logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Dijalektika i historizam: Hegel, Marx i problem metode

Naziv kolegija: Dijalektika i historizam: Hegel, Marx i problem metode

Šifra: 184185

Nositelj/izvođač kolegija: prof. dr. Borislav Mikulić

Status i vrsta kolegija: izborni seminar

Trajanje: 1 semestar, 2 sata tjedno

ECTS: 3

Jezik nastave: hrvatski (materijali na stranim jezicima)

Sadržaj: Čitanje, analiza i interpretacija odabranih filozofskih izvora o pojmu dijalektike i dijalektičke metode mišljenja kod G. W. F. Hegela i Karla Marxa, s uvodnim osvrtom na dva idejno-povijesna izvora koncepcije dijalektike kod Hegela, s jedne strane općenito priznat utjecaj antičkog modela dijalektičkog mišljenja (Platon, nova akademija i skepticizam), s druge strane, manje poznato (Lukácsevo) otkriće značenja engleske ekonomije za ranog Hegela do jenskog razdoblja i njegovu konceptualizaciju pojmova ‘pozitivitet’ i ‘zbiljsko znanje’. Kolegij prati Hegelov koncept dijalektike na razini njegove analize svijesti u Fenomenologiji i Jenskoj realnoj filozofiji, te u kasnijoj fazi njezin onto-logički smisao u Znanosti logike i Enciklopediji filozofskih znanosti. U drugom dijelu kolegij se obraća materijalističkim kritikama dijalektike, najprije kod Feuerbacha te potom dvjema fazama u razvoju Marxove pozicije prema Hegelu, kritike dijalektike i filozofije uopće sredinom 1840-ih te njezine aproprijaciju za historijsko-materijalističku analizu modernog kapitalističkog društva u kasnijim prilozima i nacrtima za kritiku političke ekonomije. Ujedno, kolegij istražuje posljedice Marxove kritike Hegelove dijalektike na kasniji status toga pojma u različitim inačicama teorija racionalnosti i ideologije u suvremenim filozofijama marksizma, hermeneutike i neostrukturalizma.

Mjesto kolegija u ukupnom kurikulumu: tematika kolegija obuhvaća raspon od povijesti filozofije do filozofskih teorija racionalnosti, epistemologije, metodologije, metafilozofije i dr.

Metode rada: izlaganja (predavanja i referati), diskusija, pismeno izvještavanje o pročitanoj literaturi za rad u kolegiju;

Uvjeti za pristup: bez formalnog preduvjeta; preporučuje se studentima III-VIII. semestra preddiplomskog i diplomskog studija.

Obaveze studenata: obavezna prijava na 1. sjednici; redovito pohađanje nastave (za 3 izostanka obavezan izvještaj o vlastitom radu i usmeni kolokvij); redoviti kraći pismeni izvještaji o čitanju radnih tekstova po tematskim cjelinama (cca. 3 kartice); završni pismeni seminarski rad (12-14 kartica).

Cilj: upoznavanje s idejama filozofskih dijalektike, racionalnog i veridičkog diskursa; razvijanje analitičkih i interpretacijskih kompetencija iz teorijske filozofije i povijesti ideja te njihova primjena na analizu društvenih fenomena.

Način praćenja kvalitete rada u kolegiju: diskusija, praćenje pismenih radova studenata, konzultacije, komunikacija putem mailing liste kolegija; fakultetska anketa

Tematske cjeline i plan rada (lj.s. 2019)

I. Uvodna pitanja: Spor oko Hegelovog koncepta ‘dijalektike’ (uvodna izlaganja, diskusija; 2-3 seminarske sjednice)

  • Idejno-historijski i politički kontekst teme; Feuerbachova “Kritika Hegelove filozofije” i njezino značenje za kasniju filozofiju; Marxov ambivalentni “narativ” o odnosu prema Hegelu i kasnija Engelsova interpretacija; lociranje dijalektike;
  • Dva izvora Hegelova koncepta dijalektike: antika (Platon, Nova akademija, skepticizam)
  • Rani pojam ‘pozitiviteta’ i praktički karakter teorijske filozofij

