logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Estetika

Naziv kolegija: Estetika
Nastavnik nositelj/izvoditelj: doc. dr. sc. Goran Sunajko
ECTS: 6 bodova
Jezik: hrvatski
Status: obavezan
Trajanje: zimski semestar (4 sata tjedno)
Oblik nastave: predavanje
Uvjeti za upis: upisan III. semestar studija filozofije
Studentske obveze: usmeni ispit i redovito pohađanje nastave
Korištene metode: predavanja, interaktivne i participativne metode rada
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: konzultacije i sveučilišna anketa

Cilj kolegija: Cilj je kolegija upoznavanje studenata s temeljima estetike kao filozofijske discipline. Kolegij donosi povijesnu perspektivu filozofijskoga razmatranja umjetnosti, osjetilnoga i lijepoga, odnosno osnove estetike i filozofije umjetnosti te razloge njihova pomirenja i razdvajanja. Riječ je najprije o filozofijskim razmatranjima temeljnih estetičkih odnosa na razini objektivističke (estetika predmeta) i subjektivističke (estetika akta) estetike, potom o razmatranju temeljnih estetičkih odnosa, poput forme i oblika te njihova razlikovanja, harmonije i disonance, simetrije i asimetrije, proporcije i disproporcije, pojave (odraza) i ideje, genija i talenta, apstrakcije i realizma te temeljnih estetičkih kategorija, poput lijepog, uzvišenog i ružnog te zora, percepcije, imaginacije, fenomena kao fantazme, doživljaja i ukusa. Kolegij je pored temeljne i samo uvjetne vremenske podjele na antičku, srednjovjekovnu, novovjekovnu i modernu estetiku podijeljen i na smjerove i tradicije (strujanja, škole) unutar estetike koji su izraženi posebnim potpoglavljima, poput egzistencijalističke, marksističke i fenomenologijske estetike. Ispit je koncipiran tako da student/ica koristi svu obveznu literaturu (rubrika A), odnosno naznačene dijelove i jedno djelo dopunske literature po vlastitu izboru (djelo u rubrici B). Obvezna literatura poredana je kronologijom nastavnih cjelina, a sekundarna i pomoćna abecednim redoslijedom.  

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij je pogodan i za filozofijske kolegije suvremene estetike i filozofije kulture, ali i za studije komparativne književnosti i povijesti umjetnosti.

Korištene metode: predavanje, rasprava i usmena provjera znanja (ispit).

Nastavne jedinice:

I. ANTIČKA I SREDNJOVJEKOVNA ESTETIKA

1. Uvodno predavanje i Platonovo metafizičko razumijevanje ljepote

2. Aristotelovo razumijevanje katarze i Akvinčevi transcendentali

II. NOVOVJEKOVNA I MODERNA ESTETIKA

1. ESTETIKA NJEMAČKOG IDEALIZMA

1.1. Baumgartenovo osamostaljenje estetike

1.2. Kantovo razmatranje suda ukusa

1.3. Hegelove forme umjetnosti i položaj umjetnosti u apsolutnom duhu

2. EGZISTENCIJALISTIČKA ESTETIKA

2.1. Schopenhauerovo razlikovanje genija i talenta

2.2. Nietzscheova afirmacija dionizijskoga i Kierkegaardov estetički život

2.3. Heideggerova kritika estetike, bit umjetnosti i pojam slike svijeta

3. MARKSISTIČKA ESTETIKA

3.1. Adornova estetika »neidentičnoga«

3.2. Benjaminovo razmatranje aure i Blochovo tematiziranje tendencioznosti

4. FENOMENOLOGIJSKA ESTETIKA

4.1. Hartmannova »estetika za mislioca«

4.2. Ingardenovo razmatranje doživljaja i vrijednosti umjetničkog djela

5. SUVREMENA I POSTMODERNA ESTETIKA

5.1. Rancièreova podjela osjetilnog i politička estetika

5.2. Dantoovo razmatranje konceptualnoga i povratak razlici forme i oblika

5.3. Zaključno predavanje

A: Obvezna (ispitna) literatura:

