Filozofija jezika I (2021./2022.)
Naziv predmeta: Filozofija jezika
Nazivi kolegija: Filozofija jezika I, Filozofija jezika II
Nositelji i izvoditelji: dr. sc. Davor Lauc, izv. prof., dr. sc. Ines Skelac, doc.
Status: izborni predmet
Trajanje: 1 semestar (Filozofija jezika I) 1 semestar (Filozofija jezika II)
ECTS-bodovi: 3 boda (Filozofija jezika I), 3 boda (Filozofija jezika II)
Oblik nastave: predavanja
Jezik nastave: hrvatski
Metode rada: predavanja, diskusije, interaktivne i participativne metode rada
Uvjeti upisa: Upisan najmanje treći semestar studija. Kolegij Filozofija jezika II moguće je upisati i bez odslušanog i položenog kolegija Filozofija jezika I.
Obveze studenata: redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje
Način provjere znanja: Usmeni ispit koji se polaže nakon svakog odslušanog kolegija (Filozofija jezika I i Filozofija jezika II). Za ispit je potrebno pripremiti obveznu literaturu i najmanje tri jedinice s popisa izborne literature.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe nastave: evaluacija studentskog angažmana tijekom izvedbe nastave, studentska evaluacija
Cilj: Upoznati studente s povijesnim pregledom i razvojem ideja u okviru filozofije jezika, kritički promatrati najznačajnije teorije jezičnih fenomena od antike do danas. Uspostaviti odnos između tema značajnih za filozofiju jezika od Platonovih istraživanja do 21. stoljeća.
Sadržaj
- Uvodno predavanje i pregled kolegija, literature i obveza
- Porijeklo i razvoj jezika
- Povijesni pregled filozofije jezika
- Platonova teorija jezika
- Aristotelova teorija jezika
- Srednjevjekovni mislioci o jeziku
- Locke: jezik i znanje
- Rousseau i porijeklo jezika
- Schopenhauer i granice jezika
- Ferdinand de Saussure i strukturalizam
- Freud: snovi i jezične omaške
- Chomsky i generativna gramatika
- Hermeneutika
- Merleau-Ponty: empirijski i autentični jezik
- Završna rasprava i napomene
Literatura
Obavezna literatura
Cameron, M., Hill, B., Stainton, R. J. (Eds.) ‘Sourcebook in the History of Philosophy of Language’. Springer 2017.
Izborna literatura
Aristotel (1989.) O tumačenju. Latina et Graeca, Zagreb
Freud, S. (2000.), Predavanja za Uvod u psihoanalizu, Stari grad, Zagreb.
Jakobson, R., Halle, M. (1988.), Temelji jezika, Globus, Zagreb.
Lyons, J. (1968.) An introduction to Theoretical Linguistics, Cambridge University Press, Cambridge.
Merleau-Ponty, M. (1978.), Fenomenologija percepcije, Veselin Masleša, Sarajevo.
Platon (1979.), Fileb i Teetet, Naprijed, Zagreb.
Platon (1970.), Ijon, Gozba, Fedar, Kultura, Beograd.
Platon (1976.), Kratil, Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
Rousseau, J. J. (2006.) Ogled o podrijetlu jezika. Demetra, Zagreb.
Saussure de, F. (2000.), Tečaj opće lingvistike, ArTresor i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb.
Škiljan, D. (1992.), Dijalog a antikom: eseji iz antičke lingvistike, Latina et Graeca, Zagreb.
Mantzavinos, C., “Hermeneutics”, The Stanford Encyclopedia of Philosophy (Spring 2020 Edition), Edward N. Zalta (ed.), URL = <https://plato.stanford.edu/archives/spr2020/entries/hermeneutics/>.