logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Filozofske teorije emocija (2022./2023.)

Naziv predmeta: Filozofske teorije emocija

Naziv kolegija:

Nositelj predmeta: izv. prof. dr. sc. Ivana Zagorac

Izvoditelji kolegija: izv. prof. dr. sc. Ivana Zagorac; izv. prof. dr. sc. Marko Tokić

Trajanje kolegija: 1 semestar

ECTS bodovi: 4

Jezik izvođenja nastave: hrvatski

Status kolegija: izborni

Oblik nastave: predavanje

Uvjeti pristupa: nema

Nastavne metode: predavanja, pismeni rad studenata (esej), rasprave, e-učenje

Obveze studenata: redovno pohađanje nastave, predaja eseja

Način provjere znanja: ispit, esej

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe nastave: redovito pohađanje nastave, esej, konzultacije, sveučilišta anketa

Opis kolegija: Upoznati studente s osnovnim pojmovima, temeljnim problemima i najznačajnijim teorijama emocija u filozofiji; prikazati ulogu emocija u ispunjenju sreće (glavne filozofijske zadaće u starovjekovnoj filozofiji) i slobode (glavne filozofijske zadaće u novovjekovnoj filozofiji); protumačiti doprinose ključnih autora i kritički vrednovati njihov utjecaj na suvremene teorije emocija; upoznati ishodišta, osnovne teze te pravce razvoja kognitivnih i nekognitivnih teorija emocija; upoznati studente s istaknutim teorijama suosjećanja i simpatije te njihovom značaju za razumijevanje emocija, kao i utjecaju na promišljanja o moralu i odgoju; uz rad na izvornim tekstovima poticati sposobnost analize i interpretacije filozofskih tekstova.

Uloga kolegija: Uvod u filozofiju emocija kroz rad na najznačajnijim filozofskim teorijama emocija.

Sadržaj

  1. Uvodno predavanje i dogovor oko rada u kolegiju
  2. Suvremene teorije emocija
  3. Uloga emocija u stoičkoj filozofiji            
  4. Aristotelovo poimanje emocija
  5. David Hume o strastima (I)
  6. David Hume o strastima (II)
  7. Empatija
  8. Descartesovo poimanje emocija i uloga filozofije (I)
  9. Descartesovo poimanje emocija i uloga filozofije (II)
  10. Spinozino poimanje emocija i uloga filozofije
  11. -P. Sartre
  12. James-Lange teorija; racionalni aspekt emocija u W. Jamesa i J.-P. Sartrea
  13. Kulturalno shvaćanje emocija; univerzalne emocije
  14. Emocije i podsvijest
  15. Završna rasprava

Literatura

  • Sorabji, Richard, Emocije i duševni mir – od stoičke uznemirenosti do kršćanskog iskušenja, Sandorf&Mizantrop, Zagreb, 2016., odabrana poglavlja
  • John Deigh, “Concepts of Emotions in Modern Philosophy and Psychology”, Peter Goldie (ur.), The Oxford Handbook of Philosophy of Emotion, Oxford University Press, 2010., str. 17-40.
  • William James, “What is an Emotion?”, Mind, Vol. 9, No. 34 (Apr., 1884), str. 188–205.
  • Epiktet, Knjižica o moralu / Razgovori, CID-NOVA, Zagreb 2002.
  • Aristotel, Retorika, Naprijed, Zagreb 1989., odabrani odlomci
  • Ivana Zagorac, »The power of empathy in the treatment of vulnerable subjects«, u: Steger, Florian; Orzechowski, Marcin; Rubeis, Giovanni; Schochow, Maximilian (ur.), Migration and Medicine 4, Freiburg; Munchen: Verlag Karl Alber, 2020., str. 126–139.
  • Rene Descartes, Strasti duše, Moderna, Beograd, odabrani dijelovi
  • Jasna Šakota Mimica (ur.), Misliti zajedno. Prepiska između Dekarta i Elizabete, Službeni glasnik, Beograd, 2010., odabrana pisma
  • Benedikt de Spinoza, Etika, Demetra, Zagreb 2000., izabrani dijelovi
  • Jean-Paul Sartre, »Skica za teoriju emocija«, u: Žan-Pol Sartr, Filosofski spisi, Nolit, Beograd, str. 5–44.