logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Povijest filozofije

Naziv predmeta: Povijest filozofije
Nositelji / izvoditelji: prof. dr. sc. Igor Mikecin, izv. prof. dr. sc. Marko Tokić, doc. dr. sc. Ljudevit Fran Ježić
ECTS: 18 (3+3+3+3+3+3) bodova
Status: obvezni
Oblik nastave: predavanja
Trajanje: 6 semestara, 2 sata tjedno
Jezik: hrvatski
Uvjeti za upis: za upis Povijesti filozofije I uvjet je odslušana Grčka filozofija II i odslušan Uvod u filozofiju II; za upis Povijesti filozofije III uvjet je položena Grčka filozofija II i odslušana Povijest filozofije II; za upis Povijesti filozofije II, IV, V i VI uvjet je odslušan prethodni dio.
Način provjere znanja: pismeni radovi, pismeni i usmeni ispiti. U svakom semestru studenti su dužni napisati jedan rad na zadanu temu. Ukupno tri ispita koja se sastoje od pismenog i usmenog dijela polažu se nakon odslušanog drugog, četvrtog i šestog dijela predmeta. Prvi ispit obuhvaća filozofiju u starom vijeku. Drugi ispit obuhvaća filozofiju u srednjem vijeku i filozofiju u novom vijeku do prve polovice XVIII. stoljeća. Treći i završni ispit obuhvaća razdoblje od druge polovice XVIII. stoljeća do XX. stoljeća. Ispitna literatura određuje se odabirom iz popisa obvezne i dopunske literature u dogovoru s nastavnikom.
Način praćenja kvalitete nastave: redovito pohađanje nastave i konzultacije između nastavnika i studenata
Cilj: Cilj predmeta je upoznati studente s pojmom povijesti filozofije, prikazati unutarnju povijesnu raščlanjenost filozofije i sveze u njenoj povijesnoj mijeni. Predmet treba osposobiti studente za samostalno studiranje, razumijevanje i tumačenje, te produktivno prisvajanje najznačajnijih djela povijesti filozofije.
Sadržaj: Predmet obuhvaća sva razdoblja povijesti filozofije: filozofija u starom vijeku, filozofija u srednjem vijeku, filozofija u novom vijeku i filozofija u drugoj polovici XIX. i prvoj polovici XX. stoljeća. Kao okosnica predmeta izdvaja se «grčka filozofija» od njenih početaka pa sve do kraja staroga vijeka i «njemačka filozofija» u drugoj polovici XVIII. i prvoj polovici XIX. stoljeća. U okviru filozofije u starom vijeku posebna se pažnja posvećuje ranogrčkoj filozofiji, Platonu, Aristotelu, Stoicima, Akademicima i Novoplatonovcima. Kolegiji koji se odnose na filozofiju u srednjem vijeku bave se skolastikom, a osobito pretumačenjem Platonove filozofije u kršćanskom platonizmu. Također se prati daljnja mijena platonizma u doba renesanse u oporbi spram aristotelizma. Unutar filozofije u novom vijeku u sadržaju kolegija posebno se izdvajaju Descartesova, Spinozina i Leibnizova filozofija, i potom «klasična njemačka filozofija», osobito u odnosu spram romantizma. U filozofiji od sredine XIX. stoljeća naovamo poseban se naglasak, između ostalog, stavlja na hegelovsku filozofiju i različite izvedbe filozofijske povijesti filozofije.
Pored navedenoga predmet sadrži i kolegije koji se bave filozofijom u Hrvatskoj od srednjeg vijeka do XX. stoljeća, s time da je naglasak na filozofiji u razdoblju humanizma i renesanse, s obzirom na njene povijesnofilozofijske izvore i dosege, te mjesto u povijesti filozofije uopće. U sklopu te sadržajne cjeline istražuje se i povijesni razvoj filozofijskog nazivlja na hrvatskom jeziku.

Obvezna ispitna literatura iz Povijesti filozofije I-II:

  • Diels, H., Predsokratovci – Fragmenti I-II, Zagreb, 1983.
  • Heraklit, u: Despot, B., Tako kazuje Heraklit, Efežanin, Zagreb, 2005. ili Vidokrug apsoluta, Zagreb, 2008, str. 395-429. / Heraklit. Svjedočanstva i fragmenti, preveo Niko Majnarić, Zagreb, 1951. / Mikecin, I., Heraklit, Zagreb, 2013.
  • Parmenid, u: Ježić, M., «Parmenidov spjev ‘O prirodi’», Latina et Graeca 12, Zagreb, 1978. ili Ježić, M., Mišljenje i riječ o bitku u svijetu, Zagreb, 1989, str. 11-28. / Žunjić, S., Fragmenti Elejaca, Beograd, 1984. / Mikecin, I., Parmenid, Zagreb, 2018.
  • Platon, Država, Zagreb, 1997.
  • Platon, Parmenid, Zagreb, 2002.: 126a1-135c7
  • Platon, Sofist, Zagreb, 1975.
  • Platon, Timaj, Beograd, 1981.
  • Aristotel, Kategorije, Zagreb, 1992.
  • Aristotel, Druga analitika, u: Aristotel, Analitika I-II, Beograd, 2008.
  • Aristotel, Metafizika, Zagreb, 1992.: I. 1-2, IV. 1-3, VI., VII. 1-16, IX., XII. 5-8
  • Aristotel, Nikomahova etika, Zagreb, 1992.: VI
  • Aristotel, O duši, u: Aristotel, O duši / Parva naturalia, Beograd, 2012.

