logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Metafizika: Husserlova transcendentalna fenomenologija

Naziv kolegija: Metafizika: Husserlova transcendentalna fenomenologija
Nastavnik nositelj: doc. dr. sc. Goran Sunajko
Nastavnik izvoditelj: doc. dr. sc. Goran Sunajko
ECTS: 4 boda
Jezik: hrvatski
Status: izborni za studente I–V. godine studija
Trajanje: zimski semestar (2 sata tjedno)
Oblik nastave: predavanje
Uvjeti za upis: nema
Studentske obveze: Usmeni ispit i redovito pohađanje nastave
Korištene metode: interaktivne i participativne metode rada
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: konzultacije i sveučilišna anketa

Cilj kolegija: Cilj je kolegija upoznavanje studenata s transcendentalnom fenomenologijom Edmunda Husserla koja je nezaobilazan temelj filozofije 20. stoljeća. U kolegiju će se razmatrati temeljne Husserlove pozicije koje su nastojale utemeljiti filozofiju kao strogu znanost, odnosno kao znanost o samim stvarima s obzirom na to kako su nam dane u svijesti. S Husserlom dolazi do promjene u razumijevanju pojma fenomena koji više nije puka pojava (kako se to razumijevalo od Platona do Kanta) nečega drugoga (bitka koji ne možemo spoznati) već pojava „koja se pojavljuje na samoj sebi“, što znači da je uvjet njezina pojavljivanja dan u svijesti pa je uvjet mišljenju predmetnost. Na taj je način odnos mišljenja (noesis) i mišljevine (noema) uvjetovan intencionalnom sviješću koja prekoračuje puku imanenciju i pronalazi se u transcendenciji kao subjektu nečem izvanjskom, čime se tek stvara mogućnost zasnivanja intersubjektivnosti. Husserlova fenomenologija utjecala je na brojne fenomenologe (Heidegger, Sartre, Edith Stein, Scheler, Hartmann, Ingarden, Merleau-Ponty, Ortega y Gasset, Derrida i dr.) iz različitih filozofijskih područja. Cilj kolegija nije obuhvatiti cjelinu Husserlove filozofije, nego se detaljno koncentrirati na idealističke segmente iz njegove rane faze koji će studentima približiti njegove temeljne postulate od kojih je kasnije postupno odustajao.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij je pogodan za povijest filozofije, ontologiju, teoriju spoznaje i estetiku.

Korištene metode: predavanje, rasprava i usmena provjera znanja (ispit).

Nastavne jedinice:

  1. Uvodno predavanje s temeljnim pojmovima. Upoznavanje s ciljevima i sadržajem predavanja, literaturom, načinom rada i strukturom ispita.
  2. Pojam transcendentalnoga
  3. Pojam fenomenologije
  4. Transcendentalna fenomenologija
  5. Intencionalnost
  6. Fenomenološka redukcija
  7. Transcendentalna redukcija
  8. Eidetska redukcija
  9. Kritika psihologizma
  10. Transcendentalni idealizam
  11. Transcendentalni subjekt (pra-ja)
  12. Noesis i noema: noematska struktura svijesti
  13. Isključenje transcendencije Boga
  14. Fenomenologija uma
  15. Završno predavanje

A: Obvezna (ispitna) literatura:

  • Edmund Husserl, Ideje za čistu fenomenologiju i fenomenogijsku filozofiju, Zagreb 2007.

B: Sekundarna (pomoćna) literatura

  • Werner Marx, Fenomenologija Edmunda Husserla, Breza, Zagreb 2005.
  • Dan Zahavi, Husserlova fenomenologija, AGM, Zagreb 2011.
  • Ante Pažanin, Znanstvenost i povijesnost u filozofiji Edmunda Husserla, Naprijed, Zagreb 1968.
  • Zagorka Mičić, Fenomenologija Edmunda Husserla, KZNS, Novi Sad 1988.