logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Prof. dr. sc. Hrvoje Jurić

Konzultacije: pon. od 12.00 h (C217, tel. 4092-180)

E-mail adresa: hjuric@yahoo.com

Biografija:

Rođen je 1975. u Bihaću (Bosna i Hercegovina), gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Od 1993. do 1998. studirao je filozofiju i komparativni studij hrvatske kulture na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Akademske godine 1998./1999. upisao je poslijediplomski studij filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je doktorirao 2007. godine.

Od 2000. je zaposlen na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta, najprije kao znanstveni novak, a potom i kao mlađi asistent, asistent i viši asistent na Katedri za etiku. 2009. je izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta, 2013. u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora, a 2019. u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora. Kao gostujući predavač sudjelovao je u izvedbi nastave u okviru preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija na nekoliko drugih visokoobrazovnih ustanova u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Austriji, kao i u obrazovnim programima nevladinih organizacija.

Kao znanstveni novak, suradnik-istraživač i voditelj sudjelovao je ili još uvijek sudjeluje u provedbi niza domaćih i međunarodnih znanstveno-istraživačkih projekata.

Od osnivanja, 2013., suradnik je i tajnik Centra za integrativnu bioetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čiji je voditelj postao 2018. Od 2014. je suradnik i glavni tajnik, a od 2018. i zamjenik voditelja Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku, koji je proglašen 2014. odlukom ministra znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske te se ostvaruje pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao instituciji nositeljici Centra. Od osnivanja 2017. godine, voditelj je Sveučilišnog centra za integrativnu bioetiku Sveučilišta u Zagrebu.

Sudjelovao je s izlaganjima na više od 150 domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova, a osim toga je održao u Hrvatskoj i inozemstvu osamdesetak javnih predavanja o filozofijskim, znanstvenim i društveno-političkim temama, te sudjelovao kao izlagač na brojnim javnim tribinama i promocijama knjiga.

Od 1999. do 2006. bio je pomoćni urednik časopisa Filozofska istraživanja i Synthesis philosophica, te biblioteke „Filozofska istraživanja“ pri Hrvatskom filozofskom društvu, a od 2006. nadalje je zamjenik glavnog i odgovornog urednika navedenih časopisa i biblioteke. Od 1998. do 2004. bio je izvršni urednik biblioteke „Bioetika“ u zagrebačkoj izdavačkoj kući Pergamena. Član je uredništva i u nekoliko drugih znanstvenih časopisa. Uredio je više od pedeset programskih publikacija za domaće i međunarodne znanstvene skupove, većinom one u organizaciji Hrvatskog filozofskog društva.

Od 2002. do 2006. godine bio je glavni tajnik, a od 2007. nadalje član Organizacijskog odbora međunarodne znanstveno-kulturne manifestacije Dani Frane Petrića, koja se svake godine u organizaciji Hrvatskog filozofskog društva održava u Cresu. Od osnivanja 2002. godine, glavni je tajnik međunarodne znanstveno-kulturne manifestacije Lošinjski dani bioetike, koja se svake godine održava u Malom Lošinju u organizaciji Hrvatskog filozofskog društva, Hrvatskog bioetičkog društva i Grada Malog Lošinja. Od 2008. do 2010. godine bio je koordinator međunarodne konferencije Südosteuropäisches Bioethik-Forum / Southeast European Bioethical Forum (Opatija, 2008.; Sarajevo, 2009.; Beograd, 2010.). Uz to je bio član i/ili tajnik organizacijskih i programskih odbora u dvadesetak domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova te predsjednik organizacijskog odbora u dvama međunarodnim i jednom domaćem znanstvenom skupu.

Objavio je pet autorskih knjiga i bio suurednik triju znanstvenih zbornika. Uz to, objavio je pedeset znanstvenih članaka i više od dvjesto stručnih, esejističkih i plublicističkih članaka.

Primarno se bavi praktičkom filozofijom, etikom i bioetikom, ali u područja njegova znanstvenog i stručnog interesa također spadaju filozofija tehnike, filozofija prirode, filozofija medija, filozofijska hermeneutika, feministička i rodna teorija, te socijalno-politička problematika.


Bibliografija:


(Knjige)

  • Filozofija i rod [zbornik radova], ur. Gordana Bosanac, Hrvoje Jurić, Jasenka Kodrnja, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2005.
  • Etika odgovornosti Hansa Jonasa, Pergamena, Zagreb, 2010.
  • Filozofija i mediji [zbornik radova], ur. Hrvoje Jurić, Sead Alić, Hrvatsko filozofsko društvo – Centar za filozofiju medija i mediološka istraživanja, Zagreb, 2014.
  • Izazovi humanizma, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2018.
  • Tekst i kontekst bioetike, Pergamena – Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku, Zagreb, 2019.
  • Euforija i eutanazija. Akutni zapisi o kroničnim problemima, Sandorf – Mizantrop, Zagreb, 2019.
  • Integrativno mišljenje i nova paradigma znanja [zbornik radova], ur. Ante Čović, Hrvoje Jurić, Pergamena – Hrvatsko filozofsko društvo – Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku, Zagreb, 2019.
  • Pandemija kao simptom, DAF, Zagreb, 2021.