II. Hegelov koncept dijalektike — analiza i interpretacija Hegelovih spisa uz odabrane komentare suvremenih autora (referati i koreferati, diskusija; 3 seminarske sjednice)

  • Dijalektika osjetilne izvjesnosti (Fenomenologija duha, Svijest A.)
  • Dijalektika u Znanosti logike i Enciklopediji filozofskih znanosti

III. Kritika Hegelove dijalektike: Rani Marx — analiza i interpretacija spisa uz odabrane komentare suvremenih autora (referati i koreferati, diskusija; 2-3 seminarske sjednice)

  • Rana Marxova kritika Feuerbacha i Hegela: “Prilog kritici Hegelove filozofije prava” (1843); “Kritika Hegelove dijalektike i filozofije uopće” (1844); “Sveta obitelj (Tajna spekulativne konstrukcije)” (1844); “Teze o Feuerbachu” (1844)

IV. Dijelektika i historijski materijalizam — analiza i interpretacija Marxovih spisa uz odabrane komentare suvremenih autora (referati, koreferati, diskusija; 2 seminarske sjednice)

  • K. Marx/F. Engels, “Njemačka ideologija” (1855/56)
  • “Uvod u kritiku političke ekonomije” (1857);
  • Kapital I

V. Suvremene interpretacije: dijalektika kao struktura diskursa i struktura zbilje; idealizam vs. historijski materijalizam; marksizam vs hermeneutika (2-3 seminarske sjednice)

  • Odnos Hegelove ‘Logike’ i Marxova ‘Kapitala’
  • Sistematska vs. historijska dijalektika
  • Problem identiteta i razlike

Literatura

A. Primarne reference za rad u kolegiju:

  • G. W. F. Hegel, “Odnos skepticizma prema filozofiji”, u: Jenski spisi 1801-1807, Sarajevo: Veselin Masleša (bibl. Logos), 1983.
  • G. W. F. Hegel, Istorija filozofije 2, Beograd: BIGZ, 1983 (4. izd.).
  • G. W. F. Hegel, Fenomenologija duha, Zagreb: Naprijed 1987.
  • G. W. F. Hegel, Enciklopedija filozofijskih znanosti, Sarajevo: Veselin Masleša—Svjetlost (logos), 1987.
  • G. W. F. Hegel, Znanost logike, Zagreb: Demetra.
  • Karl Marx, Friedrich Engels, Rani radovi, Zagreb: Naprijed, 6. izd. 1978.
  • Karl Marx, Filozofsko-politički spisi, Zagreb: FPN-Liber, 1979.
  • Karl Marx, Temelji slobode. Osnovi kritike političke ekonomije (Grundrisse), Zagreb: Naprijed, 2. izd. 1977.
  • Friedrich Engels, “Ludwig Feuerbach i kraj klasične njemačke filozofije”, Glavni radovi Marxa i Engelsa, Zagreb: Stvarnost, 2. izd. 1979.

