Naziv kolegija: Teorija spoznaje

Nositelj: doc. dr. sc. Mislav Žitko

Status kolegija: obavezni

Trajanje kolegija: 1 semestar, 4 sata tjedno

ECTS bodovi: 5

Jezik nastave: hrvatski

Uvjeti pristupa: nema

Cilj: Izgradnja stručnog vokabulara i upoznavanje s ključnim tekstovima, raspravama i problemima iz područja teorije spoznaje.

Način praćenja kvalitete nastave i uspješnosti izvedbe predmeta: redovito pohađanje nastave, konzulatacije, sveučilišna anketa, usmeni ispit

Metode ocjenjivanja: Usmeni ispit i predaja jednog ili više temata. Studenti biraju glavne i prateće reference iz četiri tematska područja; pismena obrada (najmanje) jednog tematskog područja uvjet za pristupanje usmenom ispitu.

Tijek kolegija (pregled):

1. Granice ljudskog znanja
2. Nativizam, evolucija i kognitivna zatvorenost
3. Fundacionalizam nasuprot koherentizmu
4. Internalizam nasuprot eksternalizmu
5. Debata o psihologizmu
6. Naturalizirana epistemologija
7. Humeova vilica i Kantov odgovor
8. Problem demarkacije: znanost, pseudoznanost i filozofija
9. Znanstveni zakoni, modeli i „šaroliki svijet“
10. Znanost u granicama razuma: dokazi, istraživanje i kontinuitet znanja
11. Socijalna epistemologija I: svjedočanstvo i neslaganje
12. Socijalna epistemologija II: grupno znanje i epistemička nepravda
13. Epistemologija vrlina I: intelektualne vrline i problem vrijednosti
14. Epistemologija vrlina II: reliabilizam, responsibilizam i socijalni obrat
15. Znanje nasuprot razumijevanju I: znati da nasuprot znati zašto
16. Znanje nasuprot razumijevanju II: objašnjenje i epistemička sreća
17. Metafilozofija: priroda, metode i evolucija filozofije
18. Evolucijska epistemologija I: povijesni korijeni (Darwin, Campbell, Popper)
19. Evolucijska epistemologija II: evolucija kognitivnih mehanizama 
20. Socijalna evolucija znanja: kako socijalni obrat objašnjava evoluciju razuma
21. Kritike i normativni problem: može li evolucijska epistemologija utemeljiti norme?
22. Zaključak kolegija: granice ljudskog znanja, ponovno razmotrene

Detaljni tijek kolegija

Tema 1 — Granice ljudskog znanja

Ključni autori/čitanja:

• Colin McGinn, The Problem of Consciousness (odlomci o kognitivnoj zatvorenosti)
• Thomas Nagel, „What Is It Like to Be a Bat?“
• Immanuel Kant, Kritika čistog uma (odlomci o granicama mogućeg iskustva)

Relevantna pitanja:

• Postoje li istine koje su trajno izvan dosega ljudskih kognitivnih sposobnosti?
• Što znači koncept „kognitivne zatvorenosti“?
• Podriva li postojanje granica spoznaje mogućnost objektivnog znanja?

Tema 2 — Nativizam, evolucija i kognitivna zatvorenost

Ključni autori/čitanja:

• Noam Chomsky, Aspects of the Theory of Syntax (odlomci o urođenom jezičnom znanju)
• Colin McGinn, „Evolution, Nativism, and the Mind“ 
• Vlerick, Michael, „Biological constraints do not entail cognitive closure” 

Relevantna pitanja:

• Koliko je našeg znanja urođeno, a koliko naučeno?
• Podupire li evolucijska teorija nativizam o kognitivnim strukturama?
• Jesu li naše evoluirane kognitivne sposobnosti ujedno i naše kognitivne granice?

Tema 3 — Fundacionalizam nasuprot koherentizmu

Ključni autori/čitanja:

• René Descartes, Meditacije o prvoj filozofiji (Meditacije I–II)
• Laurence BonJour, The Structure of Empirical Knowledge (odlomci)
• Ernest Sosa, „The Raft and the Pyramid“

Relevantna pitanja:

• Završava li regres opravdanja u temeljim vjerovanjima, ili je opravdanje holističko?
• Može li koherentizam izbjeći problem izolacije od svijeta?
• Koje gledište bolje objašnjava našu stvarnu epistemičku praksu?

