Cjeloviti dokument dostupan je ovdje.

Naziv: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Filozofija

Nositelj: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za filozofiju

Znanstveno područje: humanističke znanosti

Znanstveno polje: filozofija

Voditelj studija: doc. dr. sc. Luka Perušić

Zamjenik voditelja studija: prof. dr. sc. Hrvoje Jurić

Kontakt: pds.filozofija@ffzg.unizg.hr

Trajanje: Tri godine. Studenti mogu predati doktorsku disertaciju godinu dana nakon što su završili VI. semestar studija. U slučaju da studenti ne predaju doktorsku disertaciju u predviđenom roku, dužni su ponovo upisati VI. semestar, a ako doktorsku disertaciju ne predaju u roku od godinu dana od datuma gubitka prava na predaju disertacije, gube pravo na obnovu pohađanja studija. Opravdane iznimke (zdravstvene, obiteljske, radne i druge okolnosti) rješavaju se u posebnom postupku, s mogućnošću da se u takvim slučajevima ponovljeni upis u VI. semestar odobri i po isteku propisanih rokova. Na isti se način rješavaju i molbe za mirovanjem studija ili odgode upisa narednog studijskog semestra.

Jezik: hrvatski (s mogućnošću studiranja na engleskom ili njemačkom jeziku)

Cijena studija (po semestru): 730,00 €

Uvjeti upisa: Na studij se mogu upisati osobe sa završenim diplomskim studijem filozofije (a iznimno i sa završenim diplomskim studijem iz srodnih polja znanosti, ako polože razlikovni ispit na razini diplomskoga ispita, odnosno na razini magisterija znanosti u polju filozofije u studijskome sustavu koji je važio do 2005. godine), s minimalnom prosječnom ocjenom relevantnih stručnih predmeta 4,00 (ili, u slučaju da je prosječna ocjena niža od toga, s objavljenim znanstvenim i stručnim radovima u polju filozofije te s obrazloženom preporukom kvalificiranih stručnjaka). Na studij se mogu upisati i osobe koje su stekle magisterij znanosti u polju filozofije u studijskome sustavu koji je važio do 2005. godine, i to na temelju položenoga razredbenoga ispita, nakon čega se upisuju u V. semestar studija. Ako je magisterij znanosti stečen u nekom srodnom polju znanosti, nužan je razlikovni ispit na razini diplomskoga ispita, odnosno na razini magisterija znanosti u polju filozofije u studijskome sustavu koji je važio do 2005. godine (što se može nadomjestiti objavljenim znanstvenim radovima u polju filozofije u časopisu s priznatom međunarodnom recenzijom). Kriteriji odabira polaznika temelje se na vrsnoći i perspektivnosti pristupnika, a dokazuju se uspjehom u dosadašnjem studiju, priređenim ili objavljenim znanstvenim i stručnim radovima te, prema potrebi, provjerom znanja i sposobnosti pristupnika pomoću razredbenih i razlikovnih ispita. Studij je otvoren za studente s drugih poslijediplomskih doktorskih studija u Hrvatskoj i inozemstvu, u tom smislu što se pri prijelazu priznaju ECTS bodovi stečeni na drugim kredibilnim poslijediplomskim doktorskim programima, kao što se pretpostavlja da će se bodovi stečeni na ovom studiju na adekvatan način priznavati na drugim usporedivim studijima. Studij se može uključivati u združene programe s inozemnim sveučilištima (joint doctoral programme), a mogući su i dvojni međunarodni doktorati (cotutelle).

Usmjerenost studija: Doktorski studij filozofije provodi se kao znanstveni studij, što znači da je njegov cilj stjecanje pozitivnih znanja I vještina karakterističnih za vrhunski znanstveni rad (tj. istraživačka, prikazivačka, analitička, eksplanatorna, interpretativna, kritička i aplikativna sposobnost) i one vrijede za koncepciju ovoga studija u cjelini i u svakom pojedinom segmentu. Specifične kompetencije ovise o području istraživanja, a koncepcija studija zamišljena je tako da doktoranda potiče na pristup koji, ovisno o području interesa, integrira idejno-povijesni, analitičko-interpretativni i aplikativni aspekt istraživanja. Pri tom se doktorande upućuje na najnovija svjetska istraživanja u odgovarajućem području, a mentori su dužni pratiti kvalitativne i kvantitativne dimenzije kritičke recepcije tih istraživanja. Studij je usklađen s Razvojnom i znanstvenoistraživačkom strategijom Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a utemeljen je na razvijanju interdisciplinarnosti (kako unutar polja, tako i u odnosu na druga polja I područja), uz potragu za uspostavljanjem optimalne ravnoteže između specijalističkih istraživanja te multidisciplinarne, interdisciplinarne i transdisciplinarne suradnje. To podrazumijeva otvorenost spram drugih znanstvenih polja i područja, kao i spram drugih domaćih i inozemnih visokih učilišta, na pretpostavci kompatibilnosti, odnosno komplementarnosti programa.

