Naziv: Schelling: Filozofija umjetnosti (seminar iz Estetike)

Naziv na engleskom jeziku: Schelling: Philosophy of Art (seminar in Aesthetics)

Nastavnik nositelj: doc. dr. sc. Goran Sunajko

Nastavnik izvoditelj: Kristijan Gradečak, mag. phil (vanjski suradnik-doktorand)

ECTS: 3 boda

Jezik: hrvatski

Status: izborni kolegij za studente I–V godine studija

Trajanje: ak. god. 2021/2022 – ljetni semestar (2 sata tjedno)

Oblik nastave: seminar uz diskusiju i izlaganja

Uvjeti za upis: nema

Studentske obaveze: seminarsko izlaganje ili pisani rad uz redovito pohađanje nastave

Korištene metode: interaktivne i participativne metode rada

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: konzultacije između nastavnika i studenata, zajedničke rasprave na seminarskim izlaganjima, pregled pisanih seminarskih radova

Cilj kolegija: Prikazati položaj filozofije umjetnosti u ranom i srednjem Schellingovom stvaralaštvu. Studenti će upoznati Schellingove filozofijske pretpostavke i argumente zašto se u razdoblju klasičnog njemačkog idealizma filozofiju razumijevalo kao sistem. Schelling filozofiju shvaća prema grčkoj raščlambi na teoriju, praksu i poietiku, pa tako sistematski cjelinu filozofije razdjeljuje na filozofiju prirode, transcendentalnu filozofiju i filozofiju umjetnosti. Potonja je sadržana u jenskim i würzburškim predavanjima Filozofija umjetnosti, objavljenima iz rukopisne ostavštine, u kojima je ona deduktivno izvođena iz općeg pojma filozofije. Opći dio filozofije umjetnosti sadrži konstrukciju onog općeg, tvari i forme umjetnosti, a posebni dio filozofije umjetnosti raščlanjuje njene predmete s obzirom na realnu stranu (glazba, slikarstvo, plastika) i idealnu stranu (lirska, epska i dramska poezija). Studenti će tijekom izvedbe kolegija naučiti interpretirati Schellingovu filozofiju umjetnosti kao jedinstvo idealne i realne strane cjeline filozofije, te će steći razumijevanje pojmova onog lijepog, uzvišenog, sentimentalnog i naivnog u umjetnosti, važnih za opće razumijevanje povijesnih usmjerenja romantike i klasike.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulu: Kolegij je povezan s kolegijima iz povijesti filozofije, etikom, ontologijom i filozofijom kulture

Nastavne jedinice:

1. Uvodno predavanje o temeljnim pojmovima. Upoznavanje sa sadržajem predavanja, literaturom i načinom rada.
2. Schellingova razdioba filozofije na transcendentalnu filozofiju i filozofiju prirode
3. Odnos intelektualnog zora (intellektuelle Anschauung) i snage uobrazbe (Einbildungskraft)
4. Opća dedukcija ideje filozofije
5. Sistematski položaj filozofije umjetnosti i njena konstrukcija u općenitome
6. Konstrukcija tvari umjetnosti i njeno izvođenje iz mitologije
7. Konstrukcija forme umjetnosti
8. Pojam realnog i idealnog u Schellingovoj filozofiji ranog i srednjeg stvaralaštva
9. Pojam onog realnog u umjetnosti i njegova primjena na posebne forme: muziku, slikarstvo i plastiku
10. Pojam onog idealnog u umjetnosti i njegova primjena na posebne forme: lirska poezija
11. Epska poezija
12. Dramska poezija
13. Uloga filozofije umjetnosti u akademijskom studiju
14. Filozofija umjetnosti i filozofija mitologije
15. Završna rasprava

 A: Primarna literatura:

Schelling, F. W. J., Filozofija umjetnosti, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 2008.

Schelling, F. W. J., Sistem transcendentalnog idealizma, Naprijed, Zagreb 1986., str. 287–304: šesto poglavlje: Dedukcija općeg organa filozofije ili: glavne postavke filozofije prema načelima transcendentalnog idealizma.

Schelling, F. W. J., O metodi akademijskog studija, četrnaesto predavanje („O znanosti umjetnosti u odnosu na akademijski studij“) u: Kant-Schelling-Nietzsche, Ideja univerziteta, Globus, Zagreb 1991., str. 235–241.

B: Sekundarna literatura:

Barbarić, Damir, Hrestomatija filozofije. Filozofija njemačkog idealizma, sv. 6, Školska knjiga, Zagreb 1998.

Galović, Milan, Ljepota kao sjaj istine, Demetra, Zagreb 2008.

Croce, Benedetto, Estetika kao znanost izraza i opća lingvistika: teorija i historija, Globus, Zagreb 1991.

Jähnig, Dieter, Schelling: Die Kunst in der Philosophie, Bd I, II, Neske, Pfullingen 1966.