Naziv predmeta: Filozofija odgoja
Nositelj: dr. sc. Raul Raunić, doc.
ECTS: 4 boda
Status: izborni za nastavnički smjer diplomskoga studija filozofije u 10. semestru
Oblik nastave: predavanje s diskusijom
Trajanje: 1 semestar, 2 sata tjedno
Jezik: hrvatski
Uvjeti upisa: —
Način provjere znanja: rasprave i usmeni ispit
Način praćenja kvalitete nastave: konzultacije i sveučilišna anketa
Cilj: Njegovati i razvijati filozofske refleksije o odgoju i obrazovanju, koje razmatraju temeljne aspekte ljudskog nastojanja da, posredstvom učenja, razvije intelektualne i emocionalne dispozicije, rekonstruira iskustva i kulturno obnovi život. U središtu pozornosti su tri aspekta filozofije odgoja; a) analitički aspekt (problematiziranje pojmova odgoja, obrazovanja, učenja i poučavanja, nastavnog autoriteta i nastavnih očekivanja); b) kritički aspekt (kritika ideologija, obrana razboritoga vrijednosnog pluralizma, spoznajni i voljni čimbenici građanskih i državljanskih  kompetencija); c) preskriptivni aspekt (radikalno umno preispitivanje života, kultiviranje humaniteta u univerzalnom poštovanju moralnih osoba, narativna imaginacija koja njeguje suosjećanje i odgovornost). Studenti stječu uvide u filozofsko-povijesne i problemske aspekte odgojnog procesa.
Sadržaj: Pojam i svrhe odgoja. Analitički, kritički i preskriptivni pristupi filozofije odgoja. Praktički um, odgoj i autoritet. Sokratova majeutika, koncept poučavanja bez učitelja, regenerativna snaga filozofije. Platonova paideia – metafizički, politički i duševni red. Aristotelov odgoj po navici i odgoj po pouci, vrline i dobrobit, načini ljudskog života. Stoici: pojam moralnog napretka i filantropski kozmopolitizam. Augustinova iluminacijska teorija učenja, istina i značenja, moralna perfekcija. Humanistički odgojni ideali. Descartes i Locke: kultiviranje uma. Rousseau: odgojna transformacija čovjeka. Dewey i progresivizam. Postmoderna razumijevanja odgoja.

Literatura:

Obvezna

• Nietzsche, F., Schopenhauer kao odgajatelj, Matica hrvatska, Zagreb 2003.
• Hufnagel, E., Filozofija pedagogike, Demetra, Zagreb 2002, do str. 137.
• Canivez, P., Odgojiti građanina?, Durieux, Zagreb 1999.
• Lyotard, J. F., Postmoderno stanje: Izvještaj o znanju, Ibis, Zagreb 2005.
• Morin, E., Odgoj za budućnost, Educa, Zagreb 2002.

Dopunska

• Aristotel, Nikomahova etika, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1992.
• Aristotel, Politika, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1992.
• Platon, Protagora, u: Platon, Protagora/Sofist. Naprijed, Zagreb 1975.
• Platon, Država. Naklada Jurčić, Zagreb 2009⁶.
• Kant, Schelling, Nietzsche, Ideja univerziteta (ur. Despot, B.), Globus, Zagreb 1991.
• Dewey, J., Democracy and Education: An Introduction to the Philosophy of Education, The Macmillan Company, New York 1941
• Gutmann, A., Democratic Education, Princeton University Press, Princeton 1999
• Macedo, S., Diversity and Distrust: Civic Education in a Multicultural Democracy, Harvard University Press, Cambridge MA 2000
• Barrow, R, Woods, R., An Introduction to Philosophy of Education, Routledge, London 1997.
• Nussbaum, M., Cultivating Humanity: A Classical Defence of Reform in Liberal Education,  Harvard University Press, Cambridge, MA 1997.
• Gutmann, A., What’s the use of going to school? The problem of education in utilitarianism   and rights theories, in: Sen, A., Williams B. (ed.) Utilitarianism and beyond, Cambridge University Press, Cambridge 1994.
• Rorty O. A., (ed.), Philosophers on Education, Routledge, London 2003.
• Blake, Smeyers, Smith, Standish, The Blackwell Guide to the Phlosophy of Education, Blackwell Publishing, Oxford 2003.
• Legrand, L., Moralna izobrazba danas: Ima li to smisla?, Educa, Zagreb 1995.
• Vuk-Pavlović, P., Filozofija odgoja, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1996.
• Foucault, M., Znanje i moć, Globus, Zagreb 1992.
• Polić, M., K filozofiji odgoja, Zagreb 1993.