Naziv kolegija: Sloboda volje (seminar iz etike)

Nositelj: dr. sc. Hrvoje Jurić, red. prof.

Izvoditelj: dr. sc. Marko Kos, poslijedoktorand

Status kolegija: izborni

Trajanje kolegija: 1 semestar, 2 sata tjedno

ECTS bodovi: 3 boda

Jezik nastave: hrvatski

Oblik nastave: seminar

Metode rada: uvodna izlaganja nastavnika te rasprava u formi okruglog stola na temelju referata i pripremljenih komentiranja studenata. Po mogućnosti, organizirat će se nastupi eksperata o pojedinim problemskim segmentima.

Uvjeti pristupa: nema uvjeta pristupa

Obveze studenata: redovito pohađanje, dva pisana izvještaja o radu (eseja) i jedan usmeno izloženi ili pisani rad

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:Studentska evaluacija, evaluacija seminarskih referata.

Sadržaj kolegija

Sadržaj kolegija bit će prema raspoloživim tjednim terminima razdijeljen u tri tematske cjeline u kojima će se obrađivati tri temeljna razvojna stadija u razumijevanju i filozofskom artikuliranju pojma slobode, prvenstveno na podlozi tekstova ključnih protagonista tog napredovanja u svijesti o slobodi – Aristotela, Augustina i Kanta – na kojem se zasnivao ne samo imanentni razvoj filozofske misli nego i ukupni razvoj zapadnog civilizacijskog kruga. Na prvom razvojnom stadiju u okvirima grčke filozofije sloboda se razumije kao sposobnost ili mogućnost izbora u sferi onoga što je u moći čovjeka. Sloboda postaje osobinom volje s metafizičkim i kozmičkim implikacijama u filozofskoj i teološkoj misli Aurelija Augustina. Premda je taj krucijalni pomak u razumijevanju slobode kod Augustina zapravo “iznuđen”, jer je nastao kao uzgredni doprinos u sklopu rješavanja problema zla u svijetu, njime je otvoren put prema Kantovu koncipiranju slobode kao posebnog kauzaliteta kojim se uspostavlja ravnopravna protusfera onom postojećem (Sein – Sollen), odnosno “carstvo slobode” kao protupojam “carstva prirode”.

Literatura

– Aristotel: Nikomahova etika (FPN, Zagreb, 1982; Globus – Liber, Zagreb, 1988; HSN, Zagreb, 1992)

– Aurelije Augustin: O slobodi volje (Demetra, Zagreb, 1998)

– Aurelije Augustin: O državi Božjoj (Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1995-1996)

– Immanuel Kant: Kritika praktičkog uma (Naprijed, Zagreb, 3. izdanje: 1990)

– Hannah Arendt: Die Freiheit, frei zu sein (DTV, München, 2018)