Naziv kolegija: Etika – seminar: Etika i „drugi“

Nositelj: doc. dr. sc. Luka Perušić

Izvoditelj: doc. dr. sc. Luka Perušić

Status kolegija: izborni

Trajanje kolegija: 1 semestar, 2 sata tjedno

ECTS bodovi: 3 boda

Jezik izvođenja nastave: hrvatski

Oblik nastave: seminar

Nastavne metode: predavanje, seminarske rasprave u grupama, individualni zadaci.

Uvjeti pristupa: upisan prijediplomski studij

Obveze studenata: pohađanje nastave, aktivnost u nastavi, pisanje dnevnika čitanja

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: kontinuirano praćenje aktivnosti na nastavi, evidencija o pohađanju nastave, provjera znanja tijekom nastave na temelju dnevnika čitanja.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: seminar je povezan s obveznim kolegijima Etika, Filozofija politike i Socijalna filozofija te izbornim kolegijima Bioetika i Filozofija prirode.

Cilj kolegija: Cilj je kolegija omogućiti studentima stjecanje temeljnog znanja o fenomenu drugosti kroz filozofijsko čitanje i proučavanje.

Opis kolegija: Studenti će biti upoznati s važnošću strukture i sadržaja fenomena drugosti te s različitim manifestacijama drugosti koje se u praksi ljudske povijesti pokazuju kao stalno i sistematično obespravljanje ‘onih drugih’, ‘stranih’, ‘nepoznatih’, ‘podređenih’, ‘zaboravljenih’, ‘potisnutih’, ‘ranjivih’. Pritom, nije isključen i moralni odnos prema samome sebi. Na temelju usvajanja znanja o osnovnim obilježjima, problemima i ulogama moralnog i etičkog subjekta u relacijama drugosti, te odgovarajućih pojmovnih određenja i teorijskih pristupa, omogućeno će mu biti stručno tumačenje osobnih, političkih i pravnih situacija u svrhe boljeg objašnjavanje ključnih oblika čovjekova ponašanja i kulturnog manifestiranja prema svima koje smatra ili bi mogao smatrati za ‘druge’.

Sadržaj kolegija:

• Susret 1: Objašnjenje sadržaja kolegija, plana rada i obveza nastavnika i studenata.
• Susret 2: Sebstvo, Drugi i etični cilj djelovanja (Ricœur).
• Susret 3: Lice i Drugi (Levinas).
• Susret 4: Odgovornost prema sebi, odgovornost prema drugima (Gerhardt).
• Susret 5: Dijalog (Gadamer).
• Susret 6: Ti i ja – sveti odnos (Buber).
• Susret 7: Subalternost i subalterni (Spivak).
• Susret 8: Maskulina aproprijacija (Irigaray) i dijete kao Drugi (Knezevic).
• Susret 9: Kozmopolitet i hospitalitet (Kant, Derrida).
• Susret 10: Problem ne-identitetnosti i buduće generacije (Parfit).
• Susret 11: Životinje, biljke i prirodni sustavi kao Drugi (Jahr, Leopold).
• Susret 12: Relacijska etika (Murove) i fenomenologija stranoga (Bogost).
• Susret 13: Moje ja na Ništa postavljeno i načelo samozaštite (Stirner, Mill).
• Susret 14: Sebičnost, sebeljublje i samointeres (Fromm).
• Susret 15: Ponavljanje analiziranoga sadržaja i zaključna rasprava.

Primarna literatura:

• Paul Ricœur, »The Self and Ethical Aim«, prev. Kathleen Blamey, u: Oneself as Another, The University of Chicago Press, Chicago – London 1992., str. 169–194.
• Emmanuel Levinas, Ethics and Infinity, prev. Richard A. Cohen, Duquesne University Press, Pittsburgh 1985., str. 83–110.
• Volker Gerhardt, »Odgovornost prema sebi«, prev. Damir Barbarić, u: Samoodređenje: princip individualnosti, Demetra, Zagreb 2003., str. 189–214.
• George Herbert Mead, Um, osoba i društvo, prev. Srđan Dvornik, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2003., str. 140–170.
• Hans-Georg Gadamer, »The Model of Platonic Dialect«, prev. Joel Weinsheimer – Donald G. Marshall, u: Truth and Method, Bloosbury Academic, London – New York 2013., str. 370 – 387.
• Martin Buber, Ti i ja, prev. Jovica Aćin, Vuk Karadžić, Beograd 1977., str. 27–53.
• Gayatri Chakravorty Spivak, »Can the Subaltern Speak?«, u: Cary Nelson, Lawrence Grossberg (ur.), Marxism and the Interpretation of Culture, Macmillan Education, Basingstoke 1988., str. 271–313.
• Luce Irigaray, »Any Theory of the ‘Subject’ Has Always Been Appropriated by the ‘Masculine’«, prev. Gillian C. Gill, u: Speculum of the Other Women, Cornell University Press, New York 1985, str. 133 – 146.
• Zlatana Knezevic, »The Child as the Other – Some Epistemological Considerations«, u: Synne Myrebøe, Valgerður Pálmadóttir, Johanna Sjöstedt (ur.), Feminist Philosophy: Time, History and the Transformation of Thought, The Nordic Summer University, Stockholm 2023., str. 231–250.
• Immanuel Kant, »Prema vječnom miru«, u: Immanuel Kant, Pravno-politički spisi, prev. Zvonko Šundov, Politička kultura, Zagreb 2000., str. 113–153.
• Jacques Derrida, Hospitality, sv. 1, prev. E. S. Burt, The University of Chicago Press, Chicago – London 2023., str. 1–26.
• Derek Parfit, »The Non-Identity Problem«, u: Reasons and Persons, Clarendon Press, Oxford 1987., str. 351–376.
• Fritz Jahr, »Bio-Ethics. Reviewing the ethical relations of humans towards animals and plants«, JAHR 1 (2010), br.2, str. 227–231. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/file/99887 (pristupljeno 31. 12. 2025.).
• Aldo Leopold, A Sand County Almanac: and Sketches Here and There, Oxford University Press, London – Oxford – New York 1968., str. 207–226, 129–133.
• Munyaradzi Felix Murove, »A Symbiotic Relationship Between African Spirituality and Ethics« + »African Spirituality as the Foundation for a Relational Ethic«, u: African Spirituality and Ethics: Decolonising a False Dichotomy, Springer Nature Switzerland, Cham 2023., str. 53–68, 83–89.
• Ian Bogost, Alien Phenomenology, or What It’s Like to Be a Thing, University of Minnesota Press, Minneapolis – London 2012., str. 67–84.
• Max Stirner, »Ja sam Moju stvar na Ništa postavio« + »Moja moć«, prev. Mirjana Wist, u: Jedini i njegovo vlasništvo, Centar za kulturnu djelatnost SSO Zagreb, Zagreb 1976., str. 3–4, 96–107.
• John Stuart Mill, »Uvod«, u: O slobodi, prev. Tonči Orlandini, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2020., str. 21–34, 70–76.
• Erich Fromm, »Selfishness, Self-Love and Self-Interest«, Man for Himself: an Inquiry into the Psychology of Ethics, Open Road, New York 2013.