logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Etika – seminar: Filozofijski temelji i moralni izazovi Pokreta za prava prirode (2026./2027.)

Naziv kolegija: Etika – seminar: Filozofijski temelji i moralni izazovi Pokreta za prava prirode

Nositelj: doc. dr. sc. Luka Perušić

Izvoditelj: dr. sc. Lidija Knorr

Status kolegija: izborni

Trajanje kolegija: 1 semestar, 2 sata tjedno

ECTS bodovi: 3 boda

Jezik izvođenja nastave: hrvatski

Oblik nastave: seminar

Nastavne metode: seminari i radionice

Uvjeti pristupa: upisan prijediplomski studij

Obveze studenata: pohađanje nastave, aktivnost u nastavi, seminarski rad

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska evaluacija, evaluacija seminarskih referata i konzultacije sa studentima

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: seminar je povezan s obveznim kolegijima Etika, Filozofija politike i Socijalna filozofija te izbornim kolegijima Bioetika i Filozofija prirode.

Cilj kolegija: Cilj je kolegija objasniti i kritički ispitati teorijske osnove i postojeću praksu Pokreta za prava prirode (Rights of Nature – RoN), čija je okosnica djelovanja osporavanje antropocentričke premise dominantnih pravnih i etičkih paradigmi zaštite okoliša.

Opis kolegija: Rad na seminaru bit će usmjeren na filozofske i genealoške korijene pokreta, s naglaskom na etiku međuovisnosti, ekološku pravdu i postantropocentričke etičke teorije koje priznaju intrinzičnu vrijednost i moralni status ne-ljudskih živih bića i ekosustava. Poredbenom filozofijskom analizom postojećih pravnih dokumenata (npr. ustavnih odrednica Ekvadora i Bolivije i lokalnih uredbi i sudskih presuda poput presude Ustavnog suda Kolumbije iz 2016. o rijeci Atrato, uredbe grada Toleda (Ohio, S.A.D.) o jezeru Erie te presuda Vrhovnog suda Indije iz 2017.), te raznorodnih studija slučaja (poput slučaja rijeke Whanganui na Novom Zelandu te slučaja „Pacha Mama“ u Ekvadoru), pohađatelje kolegija suočit će se s temeljnim prigovorima u svrhu evaluacije etičkog i pravnog okvira koji RoN nudi te mogućnosti okolišnih učinaka i posljedica koje iz njega proizlaze. U kontekstu studijskog programa, uloga je kolegija (1) pospješiti razumijevanje stručne terminologije i argumentacijskih korpusa iz područja etike, bioetike i okolišne etike, (2) potpomoći metodologije transfera znanja proučavanjem aktualnih zbivanja i konkretnih slučajeva koji definiraju stvarnost 21. stoljeća, (3) vježbati pomnost pri proučavanju znanstvenih i pravnih tekstova te (4) osnažiti uočavanje relevantnosti filozofijskog nasljeđa za suvremeno društvo. Pogodan je za studente filozofije, sociologije i prava, ali i za sve pojedince koji žele steći osnovno znanje vezano uz teoriju i praksu Pokreta za prava prirode.

Sadržaj kolegija:

  • Sat 1: Uvodni sat: Objašnjenje sadržaja kolegija, plana rada, načina vrednovanja rada te obveza nastavnika i pohađatelja kolegija.
  • Sat 2: Uvod. Od vlasništva do pravne osobnosti: Obradit će se teorijska osnova pravnog okvira koji prirodu tretira kao vlasništvo i resurs koji se može posjedovati i iskorištavati. Ključni koncepti obrade bit će antropocentrizam i pravna osobnost prirode.
  • Sat 3: Filozofski i kulturološki temelji RoN-a I: Rad na filozofskim i kulturološkim korijenima Pokreta za prava prirode (RoN) koji su izvan zapadnjačkog okvira. Ključni koncepti obrade bit će ekocentrizam i biocentrizam te dubinska ekologija.
  • Sat 4: Filozofski i kulturološki temelji RoN-a II: Rad na filozofskim i kulturološkim korijenima Pokreta za prava prirode (RoN) koji su izvan zapadnjačkog okvira. Ključni koncepti obrade bit će ekocentrizam i biocentrizam te dubinska ekologija.
  • Sat 5: Znanja i pravne tradicije domorodačkih naroda I: Rad na ulozi znanja i pravnih tradicija domorodačkih naroda vezanih uz RoN. Ključni koncepti obrade bit će srodstvo nasuprot vlasništva, odgovornost prema budućim naraštajima, suverenitet domorodačkih naroda, maorski koncept whakapapa (rodoslovlje) i uvod u slučaj rijeke Whanganui na Novom Zelandu.
  • Sat 6: Znanja i pravne tradicije domorodačkih naroda II: Rad na ulozi znanja i pravnih tradicija domorodačkih naroda vezanih uz RoN. Ključni koncepti obrade bit će srodstvo nasuprot vlasništva, odgovornost prema budućim naraštajima, suverenitet domorodačkih naroda, maorski koncept whakapapa (rodoslovlje) i uvod u slučaj rijeke Whanganui na Novom Zelandu.
  • Sat 7: Pravni okvir I: Rad na pregledu zakona o pravima prirode. Ključni koncepti obrade bit će pravna osobnost, modeli skrbništva, pravo i dužnost.
  • Sat 8: Pravni okvir II: Rad na pregledu zakona o pravima prirode. Ključni koncepti obrade bit će pravna osobnost, modeli skrbništva, pravo i dužnost.
  • Sat 9: Analiza slučaja Ekvador I: Rad na analizi prvog nacionalnog ustava iz 2008. godine koji je kodificirao Prava prirode. Ključni koncepti obrade bit će članci 71–74 Ustava Ekvadora, Pachamama (Majka Zemlja).
  • Sat 10: Analiza slučaja Ekvador II: Rad na analizi prvog nacionalnog ustava iz 2008. godine koji je kodificirao Prava prirode. Ključni koncepti obrade bit će članci 71–74 Ustava Ekvadora, Pachamama (Majka Zemlja).
  • Sat 11: Analiza slučaja Te Awa Tupua I: Rad na novozelandskom Zakonu o Te Awa Tupua, prema kojem je rijeci Whanganui dodijeljena pravna osobnost kao rješenje povijesnog spora prema Ugovoru iz Waitangija. Ključni koncepti obrade bit će ‘rijeka kao živa i nedjeljiva cjelina’ te uloga skrbnika (Te Pou Tupua). Usporedba ekvadorskog i novozelandskog modela.
  • Sat 12: Analiza slučaja Te Awa Tupua II: Rad na novozelandskom Zakonu o Te Awa Tupua, prema kojem je rijeci Whanganui dodijeljena pravna osobnost kao rješenje povijesnog spora prema Ugovoru iz Waitangija. Ključni koncepti obrade bit će ‘rijeka kao živa i nedjeljiva cjelina’ te uloga skrbnika (Te Pou Tupua). Usporedba ekvadorskog i novozelandskog modela.
  • Sat 13: Prava prirode i globalni Sjever I: Rad na mogućem priznavanju prava prirode u zemljama u kojima postoji vlasničko pravo. Rad na studijama slučaja iz SAD-a (Deklaracija o pravima jezera Erie, Ohio, priznavanje prava vodenim putovima, Florida).
  • Sat 14: Prava prirode i globalni Sjever II: Rad na mogućem priznavanju prava prirode u zemljama u kojima postoji vlasničko pravo. Rad na studijama slučaja iz SAD-a? (Deklaracija o pravima jezera Erie, Ohio, priznavanje prava vodenim putovima, Florida).
  • Sat 15 Zaključno: Zaključna rasprava o potencijalima i problemima RoN-a u međunarodnom pravu te mapiranje nerazriješene problematike u filozofijskim temeljima Pokreta.