B. Prateća komentarska i pomoćna literatura (izbor)

  • Manfred Riedel (Hrsg.), Hegel und die antike Dialektik, Frankfurt/M.: Suhrkamp, 1990. (stw 907)
  • Michael Forster, Hegel and Scepticism, Harvard (MA): Harvard UP 1989.
  • Michael Forster, Hegel’s Idea of a ‘Phenomenology of Spirit’, Chicago: The Chicago UP, 1998. Dieter Henrich, Hegel im Kontext, Frankfurt/M.: edition suhrkamp, 1981.
  • Hans-Georg Gadamer, Hegel’s Dialectic. Five Hermeneutical Studies, New Haven and London: Yale UP, 1979.
  • Georg Lukács, The Young Hegel. Studies in the Relations between Dialectics and Economics, London: Merlin Press, 1975 (njem. Der Junge Hegel. Über die Beziehung von Dialektik und Ökonomie, Berlin: Europa Verlag, 1948. (rev. 1954); novo izd. Neuwied: Luchterhand 1964; Frankfurt/M.: Suhrkamp 1973).
  • Terry Pinkard, Hegel’s Dialectic: The Explanation of Possibility, Philadelphia: Temple University Press, 1988.
  • Hans-Georg Gadamer, Dialog and Dialectic. Eight Hermeneutical Studies on PLaton, New Haven and London: Yale UP, 1980.
  • Manfred Frank, Der unendliche Mangel an Sein. Schellings Hegelkritik und die Anfänge der Marx’schen Dialektik, München: Wilhelm Fink Verlag, 1975 (2. izd. 1992).
  • Jean Hypolite, Studije o Marxu i Hegelu, Zagreb: Školska knjiga, 1977 (engl. Studies on Marx and Hegel, London-SF-NY: Harper & Row Publishers, 1973).
  • Lucio Colletti, Marksizam i Hegel, Beograd: Nolit, 1982 (tal. Il marxismo e Hegel, Bari: Editori Laterza, 1969; engl. Marxism and Hegel, London: NLB 1973).
  • Herbert Marcuse, Um i revolucija, Sarajevo: Veselin Masleša—Svjetlost, 1987.
  • Theodor W. Adorno, Tri studije o Hegelu, Sarajevo: Veselin Masleša—Svjetlost, 1972.
  • Theodor W. Adorno, Negativna dijalektika, Beograd: BIGZ, 1979.
  • Alexandre Kojève, Kako čitati Hegela, Sarajevo: Veselin Masleša—Svjetlost, 2. izd. 1990.
  • Louis Althusser, Pour Marx, Paris: Librairie François Maspero 1965; nova izdanja Éditions la découverte 1996, 2005 (srp. pr. Luj Altise, Za Marxa, Beograd: Nolit, 1971).
  • Louis Althusser, The Spectre of Hegel, London: Verso, 1997 (fr. izvornik u L. Althusser, Écrits philosophiques et politiques, Tome I, Paris: STOCK/IMEC 1994).
  • Louis Althusser, Etienne Balibar et al., Lire le Capital, Paris, 1964; novo cjelovito fr. izdanje Presses Universitaires de France 2014; engl. Complete Edition London: Verso, 2016. (hrv. pr. Kako čitati Kapital, Zagreb: CKD, 1975).
  • Dieter Wolf, Hegel und Marx, Hamburg: VSA Verlag, 1979.
  • Merold Westphal, History and Truth in Hegel’s Phenomenology, Bloomington and Indianopolis: Indiana UP 1979 (3. izd. 1998).
  • Patrick Murray, Marx’s Theory of Scientific Knowledge, Atlantic Highlands (NJ): Humanities Press International, 1988.
  • Fred Mosely and Tony Smith (ed.), Marx’s Capital and Hegel’s Logic. A Reexamination, Leiden—Boston: Brill, 2014.
  • Stuart Hall, “Marx’s Notes on Method: A Reading of the ‘1857 Introduction’”, Cultural Studies, 17:2, 113-149.
  • Dorothy E. Smith, “Ideology, Science and Social Relations. A Reinterpretation of Marx’s Epistemology”, European Journal of Social Theory 7 (4), 445-462.
  • Milan Kangrga, Hegel-Marx. Neki osnovni problemi marksizma, Zagreb: Naprijed, 1988.
  • Milan Kangrga, Spekulacija i filozofija. Od Fichtea do Marxa, Beograd: Službeni glasnik, 2010.
  • Vanja Sutlić, Uvod u povijesno mišljenje. Hegel—Marx, Zagreb: Demetra, 1994.
  • Slavoj Žižek, Less Than Nothing. Hegel and The Shadow of Dialectical Materialism, London-New York: Verso, 2012.
  • Slavoj Žižek, Absolute Recoil. Towards A New Foundation of Dialectical Materialism, London-New York: Verso, 2014.
  • Frederick C. Beiser (ed.), The Cambridge Companion To Hegel and Nighteenth-Century Philosophy, Cambridge UP, 1993.
  • Terrell Carver (ed.), The Cambridge Compagnion to Marx, Cambridge UP, 1991.