logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Filozofija jezika I (2020./2021.)

Naziv predmeta: Filozofija jezika

Nazivi kolegija: Filozofija jezika I, Filozofija jezika II

Nositelji i izvoditelji: dr. sc. Davor Lauc, izv. prof., dr. sc. Ines Skelac

Status: izborni predmet
Trajanje: 1 semestar (Filozofija jezika I) 1 semestar (Filozofija jezika II)
ECTS-bodovi: 3 boda (Filozofija jezika I), 3 boda (Filozofija jezika II)
Oblik nastave: predavanja
Jezik nastave: hrvatski

Metode rada: predavanja, diskusije, interaktivne i participativne metode rada
Uvjeti upisa: Upisan najmanje treći semestar studija. Kolegij Filozofija jezika II moguće je upisati i bez odslušanog i položenog kolegija Filozofija jezika I.

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje
Način provjere znanja: Usmeni ispit koji se polaže nakon odslušanog svakog odslušanog kolegija (Filozofija jezika I i Filozofija jezika II). Za ispit je potrebno pripremiti obveznu literaturu i najmanje tri jedinice s popisa izborne literature.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe nastave: evaluacija studentskog angažmana tijekom izvedbe nastave, studentska evaluacija

Cilj: Upoznati studente s povijesnim pregledom i  razvojem ideja u okviru filozofije jezika, kritički promatrati najznačajnije teorije jezičnih fenomena od antike do danas. Uspostaviti odnos između tema značajnih za filozofiju jezika od Platonovih istraživanja do 21. stoljeća. 

Sadržaj

  1. Uvodno predavanje i pregled kolegija, literature i obveza
  2. Porijeklo i razvoj jezika. Monogenetska hipoteza o razvoju jezika
  3. Povijesni pregled filozofije jezika
  4. Značenje i jezični znak
  5. Platonova teorija jezika – dijalozi Kratil, Fedar i Teetet
  6. Aristotel: Kategorije
  7. Leibniz i univerzalni jezik
  8. Rousseau i porijeklo jezika
  9. Hegel i jezik kao djelo misli
  10. Ferdinand de Saussure i strukturalizam u lingvistici
  11. Sapir-Whorfova hipoteza
  12. Jakobson: Temelji jezika
  13. Hermeneutika
  14. Freud i Merleau-Ponty: jezik nesvjesnog
  15. Završna rasprava i napomene

Literatura

Obavezna literatura

Cameron, M., Hill, B., Stainton, R. J. (Eds.) ‘Sourcebook in the History of Philosophy of Language’. Springer 2017.

Izborna literatura

Aristotel (1989.) O tumačenju. Latina et Graeca, Zagreb

Freud, S. (2000.), Predavanja za Uvod u psihoanalizu, Stari grad, Zagreb.

Jakobson, R., Halle, M. (1988.), Temelji jezika, Globus, Zagreb.

Lyons, J. (1968.) An introduction to Theoretical Linguistics, Cambridge University Press, Cambridge.

Merleau-Ponty, M. (1978.), Fenomenologija percepcije, Veselin Masleša, Sarajevo.

Platon (1979.), Fileb i Teetet, Naprijed, Zagreb.

Platon (1970.), Ijon, Gozba, Fedar, Kultura, Beograd.

Platon (1976.), Kratil, Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Rousseau, J. J. (2006.) Ogled o podrijetlu jezika. Demetra, Zagreb.

Saussure de, F. (2000.), Tečaj opće lingvistike, ArTresor i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb.

Škiljan, D. (1992.), Dijalog a antikom: eseji iz antičke lingvistike, Latina et Graeca, Zagreb.

Mantzavinos, C., “Hermeneutics”, The Stanford Encyclopedia of Philosophy (Spring 2020 Edition), Edward N. Zalta (ed.), URL = <https://plato.stanford.edu/archives/spr2020/entries/hermeneutics/>.