Naziv predmeta: Povijesti filozofije – seminar

Naziv kolegija: Schellingova pozitivna filozofija

Izvoditelj kolegija: red. prof. dr. sc. Igor Mikecin,

ECTS bodovi: 3 ECTS boda

Nastavni jezik: hrvatski

Trajanje kolegija: ljetni semestar 2021./22., 2 sata tjedno

Status kolegija: izborni

Oblik nastave: seminar

Opis kolegija:

Posljednje razdoblje Schellingove filozofije (1827.-1854.) označava se kao pozitivna filozofija, koja se razvija u razlici prema negativnoj filozofiji. Povijest negativne filozofije začinje se već u Grka, a potom se razvija u novom vijeku od Descartesa do Hegela, a obuhvaća još i Schellingovu filozofiju identiteta. Dok negativna filozofija aprirono spoznaje štostvo ili esenciju onog apsolutnog, pozitivna filozofija iskušava njegovo zbiljsko postojanje ili egzistenciju u vidu takozvanog apriornog empirizma. Negativna filozofija je umska znanost, čija je granica u stajalištu da je ono apsolutno umski spoznatljivo. Nasuprot tomu, pozitivna filozofiju nadilazi negativnu filozofiju jer uviđa da ono apsolutno kao ono nepredumislivo (das Unvordenkliche) izmiče umskoj spoznaji. No negativna filozofija se ne odbacuje jer ona u svojem najvišem obliku ima zadaću da umski pokaže granice čistoga uma i tako omogući prijelaz k pozitivnoj filozofiji.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulu: seminar je neposredno povezan s kolegijima iz predmeta Povijest filozofije posvećenih njemačkoj klasičnoj filozofiji, a također i s kolegijima iz predmeta Ontologija zbog temeljnih ontologijskih pitanja koja se u njemu obrađuju.

Nastavne metode: studentsko seminarsko izlaganje na zadanu temu i zajednička rasprava povodom toga izlaganja, zajedničko čitanje i tumačenje Schellingovog teksta pod vodstvom nastavnika, rasprava i razgovor na osnovi proučenog teksta pod vodstvom nastavnika

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, priprema za nastavu čitanjem i proučavanjem Schellingovog teksta i ostale ponuđene literature vezane uz njega, aktivno sudjelovanje u nastavi tumačenjem pročitanog teksta, vođenjem rasprave i razgovora, te seminarskim izlaganjem na zadanu temu, pisanje seminarskog rada na zadanu temu

Način provjere znanja: pregled seminarskih radova i konzultacije između nastavnika i studenata o seminarskim radovima, praćenje seminarskog izlaganja, praćenje pripremljenosti studenata za seminar kroz tumačenje Schellingovog teksta, raspravu i razgovor pod vodstvom nastavnika

Nastavne teme po tjednima:

1. Pozitivna filozofija kao posljednje razdoblje Schellingove filozofije
2. Pozitivna i negativna filozofija
3. Esencija i egzistencija
4. Negativna filozofija kao umska znanost
5. Ono apsolutno kao ono nepredumislivo
6. Ekstaza uma
7. Povijest negativne filozofije
8. Platon i negativna filozofija
9. Hegel i negativna filozofija
10. Schelling i Hegel
11. Apriorni empirizam ili empirijski apriorizam
12. Pozitivna filozofije i nauk o potencijama
13. Povijesna filozofija
14. Filozofija mitologije
15. Filozofija objave

Literatura:

Primarna literatura

Schelling, F. W. J., Münchenska propedeutika, Zagreb: Demetra 1993.

Schelling, F. W. J., Berlinska propedeutika, Zagreb: Demetra 1996.

Schelling, F. W. J., The Grounding of Positive Philosophy: the Berlin Lectures, Albany, NY: State University of New York Press, 2008.

Schelling, F. W. J., On the History of Modern Philosophy, Cambridge: Cambridge University Press, 1994.

Dopunska literatura

Tilliette, X., Schelling: une philosophie en devenir, 2 vols., Paris: Vrin, 1972.

Schulz, W., Die Vollendung des  deutschen Idealismus in der Spätphilosophie Schellings, Pfullingen: Neske, 1975. 

Fuhrmans, H., Schellings letzte Philosophie. Die negative und positive Philosophie im Einsatz des Spätidealismus, Bibliographisches Institut & F. A. Brockhaus AG, 2005.

Izdanje izvornog teksta

Schelling, F. W. J., Grundlegung der positiven Philosophie, 1832–33, ed. H. Fuhrmans, Torino: Bottega d’Erasmo, 1972.

Schelling, F. W. J., Zur Geschichte der neueren Philosophie. Münchener Vorlesungen, Darmstadt: Wissenschaftliche Buchgesellschaft, 1974.