Naziv kolegija: Etika – seminar: Oswald Spengler, Čovjek i tehnika

Nositelj: doc. dr. sc. Luka Perušić

Izvoditelj: doc. dr. sc. Luka Perušić

Status kolegija: izborni

Trajanje kolegija: 1 semestar, 2 sata tjedno

ECTS bodovi: 3 boda

Jezik izvođenja nastave: hrvatski

Oblik nastave: seminar

Nastavne metode: predavanje, seminarske rasprave u grupama, individualni zadaci.

Uvjeti pristupa: upisan prijediplomski studij

Obveze studenata: pohađanje nastave, aktivnost u nastavi, pisanje dnevnika čitanja

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: kontinuirano praćenje aktivnosti na nastavi, evidencija o pohađanju nastave, provjera znanja tijekom nastave na temelju dnevnika čitanja.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: seminar je povezan s obveznim kolegijima Etika i Filozofska antropologija te izbornim kolegijima vezanim uz filozofiju tehnike.

Cilj kolegija: Cilj je kolegija sustavno proučiti i objasniti sadržaj djela Čovjek i tehnika filozofa i polimata Oswalda Spenglera, kao jednoga od klasičnih djela iz filozofije tehnike, nastaloga tijekom prve polovice 20. stoljeća.

Opis kolegija: Djelo se nastavlja na Spenglerovu provokativnu i utjecajnu studiju Propast Zapada i metodološki počiva na nietzscheanskoj teoriji volje za moć. Ključne koncepcije iznesene u tom djelu obilježile su diskurzivni i praktični razvoj mišljenja tehnike, a Spenglerova interdisciplinarno zasnovana teorija čovjekove naravi i kritika njegova razvoja čovjekova razvoja značajna je s obzirom na prijelomne događaje i procese 20. stoljeća, poput upotrebe atomske bombe, razvoja tehnoznanosti i uspona neoliberalizma. U 21. stoljeću važnost toga djela ne jenjava zbog, s jedne strane, znakova civilizacijskog kretanja prema tehnocenu, a s druge strane, potencijala njegova argumentacijskog sadržaja za oblikovanje orijentacijskog uporišta u ophođenju s tehnikom. U kontekstu studijskog programa, uloga je kolegija pospješiti razumijevanje stručne terminologije te povijesnih i teorijskih veza ključnih filozofijskih djela vodećih filozofa, vježbati pomnost pri proučavanju znanstvenih tekstova te osnažiti uočavanje relevantnosti filozofijskog nasljeđa za suvremeno društvo. Pogodan je, u prvom redu, za studente filozofije, ali i za sve pojedince koji se žele pobliže upoznati s fenomenom tehnike i njenim utjecajem na čovjeka i biosferu.

Sadržaj kolegija:

• Susret 1: Objašnjenje sadržaja kolegija, plana rada i obveza nastavnika i studenata.
• Susret 2: Uvodno predavanje o Spenglerovu filozofijskom doprinosu i kontekstu djela Čovjek i tehnika.
• Susret 3: Tehnika kao taktika života I
• Susret 4: Tehnika kao taktika života II.
• Susret 5: Biljožderi i grabežljive zvijeri I.
• Susret 6: Biljožderi i grabežljive zvijeri II.
• Susret 7: Postanak čovjeka – ruka i alat I.
• Susret 8: Postanak čovjeka – ruka i alat II.
• Susret 9: Govor i poduzimanje I.
• Susret 10: Govor i poduzimanje II.
• Susret 11: Govor i poduzimanje III.
• Susret 12: Uspon i kraj kulture stroja I.
• Susret 13: Uspon i kraj kulture stroja II.
• Susret 14: Uspon i kraj kulture stroja III.
• Susret 15: Ponavljanje analiziranoga sadržaja i zaključna rasprava.

Primarna literatura:

• Oswald Spengler, Čovjek i tehnika. Prilog filozofiji života, prev. Vera Mosković, AGM, Zagreb 2019.

Sekundarna literatura:

• Oswald Spengler, Der Mensch und die Technik. Beitrag zu einer Philosophie des Lebens, CH Beck, München 1931..
• Oswald Spengler, Propast Zapada. Obrisi jedne morfologije svjetske povijesti. Sv. 1, Oblik i zbiljnost, prev. Nerkez Smailagić, Demetra 1998.
• Gregory Morgan Swer, „Technology and the End of Western Civilisation: Spengler’s and Heidegger’s Histories of Life/Being“, Indo-Pacific Journal of Phenomenology 19 (2019) 1, str. 3–12, doi: https://doi.org/10.1080/20797222.2019.1641915.