Naziv kolegija: Filozofske teorije emocija – seminar: Fenomenološki pristupi emocijama

Nositelj: izv. prof. dr. sc. Marko Tokić

Izvoditelj: Jan Defrančeski, mag. ling. et mag. educ. phil.

Status kolegija: izborni

Trajanje kolegija: 1 semestar, 2 sata tjedno

ECTS bodovi: 3 boda

Jezik izvođenja nastave: hrvatski

Oblik nastave: seminar

Nastavne metode: uvodna predavanja, seminarska izlaganja, rasprave

Uvjeti pristupa: nema uvjeta pristupa

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, tjedni izvještaji o čitanju, jedan usmeno izloženi ili pisani rad

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska evaluacija, evaluacija seminarskih referata i konzultacije sa studentima

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: seminar je tematski povezan s kolegijima Etika, Filozofska antropologija i Filozofske teorije emocija

Cilj kolegija: Cilj je kolegija upoznati studente s temeljnim fenomenološkim pristupima emocijama kroz sustavno čitanje i analizu ključnih tekstova klasične i suvremene fenomenologije. Kolegij nastoji prikazati kako se emocije u fenomenološkoj tradiciji razumijevaju kao intencionalno, vrijednosno i egzistencijalno strukturirani oblici iskustva, a ne kao puki subjektivni ili psihološki fenomeni. Pritom se poseban naglasak stavlja na metodološke pretpostavke fenomenološke analize (transcendentalna i eidetska redukcija, deskripcija iskustva), kao i na raznolike načine na koje autori poput E. Husserla, M. Schelera, M. Heideggera, J.-P. Sartrea, M. Merleau-Pontyja i E. Stein tematiziraju afektivnost u odnosu prema svijesti, tijelu, svijetu i drugima. Rad na seminaru naglašava samostalni rad studenata na izvornim filozofskim tekstovima s ciljem razvijanja sposobnosti kritičke interpretacije fenomenoloških analiza emocija.

Opis kolegija: Kolegij pruža sažeti pregled razvoja fenomenološke tradicije i njezinih pristupa razumijevanju emocija, od klasičnih filozofskih formulacija do suvremenih istraživanja afektivnog iskustva. Nakon uvodnog razmatranja povijesnih i teorijskih polazišta fenomenologije, obrađuju se doprinosi njezinih glavnih predstavnika te različita shvaćanja odnosa između emocija, svijesti, vrijednosti, tijela i svijeta. Posebna se pozornost posvećuje fenomenologiji empatije, moralnih i socijalnih emocija te mogućnostima primjene fenomenoloških uvida u području psihopatologije. Kolegij završava razmatranjem mogućnosti i dosega fenomenološkog pristupa u razumijevanju složenosti ljudskog emocionalnog iskustva.

Sadržaj kolegija:

1. Uvodno predavanje
2. Fenomenologija kao filozofski pravac
3. Fenomenologija i »problem« emocija
4. Transcendentalna i eidetska redukcija
5. Husserl: intencionalnost i afektivnost
6. Husserl: emocije i transcendentalna svijest
7. Scheler: osjećaj kao pristup vrijednostima
8. Scheler: simpatija i resantiman
9. Stein: fenomenologija empatije
10. Heidegger: Stimmungen i egzistencijalna afektivnost
11. -P. Sartre: emocija kao transformacija svijeta
12. Merleau-Ponty: tijelo, percepcija, emocija
13. Fenomenologija moralnih i socijalnih emocija
14. Fenomenologija i psihopatologija
15. Završna rasprava

Primarna literatura:

(odabrani dijelovi)

• Edmund Husserl, Ideje za čistu fenomenologiju i fenomenologijsku filozofiju, prev. Željko Pavić, Naklada Breza, Zagreb 2007.
• Max Scheler, On Feeling, Knowing, and Valuing, Selected Writings, Harold J. Bershady (ur.), The University of Chicago Press, Chicago – London 1992.
• Edith Stein, On the Problem of Empathy, prev. Waltraut Stein, Springer Science + Business Media, Dordrecht 1964.
• Martin Heidegger, Bitak i vrijeme, prev. Hrvoje Šarinić, Naprijed, Zagreb 1985.
• Jean-Paul Sartre, Bitak i ništo, prev. Daniel Bučan, sv. 1/2, Demetra, Zagreb 2006./2007.
• Maurice Merleau-Ponty, Fenomenologija percepcije, prev. Anđelko Habazin, Veselin Masleša, Sarajevo 1978.
• Thomas Szanto, Hilge Landweer (ur.), The Routledge Handbook of Phenomenology of Emotion, London – New York 2020.

Sekundarna literatura:

(odabrani dijelovi)

• Thomas Fuchs, Ecology of the Brain: The Phenomenology and Biology of the Embodied Mind, Oxford University Press, Oxford 2018.
• Shaun Gallagher, How the Body Shapes the Mind, Clarendon Press, Oxford 2005.
• Jay Odenbaugh, In a Sentimental Mood: Emotion, Evolution, and Expression, Oxford University Press, New York 2025.
• Matthew Ratcliffe, Feelings of Being: Phenomenology, Psychiatry and the Sense of Reality, Oxford University Press, Oxford 2008.
• Jean-Paul Sartre, Egzistencijalizam je humanizam, prev. Vanja Sutlić, Veselin Masleša, Sarajevo 1964.
• Jean-Paul Sartre, »Skica za teoriju emocija«, u: Žan-Pol Sartr, Filosofski spisi, prev. Eleonora Prohić, Vanja Sutlić, Frida Filipović, Nolit, Beograd 1981., str. 5–44.
• Max Scheler, The Nature of Sympathy, Transaction Publishers, New Brunswick – London 2009.
• Robert C. Solomon (ur.), What is an Emotion? Classic and Contemporary Readings, Oxford University Press, Oxford – New York 2003.
• Robert C. Solomon, »Emotions in Phenomenology and Existentialism«, u: Hubert L. Dreyfus i Mark A. Wrathall (ur.), A Companion to Phenomenology and Existentialism, Wiley – Blackwell, Oxford 2011., str. 289–309.
• Anthony J. Steinbock, Moral Emotions: Reclaiming the Evidence of the Heart, Northwestern University Press, Evanston, Illinois 2014.
• Dan Zahavi, »Phenomenology of Empathy«, u: Dan Zahavi (ur.), Self and Other: Exploring Subjectivity, Empathy, and Shame, Oxford University Press, Oxford 2016., str. 112–152.