Naziv kolegija: Temeljni politički pojmovi
Nastavnik nositelj/izvoditelj: izv. prof. dr. sc. Goran Sunajko (Odsjek za filozofiju)
ECTS: 4 boda
Jezik: hrvatski
Status: izborni
Trajanje: zimski semestar (2 sata tjedno)
Oblik nastave: predavanje
Uvjeti za upis: nema
Studentske obveze: Ispit i redovito pohađanje nastave
Korištene metode: predavanja, interaktivne i participativne metode rada
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: konzultacije i sveučilišna anketa

Cilj kolegija: Cilj je kolegija upoznavanje studenata s nekima od temeljnih pojmova politike na deskriptivan, a ne na interpretativan način, njegujući postupak učenja i poučavanja usmjerenog na studenta. Kolegij stoga kombinira znanja i pripadnu literaturu humanističkih i društvenih znanosti, dajući opći i deskriptivni znanstveni uvid u temeljno političko pojmovlje. Cilj je kolegija, također, u današnjem kontekstu konfuznog razumijevanja političkih fenomena, fluidnosti u pristupu, dominacije interpretativnosti te osobito društveno nekritičkog zauzimanja političkih stavova, dati temeljna pojmovna određenja. Literatura se stoga ne temelji na primarnim izvorima, poput izvornih djela filozofa politike ili političkih teoretičara (što je dio filozofije politike i političke teorije), već na kompendijima, udžbenicima i leksikografskim djelima koja sadržavaju same pojmove obrađene iz filozofske, politološke, pravne, sociološke i ekonomske perspektive, upravo kako bi bili obrađeni u cijelosti i s različitih aspekata.

Kolegij je ponuđen i na fakultetsku/vanjsku izbornost diplomske razine studija na kojoj se od studenata i studentica očekuje usmjerenje prema daljnjem znanstvenom usavršavanju, ali i prema temama istraživanja te će se stoga izvoditi svake četiri godine reformiranog programa, prateći trogodišnji ciklus prijediplomskoga studija. Uz predavanja, kolegij će u jednakoj mjeri sadržavati i interaktivne te participativne metode pomoću kojih će za svaki nastavni sat studenti i studentice pripremiti referat o tjednoj aktualnoj političkoj temi o kojoj će se temeljem obrađenoga pojmovlja diskutirati, čime će se postići dinamika i uključenost studenata i studentica u suvremena politička zbivanja. Ispit se sastoji od odabranih pojmova primarne (A) literature te: ili jednoga djela iz popisa sekundarne (B) literature koje studenti i studentice sami izabiru, ili temeljem studentskoga izlaganja u sklopu nastave kojim se kompenzira obveza odabira djela iz (B) literature. 

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij je pogodan za studije humanističkih i društvenih znanosti u cjelini, osobito za studije filozofije, sociologije, povijesti, pedagogije.

Nastavne jedinice:

1. Tri temeljna pojma politike (politics, polity, policy), razlikovanje politike i političkoga (politika u razlikovanju od vlasti i države)
2. Tipologija političkih sustava (parlamentarni, predsjednički, polupredsjednički)
3. Pojam političke stranke i tipologija stranačkih sustava
4. Političke ideologije: liberalizam (politički, ekonomski, osobni), konzervativizam, republikanizam, socijalizam (komunizam, socijaldemokracija), fašizam, anarhizam
5. Pojam države i suverenosti (političko i pravno razumijevanje države)
6. Razlikovanje pojmova moći, vlasti i autoriteta
7. Pojam i vrste demokracije
8. Razlikovanje pojmova nacija i narod te državljanstvo i građanstvo
9. Političke institucije: sloboda, pravednost, jednakost
10. Pojmovi ljevice i desnice i os političkog kontinuuma
11. Pojam političke ekonomije i ekonomskih doktrina (fiziokracija, merkantilizam, klasična i neoklasična ekonomija, kapitalizam, kejnzijanizam, monetarizam, neoliberalizam)
12. Razlikovanje totalitarizma, diktature, tiranije, despotizma i autokratskog režima
13. Pojam, nastanak i vrte ljudskih prava
14. Pojam civilnog društva kao suvremenog političkog aktera

A. Primarna literatura

• Prpić, Ž. Puhovski, M. Uzelac (ur.), Leksikon temeljnih pojmova politike, Školska knjiga 1990 (izbor pojmova)
• Miller, David (ur.), Blackwellova enciklopedija političke misli 1-2, Demetra 2003 (izbor pojmova).
• Filozofski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža 2012 (izbor pojmova).
• Slaven Ravlić, Suvremene političke ideologije, Politička kultura 2003 (izbor)

B. Sekundarna literatura

• Neumann, Franz, Demokratska i autoritarna država, Zagreb, Naprijed 1992
• Merkel, Wolfgang, Transformacija političkih sustava, Fakultet političkih znanosti, Zagreb 2011.
• Bruneteau, Bernard, Totalitarizmi, Politička kultura, Zagreb 2002.
• Aron, Raymond, Demokracija i totalitarizam, Politička kultura, Zagreb 1995.
• Abensour, Miguel, Demokracija protiv države: Marx i makijavelijevski moment, Disput 2007.
• Nohlen, Dieter, Izborno pravo i stranački sustav, Školska knjiga 1992 (str. 39-45)
• Von Beyme, Klaus, Transformacija političkih stranaka, Fakultet političkih znanosti 2002.
• Dieter Nohlen, Politološki rječnik, Panliber 2001.
• Held, David, Modeli demokracije, Školska knjiga 1990.
• Mirjana Kasapović, Izborni leksikon, Politička kultura 2003.
• Sunajko, Goran, »Eichmann – pogled u lice totalitarizma«: pogovor u: Arendt, Hannah, Eichmann u Jeruzalemu: izvještaj o banalnosti zla, Jesenski i Turk Zagreb, 2020., str. 273-291.
• Smailagić, Nerkez, Historija političkih doktrina 1-2, Naprijed 1970.
• Dragičević, Adolf, Leksikon političke ekonomije, Informator 1965.
• Raunić, Raul, Pretpostavke liberalnog razumijevanja čovjeka, Filozofska istraživanja 2005.
• Bibič, Adolf, Civilno društvo i politički pluralizam, Omladinski kulturni centar 1990.
• Weber, Max, Politika kao poziv, Jesenski i Turk 2001.
• Isensee, Joseph, Država, ustav, demokracija, Politička kultura 2004.
• Hinsley, F. H., Suverenitet, August Cesarec, Zagreb 1992.
• Villey, Michel, Pravo i prava čovjeka, Disput 2002
• Rancière, Jacques, Mržnja demokracije, Neklada Ljevak 2009.
• Renaut, Alain, Kraj autoriteta, TIM Press 2015.
• Neiman, Susan, Lijevo nije woke, Ljevak 2025.