Naziv kolegija: Grčka filozofija II
Nositelji kolegija: izv. prof. dr. sc. Marko Tokić, izv. prof. dr. sc. Ljudevit Fran Ježić
Izvoditelji kolegija: izv. prof. dr. sc. Marko Tokić, izv. prof. dr. sc. Ljudevit Fran Ježić
ECTS bodovi: 3 ECTS boda
Nastavni jezik: hrvatski
Trajanje kolegija: ljetni semestar, 2 sata tjedno
Status kolegija: obvezni
Oblik nastave: seminar

Opis kolegija: Seminar iz Grčke filozofije II ima upoznati studente sa središnjim pitanjima grčke filozofije od Aristotela do zatvaranja Akademije (529. po. Khr.). Seminar je velikim dijelom posvećen središnjim problemima 1) Aristotelove ontologike i psihologije, kako su izneseni u spisima Ethica Nicomachea, Kategoriae, Metaphysica i De anima, 2) tzv. helenističke filozofije, pod kojom se misli na skeptike srednje i nove Akademije, Stoike i Epikurovce, te 3) predstavnika tzv. srednjega i novoga platonizma. Težište se u seminaru stavlja, osim na Aristotelovu filozofiju, na stoičku i Plōtinovu filozofiju. Posebna se pažnja poklanja istraživanju povijesnofilozofijskih uvjeta pod kojima u razdoblju tzv. helenističke filozofije etika dobiva prednost pred ostalim granama filozofije, kao i povijesnofilozofijskih uvjeta pod kojima se u prvim stoljećima nakon Khrista težište premješta s etike na metafizička pitanja.

Osnovne tematske jedinice:

1. Aristotel: raščlamba filozofije (teoretička, praktička, poietička), prva filozofija, mnogostrukost zborenja jesućega, prva i druga sućina (supstancija), podmet i prirok, pojedinačno i opće, prvi uzroci, kretanje, tvar i (ob)lik, možnost i zbiljnost, usvršenost (entelekheia), teleologija, Bog kao umovanje umovanja, eudaimonia, etičke i dianoetičke vrline, moći duše (osjet, razum, uobrazilja, pamćenje), razlikovanje trpnoga i tvorbenoga (djelatnoga) uma, odnos duše i uma.
2. Skeptici, srednji i novi akademici: suzdržavanje od donošenja suda (epokhe), deset načina kako se predmeti pojavljuju promjenjivima odnosno kako prizvati suzdržavanje od suda u pogledu na njih (tropoi), neuznemirenost (ataraxia), skepsa i praktički život.
3. Stoici: trodioba filozofije, jedinstvo vrline i blaženstva (eudaimonia), vrlina kao jedino istinsko dobro, četiri osnovne vrline, razlika mudraca i nemudrih, predodžba kao utisak, misao kao posljedica istovrsnih sjećanja, prolepsis i katalepsis, označitelj i označenik, lekta, česti svijeta, nužnost i sloboda, božanska providnost (pronoia).
4. Epikurovci: ugoda kao oslobađanje od tjelesnih i duševnih boli (aponia, ataraxia), stalna ugoda, blaženstvo mudraca, vrlina kao sredstvo ugode, samodostatnost (autarkeia), atomi i praznina, nedjeljivost atoma, nužnost i sloboda.
5. Srednji platonizam i novoplatonizam: prvotni i drugotni um, hermetički spisi (Hermo Trismegist), gnosticizam, noetička tvar, Jedno, um, duša, svijet, sinteza Platōna i Aristotela, novoplatonički komentari Platōnovih i Aristotelovih spisa.

Nastavne cjeline:

1. Aristotel, Nikomahova etika I
2. Aristotel, Nikomahova etika II
3. Aristotel, Kategorije
4. Aristotel, Metafizika I
5. Aristotel, Metafizika II
6. Aristotel, Metafizika III
7. Aristotel, Metafizika IV
8. Aristotel, O duši I
9. Aristotel, O duši, II
10. Uvod u helenizam
11. Stoici
12. Epikurovci
13. Skeptici
14. Plotin I
15. Plotin II

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: seminar iz grčke filozofije neposredno je povezan s kolegijima iz predmeta Povijest filozofije posvećenima filozofiji u starome vijeku, te predstavlja uvod u studij povijesti filozofije tijekom preddiplomskoga studija.

