Naziv predmeta: Objektivnost i interpretacija (seminar iz teorije spoznaje)

Nositelj kolegija: doc.dr.sc. Mislav Žitko

Status kolegija: izborni seminar

ETCS bodovi: 2 

Jezik nastave: hrvatski

Opis kolegija: Seminar “Objektivnost i interpretacija” pruža sveobuhvatan uvid u odnos između dvaju ključnih epistemoloških ideala koji oblikuju naše razumijevanje svijeta. Program započinje definiranjem objektivnosti i njezinom povijesnom genezom, istražujući pritom njezinu neraskidivu vezu s pojmovima istine, znanja i razumijevanja. Kroz analizu tradicionalne podjele na subjekt i objekt, seminar kritički pristupa izazovima koje pred objektivnost postavljaju suvremene teorije, poput situiranog znanja i stajališne teorije, koje naglašavaju utjecaj konteksta na proces spoznaje. Središnji dio seminara posvećen je hermeneutičkoj tradiciji, pri čemu se istražuje uloga interpretacije kao neizostavnog alata u različitim područjima ljudskog djelovanja, od filozofskog promišljanja i znanstvenog istraživanja do književne analize. Zaključno, seminar nudi sintezu kojom se objektivnost i interpretacija ne promatraju kao suprotstavljeni koncepti, već kao komplementarni ideali nužni za cjelovito razumijevanje složenih fenomena, čime se polaznike potiče na kritičko promišljanje o dosezima i granicama suvremene spoznaje.

Način praćenja nastave: izvještaji o čitanju, konzultacije, seminarski rad, sveučilišna anketa

Pregled tijeka seminara

1. Što je objektivnost? Preliminarna razmatranja
2. Povijest objektivnosti
3. Objektivnost i istina
4. Objektivnost i znanje
5. Objektivnost i razumijevanje
6. Razlika subjekt–objekt
7. Izazovi objektivnosti: situirano znanje i stajališna teorija
8. Uvod u interpretaciju: hermeneutička tradicija
9. Interpretacija u filozofiji
10. Interpretacija u znanosti
11. Interpretacija u književnosti
12. Zaključak: objektivnost i interpretacija kao komplementarni ideali

Detaljna verzija s literaturom i pitanjima

Tema 1 — Što je objektivnost? Preliminarna razmatranja

Ključni autori/čitanja:

• Lorraine Daston i Peter Galison, Objectivity, poglavlje 1.
• Thomas Nagel, View from nowhere, poglavlje 1.

Relevantna pitanja:

• Što mislimo kada neki sud nazivamo „objektivnim“?
• Odnosi li se objektivnost na svijet, metodu ili osobu?
• Može li postojati stupnjevita objektivnost?

Tema 2 — Povijest objektivnosti

Ključni autori/čitanja:

• Daston i Galison, Objektivnost (2.–3. poglavlje, odlomci)

Relevantna pitanja:

• Kako se „istinitost prirodi“ razlikovala od „mehaničke objektivnosti“?
• Zašto su znanstvenici počeli sumnjati u vlastiti sud i okrenuli se mehaničkim postupcima?
• Što je zamijenilo mehaničku objektivnost i zašto?

Tema 3 — Objektivnost i istina

Ključni autori/čitanja:

• Bernard Williams, Truth and Truthfulness (poglavlja 1. i 2.)

Relevantna pitanja:

• Je li objektivnost nužna za istinu?
• Mogu li postojati objektivne laži? Mogu li postojati istine koje nisu objektivne?
• Rortyjev pragmatizam – otapa li ideal objektivnosti ili ga samo premješta?

Tema 4 — Objektivnost i znanje

Ključni autori/čitanja:

• Thomas Kuhn, „Objectivity, value judgement and theory choice“ (članak)
• Jason Baehr, The Inquiring Mind: On intellectual Virtues and Virtue Epistemology (poglavlja 1. i 3.)

Relevantna pitanja:

• Kako Kuhnove epistemičke vrijednosti (točnost, konzistentnost, opseg, jednostavnost, plodnost) funkcioniraju u izboru teorije? Čuva li taj prikaz objektivnost?
• Zagzebski tvrdi da znanje zahtijeva intelektualnu vrlinu. Kako to pomiče fokus s pouzdanosti procesa na karakter spoznavatelja?
• Može li se objektivnost razumjeti kao stvar zajedničkih vrijednosti, a ne kao „gledište niotkuda“?

Tema 5 — Objektivnost i razumijevanje

Ključni autori/čitanja:

• Jonathan Kvanvig, The Value of Knowledge and the Pursuit of Understanding, (poglavlje 8.) 
• Catherine Elgin, „Understanding and the facts“ (članak) 

Relevantna pitanja:

• Zahtijeva li razumijevanje više od opravdanog istinitog vjerovanja?
• Zahtijeva li razumijevanje interpretaciju?
• Možemo li „razumjeti“ tekst, osobu ili znanstvenu teoriju bez objektivnosti?

Tema 6 — Razlika subjekt–objekt

Ključni autori/čitanja:

• René Descartes, Meditacije o prvoj filozofiji (II. meditacija)
• Immanuel Kant, Kritika čistog uma (odlomci o transcendentalnom jedinstvu apercepcije)

Relevantna pitanja:

• Je li objektivnost utemeljena na oštroj podjeli između subjekta i objekta?
• Čini li Kantov „kopernikanski obrat“ objektivnost ovisnom o subjektivnim uvjetima?
• Je li „gledište niotkuda“ koherentno?

