
  14. Žarko Paić, Tehnosfera II. – kibernetika i apsolutno vrijeme stroja, Sandorf, Zagreb 2018.
  15. Žarko Paić: Tehnosfera III. – Estetika i suvremena umjetnost, Sandorf, Zagreb
  16. Žarko Paić: Tehnosfera IV. – Što je preostalo od arhitekture, Sandorf, Zagreb, 2019.
  17. Žarko Paić, Tehnosfera V. – Dizajn kao mišljenje, Sandorf, Zagreb 2019.
  18. Predrag Finci, Što se sviđa svima: komentari uz Kantovo shvaćanje umjetnosti, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2019.

Popularizacija znanosti

Popularni radovi

  1. “Politička korektnost“, Glas Slavonije, 2021.
  2. “Pandemija i zbunjivanje javnosti“, Glas Slavonije, 2020.
  3. “Rođenje genija iz duha nogometa“, H-ALTER, 2020.
  4. “Simulakrum u hrvatskoj izvedbi”, H-ALTER, 2020.
  5. “Joker – fikcija koja to nije”, H-ALTER, 2019.
  6. “Siguran put u totalitarizam”, H-ALTER, 2019.
  7. “Futurizam u zemlji bez futura”, H-ALTER, 2019.
  8. “Novi suverenizam – stara demagogija”, Glas Slavonije, 2019.
  9. “Socijalna država”, Glas Slavonije, 2019.
  10. “Demokracija je eksces: Što ostaje od pariške ‘68?”, H-ALTER, 2018.
  11. “Antikapitalizam”, Glas Slavonije, 2018.
  12. “Zašto ljevica ne može na vlast?!”, H-ALTER, 2018.
  13. “Sekularna država je pleonazam”, H-ALTER, 2017.

Voditeljstvo tribina

  1. Voditelj-urednik Književnog petka: Umjetnost i psihoterapija. Gradska knjižnica, Zagreb, 12.11. 2021.
  2. Voditelj-urednik Književnog petka: Suvremeni imperativ ljepote. Gradska knjižnica, Zagreb, 15.10. 2021.
  3. Voditelj-urednik Književnog petka: Smisao egzistencije: 60 godine Sartrea na Petku Gradska knjižnica, Zagreb, 6.11. 2020.
  4. Voditelj Dokukina: Vita Activa. The Spirit of H. Arendt, KIC, Zagreb 6. 3. 2020.
  5. Gost Književnog Petka Camus vs Sartre: ljevica i nasilje, Gradska knjižnica, Zagreb 17.12. 2018.

 Medijska gostovanja

  1. Gostovanje u televizijskoj emisiji “Kultura s nogu“, HTV, tema: Nietzsche-biografija njegove misli (predstavljanje knjige), urednica: Ivona Haller, 5.2. 2022.
  2. Gostovanje u televizijskoj emisiji “Knjiga ili život“, HTV, tema: Nietzsche-biografija njegove misli (predstavljanje knjige), urednik: Gordan Nuhanović, 15.3. 2022.
  3. Gostovanje u radijskoj emisiji “Kozmos i etos”, Treći program Hrvatskog radija, tema: Estetika ružnoga, urednik Marito Mihovil Letica, 4. 4. 2019.
  4. Gostovanje u televizijskoj emisiji “Drugi format”, tema: Gdje danas opstaje prosvjetiteljski duh?, HTV, urednica Vlatka Kolarević, 26. 12. 2013.
  5. Gostovanje u radijskoj emisiji “Jutro na Trećem”, Treći program Hrvatskog radija, tema: godina Denisa Diderota, urednik Ivica Prtenjača, 9. 10. 2013.
  6. Gostovanje u središnjem “Dnevniku“ HTV-a, tema: Predmet Politika i gospodarstvo, voditeljica Dijana Čuljak, 20.3. 2010.

Više:

CROSBI