Kompetencije stečene završetkom:

• Samostalno izvođenje nastave na preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim i stručnim studijima u znanstvenom polju filozofije te srodnim znanstvenim poljima i znanstvenim područjima, kao i u interdisciplinarnim znanstvenim područjima.
• Sudjelovanje u složenim poslovima javnog života koji zahtijevaju visoku razinu kvalificiranosti (mediji, izdavaštvo, razne društvene i političke institucije, itd.).
• Uz dodatno poslijedoktorsko usavršavanje, mogućnost izbora u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja, čime se kandidati kvalificiraju za samostalno izvođenje nastave na svim razinama visokoškolskog obrazovanja te za kvalificiranu suradnju u znanstveno-istraživačkim projektima i vodstvo znanstveno-istraživačkih projekata i programa.

Zapošljavanje završenih studenata izgledno je u visokom obrazovanju (javni i privatni sektor), u znanstvenoistraživačkim institutima (kako institutima usmjerenima na filozofiju, tako i onima interdisciplinarnog i multidisciplinarnog karaktera), u najzahtjevnijim segmentima predsveučilišnog obrazovanja te u razvojnim programima u javnom i privatnom sektoru.

Kurikul studija:

Nastavni plan i program programa sastoji se od sljedećih aktivnosti: odabir privremenog studijskog savjetnika, pohađanje nastave, pisanje seminarskog radova te njegovo prezentiranje i obrana, dva ispita stranog jezika u istraživačke svrhe, rigorozni ispit (examen rigorosum) vezan uz buduću doktorsku disertaciju, predaja i obrana prijedloga nacrta doktorskog rada i mentora, predaja i evaluacija kvalifikacijskog rada, prezentacija i obrana izvješća o rezultatima istraživanja, mentorske konzultacije, objavljivanje istraživačkog rada, predaja završenog doktorskog rada i obrana doktorskog rada te predaja godišnjih planova aktivnosti i godišnjih izvješća o napretku u studiranju, koji se evaluiraju. Raspodjela nastavnog plana i programa po semestrima, sljedeća je:

Prva godina, semestar I.

• Predaja plana aktivnosti.
• Izbor privremenog studijskog savjetnika.
• Pohađanje nastave (predmeti “Problemi u povijesti filozofije i teorijskoj filozofiji”, “Praktička filozofija i estetika” te “Uvod u metodologiju doktorskog studija filozofije”).
• Ispit iz prvog stranog jezika.

Prva godina, semestar II.

• Predaja seminarskog rada.
• Izlaganje i obrana seminarskog rada
• Examen rigorosum (skupni ispit)
• Second language exam for research purposes.
• Predaja doktorandova godišnjeg izvještaja o napretku.

Druga godina, semestar III.

• Predaja plana aktivnosti.
• Prijava nacrta doktorskog rada s prijedlogom mentora.

Druga godina, semestar IV.

• Obrana nacrta doktorskog rada.
• Predaja kvalifikacijskog rada.
• Predaja doktorandova godišnjeg izvještaja o napretku.

Treća godina, semestar V.

• Predaja plana aktivnosti.
• Izlaganje istraživačkih rezultata pred akademskom zajednicom na diplomskom ili prijediplomskom studiju.

Treća godina, semestar VI.

• Objava ili za objavljivanje prihvaćen izvorni znanstveni prilog u međunarodnoj ili domaćoj publikaciji.
• Predaja i obrana doktorskog rada.