Tema 7 — Izazovi objektivnosti: situirano znanje i stajališna teorija

Ključni autori/čitanja:

• Donna Haraway, „Situated Knowledges: The Science Question in Feminism and the Privilege of Partial Perspective“
• Helen Longino, Science as social knowledge, poglavlje 4.

Relevantna pitanja:

• Dolazi li svo znanje iz nekog stajališta?
• Može li se objektivnost ojačati priznavanjem društvenog položaja spoznavatelja?
• Što je „jaka objektivnost“ i je li koherentna?

Tema 8 — Uvod u interpretaciju: hermeneutička tradicija

Ključni autori/čitanja:

• Hans-Georg Gadamer, Istina i metoda (Predgovor drugom izdanju i str. 298-341)

Relevantna pitanja:

• Što znači „interpretirati“ nešto?
• Je li interpretacija uvijek tekstualna ili je također percepcijska i znanstvena?
• Je li interpretacija subjektivna ili može biti disciplinirana?

Tema 9 — Interpretacija u filozofiji

Ključni autori/čitanja:

• Richard Rorty, „Indeterminacy of Translation and of Truth“
• Paul Ricoeur, Interpretation Theory: Discourse and the Surplus of Meaning 

Relevantna pitanja:

• Je li svako filozofsko čitanje interpretacija?
• Može li postojati „ispravna“ interpretacija filozofskog teksta?
• Pokazuje li radikalna interpretacija da je značenje nedovoljno određeno dokazima?

Tema 10 — Interpretacija u znanosti

Ključni autori/čitanja:

• Norwood Russell Hanson, Patterns of Discovery (poglavlja 1. i 2.)
• Thomas Kuhn, Struktura znanstvenih revolucija (poglavlje 10.)

Relevantna pitanja:

• Je li svaka opservacija teorijski opterećena?
• Interpretiraju li znanstveni modeli svijet radije nego što ga zrcale?
• Postiže li se objektivnost u znanosti unatoč interpretaciji ili kroz nju?

Tema 11 — Interpretacija u književnosti

Ključni autori/čitanja:

• W.K. Wimsatt i Monroe Beardsley, „Intentional fallacy“
• Stanley Fish, Is There a Text in This Class? (Uvod i poglavlje 15.)

Relevantna pitanja:

• Je li autorova namjera relevantna za interpretaciju?
• Mogu li interpretacije biti objektivno valjane ili su uvijek relativne u odnosu na čitatelja?
• Što se ubraja u dokaze za književnu interpretaciju?

Tema 12 — Zaključak: objektivnost i interpretacija kao komplementarni ideali

Ključni autori/čitanja (ponovno razmotreni):

• Thomas Nagel, The View from Nowhere (poglavlja 5. i 6.)
• Lorraine Daston, „Objektivnost i bijeg od perspektive“ (članak)

Relevantna pitanja:

• Jesu li objektivnost i interpretacija suprotnosti ili dva pola iste epistemičke aktivnosti?
• Možemo li biti objektivni o interpretacijama?
• Je li ideal objektivnosti i sam interpretacija?
• Kako trebamo uravnotežiti zahtjev za nepristranošću s neizbježnošću perspektive?

Literatura:

• Jason Baehr, The Inquiring Mind: On intellectual Virtues and Virtue Epistemology, Oxford University Press, 2011.
• René Descartes, Meditacije o prvoj filozofiji, Kruzak, 2015.
• Catherine Elgin, “Understanding and the facts” Philosophical studies 132.1 (2007): 33-42.
• Stanley Fish, Is There a Text in This Class, Harvard University Press, 1980.
• Hans-Georg Gadamer, Istina i metoda, Veselin Masleša, 1986.
• Lorraine Daston i Peter Galison, Objectivity, Zone Books, 2010. 
• Norwood R. Hanson, Patterns of Discovery, Cambridge University Press, 1958.
• Donna Haraway, “Situated knowledges: The science question in feminism and the privilege of partial perspective” u: Women, Science, and Technology, Routledge, 2013., str. 455-472.
• Immanuel Kant, Kritika čistoga uma, Jesenski i Turk, 2021. 
• Thomas Kuhn, Struktura znanstvenih revolucija, Jesenski & Turk, 2002. 
• Thomas Kuhn, ”Objectivity, value judgment, and theory choice” u: Arguing about Science, Routledge, 2012., str. 74-86.
• Jonathan Kvanvig, The Value of Knowledge and the Pursuit of Understanding, Cambridge University Press, 2003.
• Helen Longino, Science as social knowledge, Princeton University Press, 1990. 
• Thomas Nagel, The View from Nowhere, Oxford University Press, 1986.
• Paul Ricoeur, Interpretation Theory: Discourse and the Surplus of Meaning, Texas Christian University Press, 1976.
• Richard Rorty, “Indeterminacy of Translation and of Truth”, Synthese 23.4 (1972): 443-462.
• William Wimsatt i Monroe Beardsley, “The intentional fallacy” The Sewanee Review 54.3 (1946): 468-488.
• Bernard Williams, Truth and Truthfulness, Princeton University Press, 2002.