Nastavne metode: profesorsko uvodno izlaganje, studentsko seminarsko izlaganje na zadanu temu i zajednička rasprava povodom toga izlaganja, zajedničko čitanje i tumačenje filozofijskoga teksta pod vodstvom nastavnika, rasprava i razgovor na osnovi proučenoga teksta pod vodstvom nastavnika; nastavni materijali studentima uvelike dostupni preko Omege.

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, pripremanje za nastavu čitanjem i proučavanjem zadane literature, aktivno sudjelovanje u nastavi tumačenjem pročitanoga teksta, vođenjem rasprave i razgovora, te seminarskim izlaganjem na zadanu temu, pisanje seminarskoga rada na zadanu temu, priprema za kolokvij i konačni ispit.

Način provjere znanja: Praćenje pripremljenosti studenata za seminar po poznavanju dogovorenoga teksta i umijeću njegova tumačenja u zajedničkoj raspravi te četiri ispitne jedinice: seminarsko izlaganje, seminarski rad, kolokvij iz grčkoga nazivlja te pismeni i usmeni ispit na kraju drugoga, tj. ljetnoga semestra.

Literatura za rad u seminaru:

1) Prijevodi grčkih tekstova

Aristotel, Nikomahova etika (prev. Tomislav Ladan), Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1992.

Aristotel, Kategorije (prev. Filip Grgić), Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1992.

Aristotel, Fizika (prev. Tomislav Ladan), Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1992.

Aristotel, Metafizika (prev. Tomislav Ladan), Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1992.

Aristotel, O duši; Parva naturalia (prev. i nap. Slobodan Blagojević), Paideia, Beograd, 2012. / O duši (prev. Milivoj Sironić), u: Aristotel, O duši; Nagovor na filozofiju, Naprijed, Zagreb, 1996.

Diogen Laertije, Životi i mišljenja istaknutih filozofa (prev. Albin Vihar), Beogradski izdavačko-grafički zavod, Beograd, ¹1973., ²1979., ³1985.

(osobito pregled starije stoičke filozofije u poglavlju »Zenon« u knjizi VII, skeptičke filozofije u poglavlju »Piron« u knjizi IX te Epikurove filozofije u knjizi X, napose etike u Epikurovu »Pismu Menoiku«)

Tit Lukrecije Kar, O prirodi (prepjev. Marko Tepeš), Matica hrvatska, Zagreb 1952. (² KruZak, Zagreb, 2010.)

Epiktet, Priručnik (prev. Pavel Gregorić), Kruzak, Zagreb, 2006.

Epiktet, Razgovori. Knjižica o moralu (prev. Robert Zlović), Cid-Nova, Zagreb, 2002.

Marko Aurelije, Samomu sebi (prev. Zvonimir Milanović), Zagreb, CID, 1996. / Marko Aurelije, Misli. Izbor iz djela (prev. V. Nedela, Z. Peh), Nova Akropola, Zagreb, 2003. (²2004., ³2008.)

Sekst Empirik, Obrisi Pironizma (prev. Filip Grgić), KruZak, Zagreb, 2008.

Plotin, Eneade (prev. Slobodan Blagojević), Niro: Književne novine, Beograd, 1984.

2) Povijesni pregledi

Johansen, Karsten Friis, A History of Ancient Philosophy from the Beginnings to Augustine (prev. na engleski Henrik Rosenmeier), Routledge, London i New York, 1998.

Guthrie, William Keith Chambers, Povijest grčke filozofije I-VI, Naklada Jurčić, Zagreb, 2005.-2007. (izvornik: Guthrie, W. K. C., A History of Greek Philosophy, Cambridge University Press, Cambridge, 1962-1981)

1. V: Kasni Platon
2. VI: Aristotel

Praechter, Karl, Friedrich Ueberwegs Grundriss der Geschichte der Philosophie. Erster Teil: Die Philosophie des Altertums, Akademische Druck- und Verlagsanstalt, Graz, ¹³1953.