Obvezne i nezamjenjive aktivnosti za koje se dobivaju ECTS bodovi su:

• pohađanje predavanja u I. semestru studija (10 ECTS bodova),
• izbor studijskog savjetnika (privremenog mentora) te izbor teme seminarskog rada, prihvaćene od strane savjetnika, u I. semestru studija (5 ECTS bodova),
• pohađanje seminara u II. semestru (5 ECTS bodova),
• aktivnost na seminaru u II. semestru (5 ECTS bodova),
• obranjen seminarski rad u II. semestru (20 ECTS bodova),
• položeni ispiti iz dvaju stranih jezika do kraja II. semestra (5+5 ECTS bodova = 10 ECTS bodova),
• položen skupni ispit nakon II. semestra (10 ECTS bodova),
• dva pozitivno ocijenjena izvješća o dosadašnjim rezultatima istraživanja (u prvoj godini studija i u drugoj godini studija) (5+5 ECTS bodova = 10 ECTS bodova),
• predan sinopsis doktorskog rada (obrazac DR.SC.-01) do kraja III. semestra, u dogovoru s mentorom/mentoricom (15 ECTS bodova),
• obranjen sinopsis doktorskog rada do kraja IV. semestra (15 ECTS bodova),
• kvalifikacijski rad, napisan u dogovoru s mentorom i pozitivno ocijenjen od strane mentora, do kraja IV. semestra (10 ECTS bodova),
• izlaganje dosadašnjih rezultata istraživanja na seminaru u okviru doktorskog studija ili u okviru završnih semestara preddiplomskog ili pak u okviru diplomskog studija filozofije (10 ECTS bodova),
• dvoje mentorskih konzultacija, u svrhu verificiranja dinamike istraživanja, do kraja V. semestra (5+5 ECTS bodova = 10 ECTS bodova),
• predaja uvezanog doktorskog rada uz suglasnost mentora (20 ECTS bodova).

Za prijelaz u viši semestar studija potrebno je skupiti 30 ECTS bodova. Gore navedene obveze ne mogu se nadomjestiti drugim aktivnostima. Uz navedene obvezne aktivnosti, dodjeljuje se ukupno najmanje 35 obveznih ECTS bodova za znanstvene aktivnosti koje nadopunjuju. Izbor aktivnosti je slobodan i ovisi o studentu:

• objavljen ili za objavljivanje prihvaćen znanstveni članak na svjetskom jeziku u časopisu s međunarodnom recenzijom (20 ECTS bodova),
• objavljen ili za objavljivanje prihvaćen znanstveni članak na hrvatskom ili nekom drugom jeziku u časopisu s međunarodnom recenzijom (15 ECTS bodova),
• objavljen ili za objavljivanje prihvaćen znanstveni članak u drugom znanstvenom ili stručnom časopisu (10 ECTS bodova),
• objavljen ili za objavljivanje prihvaćen stručni članak u časopisu s međunarodnom recenzijom (8 ECTS bodova),
• objavljen ili za objavljivanje prihvaćen stručni članak u drugom časopisu (4 ECTS boda),
• objavljen znanstveni rad na mrežnoj stranici (5 ECTS bodova),
• objavljen znanstveni rad na mrežnoj stranici s dvjema kvalificiranim recenzijama (14 ECTS bodova),
• sudjelovanje s referatom na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji (12 ECTS bodova),
• sudjelovanje s referatom na konferenciji s međunarodnim sudjelovanjem (8 ECTS bodova),
• sudjelovanje s referatom na domaćoj znanstvenoj ili stručnoj konferenciji ili na okruglom stolu (4 ECTS boda),
• sudjelovanje u pripremi domaće ili međunarodne konferencije ili okruglog stola (3 ECTS boda),
• sudjelovanje u uređivanju znanstvene publikacije (3 ECTS boda),
• položen predmet ili modul na drugom doktorskom studiju, u dogovoru s mentorom, a prema kriteriju funkcionalnosti s obzirom na istraživačku temu i budući doktorski rad (najviše 5 ECTS bodova).

Uvjet za predaju doktorskog rada je objavljivanje (ili prihvaćanje za objavljivanje) najmanje jednog znanstvenog rada u publikaciji s međunarodnom recenzijom.

Organizacija i administracija: Studij organizira i vodi Vijeće poslijediplomskog (doktorskog) studija, koje se sastoji od svih kvalificiranih nastavnika Odsjeka za filozofiju i predstavnika studenata. Sjednice Vijeća saziva voditelj poslijediplomskog doktorskog studija ili pročelnik Odsjeka za filozofiju. Izvršne dužnosti obavljaju voditelj, zamjenik voditelja i osobe koje oni ovlaste. Administrativne poslove obavlja Ured za poslijediplomske studije.