Dopunska ispitna literatura:

  • Guthrie, W. K. C., Povijest grčke filozofije I-VI, Zagreb, 2005.-2007. (izvornik: A History of Greek Philosophy, Cambridge, 1962-1981)

Obvezna ispitna literatura za Povijest filozofije III-IV:

  • Berkeley, G., Rasprava o načelima ljudske spoznaje (ulomci), u: Božićević, V. (prir.), Filozofija britanskog empirizma, Hrestomatija filozofije 4, Zagreb, 1996.
  • Descartes, R., Metafizičke meditacije, Zagreb, 1993.
  • Hume, D., Rasprava o ljudskoj prirodi (ulomci), u: Božićević, V. (prir.), Filozofija britanskog empirizma, Hrestomatija filozofije 4, Zagreb, 1996.
  • Leibniz, G. W., Monadologija, u: Barbarić, D., Živo ogledalo beskonačnog, Zagreb, 1999.
  • Locke, J., Ogled o ljudskom razumu (ulomci), u: Božićević, V. (prir.), Filozofija britanskog empirizma, Hrestomatija filozofije 4, Zagreb, 1996.
  • Spinoza, B. de, Etika, Zagreb, 2000.

Dopunska ispitna literatura:

  • Božićević, V. (prir.), Filozofija britanskog empirizma, Hrestomatija filozofije 4, Zagreb, 1996.

Obvezna ispitna literatura za Povijest filozofije V-VI:

  • Kant, I., Kritika čistoga uma (prev. V. Sonnenfeld), Matica hrvatska, Zagreb, 1984.
  • Fichte, J. G., Prvi i drugi uvod u nauku o znanosti i Pokušaj novoga prikaza nauke o znanosti, u: Fichte, J. G., Odabrane filozofske rasprave (prev. V. Sonnenfeld), Kultura, Zagreb, 1956., str. 167-283.
  • Schelling, F. W. J., Filozofijska istraživanja o bitstvu čovječje slobode i predmetima koji su s time u svezi, u: Schelling, O bitstvu slobode (prev. B. Despot), cekade, Zagreb, 1985., str. 15-67.
  • Hegel, G. W. F., Enciklopedija filozofijskih znanosti (prev. V. Sonnenfeld), Veselin Masleša / Svjetlost, Sarajevo, 1987.: Hegelovi predgovori prvomu i drugomu izdanju, Uvod (§ 1-18), „Prethodni pojam“ znanosti logike (§ 19-83), Filozofija duha (§ 377-577).
  • Povijesni pregled filozofije njemačkoga idealizma (po izboru).

Dopunska ispitna literatura:

  • Kant, I., Prolegomena za svaku buduću metafiziku, u: Kant, I., Dvije rasprave (prev. V. D. Sonnenfeld), Matica hrvatska, Zagreb, 1953., str. 5-146.
  • Jacobi, F. H., O Spinozinu nauku u pismima gospodinu Mosesu Mendelssohnu (prev. D. Domić), Demetra, Zagreb, 2013.
  • Jacobi, F. H., O transcendentalnome idealizmu (prev. K. Miladinov), u: Barbarić, D. (ur.), Filozofija njemačkog idealizma, Školska knjiga, Zagreb, 1998., str. 193-203.
  • Fichte, Johann Gottlieb, O pojmu nauka o znanosti (prev. K. Miladinov), u: Barbarić, D. (ur.), Filozofija njemačkog idealizma, Školska knjiga, Zagreb, 1998., str. 233-265.
  • Hegel, G. V. F., Istorija filozofije III, Kultura, Beograd, 1964. (poseb. „Najnovija nemačka filozofija“ i prije „Spinoza“).
  • Barbarić, D. (ur.), Filozofija njemačkog idealizma, Hrestomatija filozofije sv. 6, Školska knjiga, Zagreb, 1998.

Neki preporučeni povijesni pregledi:

  • Hartmann, Nicolai, Die Philosophie des deutschen Idealismus, Walter de Gruyter, Berlin, 1960.
  • Hösle, Vittorio, Eine kurze Geschichte der deutschen Philosophie, Beck, München, 2013. / A Short History of German Philosophy, Princeton University Press, Princeton & Oxford, 2017. (pogl. 5, 6, 7).
  • Jaeschke, Walter & Arndt, Andreas, Klassische deutsche Philosphie nach Kant. Systeme der reinen Vernunft und ihre Kritik 1785-1845, Beck, München, 2012.m
  • Pinkard, Terry, German Philosophy 1760-1860. The Legacy of Idealism, Cambridge University Press, New York, 2002.
  • Windelband, Wilhelm, Povijest filozofije (prev. N. Šašel, D. Grlić, D. Pejović), Naprijed, Zagreb, 1990. (VI. dio: „Njemačka filozofija“).