(Članci – izbor)

  • Princip očuvanja života i problem odgovornosti, Filozofska istraživanja, 18 (1998) 4, br. 71, str. 895–900; također u: Ante Čović (ur.), Izazovi bioetike, Pergamena – Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2000., str. 141–148.
  • Filozofijska hermeneutika i praktična filozofija Hans-Georga Gadamera, Filozofska istraživanja, 20 (2000) 4, br. 79, str. 615–650.
  • Gadamer o odnosu teorije i prakse u filozofiji i medicini, u: Damir Barbarić, Tomislav Bracanović (ur.), Gadamer i filozofijska hermeneutika, Matica hrvatska, Zagreb, 2001., str. 145–176.
  • Mora li tubitak jesti? Heideggerova analiza tubitka i Jonasova filozofijska biologija, Filozofska istraživanja, 22 (2002) 1, br. 84, str. 37–53.
  • Etika i politika, bioetika i biopolitika, Socijalna ekologija, 11 (2002) 3, str. 233–244.
  • Rađanje s predumišljajem. Ili: Sjećaš li se Louise Brown?, Treća, 4 (2002) 2, str. 128–151.
  • Tko i što je čovjek? Napomene uz povijest ograničavanja pojma ‘čovjek’, Filozofska istraživanja, 23 (2003) 3, br. 90, str. 753–760.
  • Utopie – Anti-Utopie – Post-Utopie – Utopie. Zu Jonas’ Kritik des marxistischen Utopismus, Synthesis philosophica, 18 (2003) 1–2, br. 35–36, str. 207–225; također: Utopija – anti-utopija – post-utopija – utopija. Uz Jonasovu kritiku marksističkog utopizma, Filozofska istraživanja, 23 (2003) 4, br. 91, str. 1141–1156.
  • Philosophische Zeitschriften in Kroatien von den 90er Jahren des 20. Jahrhunderts bis heute, u: Georgi Kapriev (ur.), Philosophie in Südosteuropa. Stand der Forschung und der Veröffentlichungen, Iztok-Zapad, Sofia, 2004., str. 65–78.
  • Kangrgina riječ o zavičaju, Filozofska istraživanja, 24 (2004) 3–4, br. 94–95, str. 757–762.
  • Svijet kao samovolja i predrasuda. Schopenhauer o spolnosti i o ženama, Filozofska istraživanja, 25 (2005) 4, br. 99, str. 791–804; također u: Gordana Bosanac, Hrvoje Jurić, Jasenka Kodrnja (ur.), Filozofija i rod, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2005., str. 49–65.
  • Utjecaj Katoličke crkve u Hrvatskoj na politiku reproduktivnih i seksualnih prava i zdravlja [s Marinom Škrabalo], u: Simona Goldstein (ur.), Otvorenost društva – Hrvatska 2005., Institut Otvoreno društvo, Zagreb, 2005., str. 166–198.
  • Žene i priroda. Prilozi za kritiku ekofeminizma, u: Ankica Čakardić, Ana Jelušić, Daniela Majić, Tanja Ratković (ur.), Kategorički feminizam. Nužnost feminističke teorije i prakse, Centar za ženske studije, Zagreb, 2007., str. 97–110.
  • Contemporary Croatian Philosophy [s Mislavom Kukočem], u: Maija Kule (ur.), Philosophy Worldwide: The Current Situation. Materials for the International Cooperation and Philosophical Encounters, FISP – University of Latvia, Riga, 2007. (ISBN: 978-9984-624-51-8), str. 102–115.
  • Stützpunkte für eine integrative Bioethik im Werk Van Rensselaer Potters, u: Ante Čović, Thomas Sören Hoffmann (ur.), Integrative Bioethik / Integrative Bioethics, Academia Verlag, Sankt Augustin, 2007., str. 68–92; također: Uporišta za integrativnu bioetiku u djelu Van Rensselaera Pottera, u: Velimir Valjan (ur.), Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije, Bioetičko društvo u BiH, Sarajevo, 2007., str. 77–99; također u: Ana Borovečki, Slobodan Lang (ur.), Javno zdravstvo, etika i ljudska prava, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, Zagreb, 2010., str. 33–53; također: Potpirnite točki za integrativnata bioetika vo deloto na Van Renselar Poter, Filozofija, br. 31, 2011., str. 19–31; također: The Footholds of an Integrative Bioethics in the Work of Van Rensselaer Potter, Facta Universitatis, 15 (2017) 2, str. 127–144.
  • Bioetika u Hrvatskoj [s Ivanom Zagorac], Filozofska istraživanja, 28 (2008) 3, br. 111, str. 601–611; također u: Ksenija Turković, Sunčana Roksandić Vidlička, Aleksandar Maršavelski (ur.), Hrestomatija hrvatskoga medicinskog prava, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2016., str. 323–332.
  • Humanizam, transhumanizam i problem rodno-spolne drugosti, Treća, 10 (2008) 1, str. 27–44.