Primarna literatura:

  • Acosta, Alberto, »Toward the Universal Declaration of Rights of Nature: Thoughts for action«, AFESE Journal (2010).
  • Leopold, Aldo, »The Land Ethic«, u: Aldo Leopold, A Sand County Almanac: And Sketches Here and There, Oxford University Press, London 1949.
  • Living Law: Giving Nature a Voice: Legal rights and personhood for Nature, Law and policy briefing, Living Law 2018 (v1.0). Dostupno na: https://docs.wixstatic.com/ugd/b980ca_70591e9047d24308931c82f1151d2de0.pdf.
  • Martuwarra RiverOfLife et al., »Yoongoorrookoo: The Emergence of Ancestral Personhood«, Griffith Law Review, 30 (2021) 3, str. 505–529, https://doi.org/10.1080/10383441.2021.1996882.
  • McSorilej, John, New Zealand Parliamentary Library, Te Awa Tupua (Whanganui River Settlement) Bill Act 2017. Dostupno na: https://www.legislation.govt.nz/act/public/2017/0007/latest/whole.html.
  • Næss, Arne, »Self-realization in mixed communities of human beings, bears, sheep, and wolves«, u: A. Drengson, H. Glasser (ur.), Selected Works of Arne Naess, X, Springer, Dordrecht 2005, str. 291–300.
  • Republic of Ecuador, Constitution of the Republic of Ecuador 2008, španjolski original dostupan na: https://www.oas.org/juridico/pdfs/mesicic4_ecu_const.pdf; engleski prijevod dostupan na: https://pdba.georgetown.edu/Constitutions/Ecuador/english08.html.
  • Stone, Christopher D., Should Trees Have Standing?, Oxford University Press, Oxford, New York 2010.

 Sekundarna literatura:

  • Anima Mundi Law Initiative, Bringing law back to Earth. Exploring the potential impacts of the Rights of Nature Movement on the Human Rights Field, 2023.
  • Anima Mundi Law Initiative, Eart Law Futures: Insights from Aotearoa New Zealand and Australia on the implementation of rights of nature, ecological legal personhood and ‘living entity’ laws and policies, 2024.
  • Anima Mundi Law Initiative, Rights of Nature in Practice: Lessons from an emerging global movement, 2021.
  • Burdon, Peter, »Earth Rights: The Theory«, IUCN Academy of Environmental Law e-Journal Issue (2011) 1.
  • Cormac Cullinan, The Legal Case for the Universal Declaration of the Rights of Mother Earth, dostupno na: https://www.garn.org/wp-content/uploads/2021/09/Legal-Case-for-Universal-Declaration-Cormac-Cullinan.pdf.
  • Cullinan, Cormac, »Governing People as Members of the Earth Community«, u: State of the World 2014: Governing for Sustainability, Island Press, Washington 2014, str. 72–81.
  • Cullinan, Cormac, »If Nature Had Rights: What would people need to give up?«, Orion (2008).
  • Gilbert, Jérémie et al., The Future of the Rights of Nature: An Interdisciplinary Scoping Analysis, Roehampton University 2022.
  • Kauffman, Craig M.; Martin, Pamela L., The Politics of Rights of Nature: Strategies for Building a More Sustainable Future, The MIT Press, Cambridge 2021.