  • Platon, Fedar i Država (bilo koja izdanja)
  • Aristotel, O pjesničkom umijeću, Školska knjiga, Zagreb 2005.
  • Toma Akvinski, Izabrano djelo, Globus. Zagreb 2005. (str. 126-157)
  • Baumgarten, Alexander Gottlieb, Filozofske meditacije o nekim aspketima pesničkog dela, BIGZ, Beograd 1985.
  • Kant, Immanuel, Kritika moći suđenja, Naprijed, Zagreb 1976. (Prvi dio: Analitika estetičke moći suđenja, str. 35-173)
  • Hegel, G.W. F., Predavanja iz estetike, sv. I., Demetra, Zagreb 2011 (Uvod, str. 1-78).
  • Schopenhauer, Arthur, O geniju, Cid-nova, Zagreb 2012.
  • Nietzsche, Friedrich, Rođenje tragedije, Matica hrvatska, Zagreb 1997.
  • Søren Kierkegaard Dnevnik zavodnika, BIGZ, Beograd 1979. (Alternativno u sklopu Kierkegaardova Ili- ili).
  • Adorno, Theodor, Estetička teorija, Nolit, Beograd 1979., ili Benjamin, Walter, Estetički ogledi, Školska knjiga 1986., ili Bloch, Ernst, O umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb 1981. (jedno od djela po izboru)
  • Hartmann, Nicolai, Estetika, BIGZ, Beograd 1979 (Uvod, str. 5-49).
  • Ingarden, Roman, Doživljaj, umetničko delo i vrednost, Nolit, Beograd 1975 (I-IX. poglavlje, str. 1-216).
  • Rancière, Jacques, »Estetska dimenzija: znanje, politika, estetika«, Čemu, X(2011)20, str. 98-112.  
  • Danto, Arthur, Nasilje nad ljepotom: estetika i pojam umjetnost, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb 2007.

B: Sekundarna literatura:

  • Croce, Benedetto, Estetika kao znanost izraza i opća lingvistika : teorija i historija, Globus, Zagreb 1991.
  • Čačinovič, Nadežda, Estetika, Naprijed, Zagreb 1988.
  • Danto, Arthur, Preobražaj svakidašnjeg, Kruzak, Zagreb 1997.
  • Dessoir, Max, Estetika i opća nauka o umjetnosti, Veselin Masleša, Sarajevo 1963.
  • Eco, Umberto, On ugliness, Rizzoli, Ney York 2007.
  • Fischer-Lichte, Erika, Estetika performativne umjetnosti, Sahinpašić, Sarajevo 2009. Focillon, Jacques, Život oblika, Rako & Rako 1995.
  • Gadamer, Hans-Georg, Odledi o filozofiji umjetnosti, AGM, Zagreb 2003.
  • Goodman, Nelson, Jezici umjetnosti: pristup teoriji simbola, Kruzak, Zagreb 2002.
  • Lukács, György , Teorija romana, Veselin Masleša, Sarajevo 1990.
  • Lyotard, Jean-Francois, Postmoderno stanje, Ibis grafika, Zagreb 2005.
  • Marcuse, Herbert, Estetska dimenzija: eseji o umjetnosti i kulturi, Školska knjiga, Zagreb 1981.
  • Michaud, Yves, Umjetnost u plinovitu stanju: ogled o trijumfu estetike, Naklada Ljevak, Zagreb 2004.
  • Pareyson, Luigi, Teorija formativnosti, Demetra, Zagreb 2008.
  • Petrović, Sreten, Marksistička estetika : kritika estetičkog uma, BIGZ, Beograd 1979.
  • Tatarkjevič, Vladislav, Istorija šest pojmova: umetnost, lepo, forma, stvaralaštvo, podražavanje, estetski doživljaj, Nolit, Bograd 1980.

C: Pomoćna literatura

  • Asunto, Rozario, Teorija o lepom u srednjem veku, Srpska književna zadruga, Beograd 1975.
  • Čačinovič, Nadežda, Uvod u filozofiju književnosti, Leykam international, Zagreb 2017.
  • Eco, Umberto, Estetički problem u Tome Akvinskoga, Globus, Zagreb 2001
  • Eco, Umberto, Povijest ljepote, Hena com, Zagreb 2004.
  • Eco, Umjetnost i ljepota u srednjovjekovnoj estetici, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb 2007.
  • Finci, Predrag, Estetska terminologija, Antiberbarus, Zagreb 2014.
  • Finci, Predrag, Što se sviđa svima: komentari uz Kantovo shvaćanja umjetnosti, HFD, Zagreb 2019.
  • Grasi, Ernesto, Teorija o lepom u antici, Srpska književna zadruga, Beograd 1974.
  • Grlić, Danko, Estetika I-IV., Naprijed, Zagreb, 1974–79.
  • Grlić, Danko, Friedrich Nietzsche, Naprijed-Nolit, Zagreb-Beograd 1988.
  • Karl Rosenkranz, Ästhetik des Hässlichen, Reclam Verlag, Leipzig 1990
  • Sunajko, Goran, Estetika ružnoga, Breza, Zagreb 2018.
  • Šuvaković, Miško, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Beograd 2005.
  • Tatarkjevič, Vladislav, Istorija šest pojmova: umetnost, lepo, forma, stvaralaštvo, podražavanje, estetski doživljaj, Nolit, Bograd 1980.