  • Životinjska duša i životinjska prava. Pitanja i odgovori (o) filozofiji Hansa Jonasa, Arhe, 6 (2009) 2, str. 107–120; također: Tierseele und Tierrechte. Fragen und Antworten zur Philosophie Hans Jonas’, u: Walter Schweidler (ur.), Wert und Würde der nichtmenschlichen Kreatur / Value and Dignity of the Nonhuman Creature, Academia Verlag, Sankt Augustin, 2010., str. 111–123.
  • Euthanasia in the Context of Croatian Healthcare System, Legislation and Bioethical Discussions, u: Brigitte E. S. Jansen, Nada Gosić (ur.), Croatia: Politics, Legislation, Patient’s Rights and Euthanasia, Martin Meidenbauer Verlagsbuchhandlung, München, 2011., str. 93–117.
  • O djelu i liku filozofa i profesora Ante Pažanina, Filozofska istraživanja, 31 (2011) 3, br. 123, str. 491–498.
  • Odgovornost za dijete kao paradigma bioetičke odgovornosti, u: Ante Čović, Marija Radonić (ur.), Bioetika i dijete. Moralne dileme u pedijatriji, Pergamena – Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju, Zagreb, 2011., str. 49–62.
  • Crucifixion of the Identity: Persons and Beings, Bodies and Genes, u: Sibila Petlevski, Goran Pavlić (ur.), Spaces of Identity in the Performing Sphere, Fraktura – Akademija dramske umjetnosti, Zagreb, 2011., str. 163–187.
  • Feminism in the Light of the Bioethical Pluri-Perspectivism, u: Ante Čović (ur.), Integrative Bioethik und Pluriperspektivismus / Integrative Bioethics and Pluri-Perspectivism, Academia Verlag, Sankt Augustin, 2011., str. 237–243.
  • Hans Jonas’ Integrative Philosophy of Life as a Foothold for Integrative Bioethics, Jahr, 2 (2011) 4, str. 511–520; također u: Amir Muzur, Hans-Martin Sass (ur.): Fritz Jahr and the Foundations of Global Bioethics: The Future of Integrative Bioethics, Münster – Berlin – Wien: Lit Verlag, 2012., str. 139–148.
  • Privatisation of Life, u: Walter Schweidler (ur.), Bioethik – Medizin – Politik / Bioethics – Medicine – Politics, Academia Verlag, Sankt Augustin, 2012., str. 97–104.
  • Anarhizam i marksizam u perspektivi „praxis-filozofije“, u: Dragomir Olujić Oluja, Krunoslav Stojaković (ur.), Praxis – društvena kritika i humanistički socijalizam, Rosa Luxemburg Stiftung, Beograd, 2012. (ISBN: 978-86-88745-04-8), str. 173–200.
  • Od Hirošime do Fukušime: nuklearna tehnologija nekoć i danas, u: Velimir Valjan (ur.), Integrativna bioetika pred izazovima biotehnologije, Bioetičko društvo u BiH, Sarajevo, 2012., str. 19–31.
  • Whitmanovo proročanstvo. O poeziji, medijima i demokraciji, u: Hrvoje Jurić, Sead Alić (ur.), Filozofija i mediji, Hrvatsko filozofsko društvo – Centar za filozofiju medija i mediološka istraživanja, Zagreb, 2014. (ISBN: 978-953-164-153-1), str. 395–406.
  • Scientific De(con)struction and Artistic (Re)construction of the Body, u: Claudia Bosse (ur.), Struggling Bodies in Capitalist Societies (Democracies), Vienna: Cheap Method Edition, 2014., str. 74–80.
  • Samoupravljanje – prije i poslije socijalizma, u: Lino Veljak (ur.), Gajo Petrović, filozof iz Karlovca, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2014., str. 101–112.
  • From the Notion of Life to an Ethics of Life, Synthesis philosophica, 30 (2015) 1, br. 59, str. 33–46.
  • Der Beitrag von Albert Schweitzer, Fritz Jahr und Hans Jonas zur Bioethik und ihre Rezeption in Südosteuropa, u: Thomas Sören Hoffmann (ur.), Integrative Bioethik: Grundlagen und Konkretionen, Fernuniversität in Hagen, Hagen, 2017., str. 137–154.
  • Epochal Orientation, New Ethical Culture, and Integrative Bioethics [s Antom Čovićem], Formosan Journal of Medical Humanities, 19 (2018) 1–2, str. 19–30.
  • Pandemic as a Symptom, u: Martin Woesler, Hans-Martin Sass (ur.), Medicine and Ethics in Times of Corona, Lit Verlag, Berlin, 2021., str. 161–172.
  • Integrative Bioethics and Knowledge Landscapes [s Denisom Kosom i Markom Kosom], u: Anna Lydia Svalastog, Srećko Gajović, Andrew Webster (ur.); Navigating Digital Health Landcapes. A Multidisciplinary Analysis, Singapore: Palgrave Macmillan, 2021., str. 67–87.

Cjelovita biobibliografija