logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Povijest filozofije – seminar: Uvod u studij Hegela

Naziv predmeta: Povijest filozofije – seminar

Naziv kolegija: Uvod u studij Hegela

Izvoditelj kolegija: red. prof. dr. sc. Igor Mikecin

ECTS bodovi: 3 ECTS boda

Nastavni jezik: hrvatski

Trajanje kolegija: zimski semestar ak. god. 2021./22., 2 sata tjedno

Status kolegija: izborni

Oblik nastave: seminar

Opis kolegija: Seminar pruža uvod u studij filozofije Georga Wilhelma Friedricha Hegela (1770.-1831.) na osnovi proučavanja i tumačenja odabranih dijelova iz njegovih glavnih djela. Početci izgradnje Hegelova sistema sežu u Hegelovo jensko razdoblje između 1801. i 1807. godine, kada  nastaje i Fenomenologija duha. Sistem se zatim dalje razvija u Znanosti logike (nauk o bitku 1812., nauk o biti 1813. i nauk o pojmu 1816.). Cjeloviti sistem Hegel izlaže prvi put u Enciklopediji filozofijskih znanosti (1817., 1827. i 1830.). U svojim Osnovnim crtama filozofije prava Hegel 1820. (1821.) Hegel temeljito prikazuje svoju filozofiju objektivnog duha. U seminaru se težište stavlja na zreli Hegelov sistem te se objašnjava Hegelovo shvaćanje filozofije kao sistema i apsolutne znanosti, Hegelovo poimanje onog apsolutnog kao apsolutne ideje, odnos između duha i prirode, raščlamba filozofije duha na subjektivni, objektivni i apsolutni duh, povijesnost filozofije i zbiljnost onog umskog u svjetskoj povijesti. 

Uloga kolegija u ukupnom kurikulu: seminar je neposredno povezan s kolegijima iz predmeta Povijest filozofije posvećenih njemačkoj klasičnoj filozofiji, a također i s kolegijima iz predmeta Uvod u filozofiju.

Nastavne metode: studentsko seminarsko izlaganje na zadanu temu i zajednička rasprava povodom toga izlaganja, zajedničko čitanje i tumačenje Hegelova teksta pod vodstvom nastavnika, rasprava i razgovor na osnovi proučenog teksta pod vodstvom nastavnika

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, priprema za nastavu čitanjem i proučavanjem Hegelova teksta i ostale ponuđene literature vezane uz njega, aktivno sudjelovanje u nastavi tumačenjem pročitanog teksta, vođenjem rasprave i razgovora, te seminarskim izlaganjem na zadanu temu, pisanje seminarskog rada na zadanu temu

Način provjere znanja: pregled seminarskih radova i konzultacije između nastavnika i studenata o seminarskim radovima, praćenje seminarskog izlaganja, praćenje pripremljenosti studenata za seminar kroz tumačenje Hegelova teksta, raspravu i razgovor pod vodstvom nastavnika

Nastavne teme po tjednima:

  1. Filozofija kao sistem
  2. Filozofija kao apsolutna znanost
  3. Povijesnost filozofije
  4. Spekulacija i refleksija
  5. Logika i metafizika
  6. Dijalektika
  7. Duh i priroda
  8. Filozofija objektivnog duha
  9. Filozofija i religija
  10. Filozofija i umjetnost
  11. Filozofija i znanost
  12. Filozofija svjetske povijesti
  13. Um i zbiljnost
  14. Ideja slobode
  15. Ono apsolutno

Literatura:

Ulomci iz sljedećih Hegelovih djela:

Hegel, G. W. F., Fenomenologija duha, Zagreb, 1987.

Hegel, G. W. F., Znanost logike I-II, Zagreb, 2003.

Hegel, G. W. F., Enciklopedija filozofskih znanosti, Sarajevo, 1987.

Hegel, G. W. F., Osnovne crte filozofije prava, Sarajevo, 1989.

Hegel, G. W. F., Istorija filozofije, Beograd, 1970.

Hegel, G. W. F., Filozofija povijesti, Zagreb, 2017.