Tema 4 — Internalizam nasuprot eksternalizmu

Ključni autori/čitanja:

• Roderick Chisholm, Theory of Knowledge (odlomci o internalizmu)
• Alvin Goldman, „What Is Justified Belief?“ (reliabilizam)
• Alvin Plantinga, Warrant and Proper Function (odlomci)

Relevantna pitanja:

• Mora li spoznavatelj imati pristup osnovama vlastitog opravdanja?
• Mogu li vanjski čimbenici (npr. pouzdanost procesa) učiniti vjerovanje opravdanim bez svijesti subjekta?
• Kako debata internalizma i eksternalizma utječe na analizu znanja?

Tema 5 — Debata o psihologizmu

Ključni autori/čitanja:

• Gottlob Frege, Osnove aritmetike (odlomci protiv psihologizma)
• Edmund Husserl, Logička istraživanja (Prolegomena, odlomci)
• John Stuart Mill, Sustav logike (odlomci o logici kao psihologiji)

Relevantna pitanja:

• Je li logika grana psihologije ili opisuje objektivne, ne-mentalne istine?
• Što je u igri kada se logičke zakone reducira na empirijske zakone mišljenja?
• Anticipira li debata o psihologizmu kasniji spor između naturalizma i normativnosti?

Tema 6 — Naturalizirana epistemologija

Ključni autori/čitanja:

• W.V.O. Quine, „Epistemology Naturalized“
• Jaegwon Kim, „What Is ‘Naturalized Epistemology’?“
• Stephen Stich, The Fragmentation of Reason (odlomci)

Relevantna pitanja:

• Treba li epistemologiju zamijeniti empirijskom psihologijom?
• Može li naturalizirana epistemologija i dalje pružati norme za vjerovanje?
• Što se gubi kada odustanemo od ideala „prve filozofije“?

Tema 7 — Humeova vilica i Kantov odgovor

Ključni autori/čitanja:

• David Hume, Istraživanje o ljudskom razumu (odjeljci II–IV)
• Immanuel Kant, Kritika čistog uma (Uvod i odlomci o sintetičkom a priori)

Relevantna pitanja:

• Ostavlja li Humeova vilica ikakav prostor za nužne istine o svijetu?
• Može li Kantova transcendentalna metoda odgovoriti Humeu bez pada u psihologizam?
• Je li sintetičko a priori održiva kategorija nakon Darwina?

Tema 8 — Problem demarkacije: znanost, pseudoznanost i filozofija

Ključni autori/čitanja:

• Karl Popper, Conjectures and Refutations (odlomci o falsifikabilnosti)
• Thomas Kuhn, Struktura znanstvenih revolucija (odlomci)
• Massimo Pigliucci, „The Demarcation Problem: A (Belated) Response to Laudan“

Relevantna pitanja:

• Postoji li načelna granica između znanosti i pseudoznanosti?
• Funkcionira li falsifikabilnost još uvijek kao kriterij demarkacije?
• Kako se filozofija odnosi prema znanosti nakon kritike pozitivizma?

Tema 9 — Znanstveni zakoni, modeli i „slojeviti svijet“

Ključni autori/čitanja:

• Nancy Cartwright, The Dappled World (odlomci)
• Cartwright, How the Laws of Physics Lie (odlomci)
• Carl Hempel, Aspects of Scientific Explanation (odlomci o zakonima)

Relevantna pitanja:

• Jesu li univerzalni zakoni prirode stvarni ili su tek idealizirani modeli?
• Zahtijeva li uspjeh znanosti jedinstvenu, zakonima vođenu sliku svijeta?
• Što „slojeviti“ pluralizam znači za znanstveni realizam?

Tema 10 — Znanost u granicama razuma: dokazi, istraživanje i kontinuitet znanja

Ključni autori/čitanja:

• Susan Haack, Defending Science—Within Reason (odlomci)
• Susan Haack, Evidence and Inquiry (odlomci)
• W.V.O. Quine, „Dvije dogme empirizma“

Relevantna pitanja:

• Nalazimo li znanost u kontinuitetu sa zdravim razumom?
• Kako dokazi i istraživanje funkcioniraju u znanostima i humanistici?
• Možemo li izbjeći i scijentizam i postmoderni cinizam?

Tema 11 — Socijalna epistemologija I: svjedočanstvo i neslaganje

Ključni autori/čitanja:

• C.A.J. Coady, Testimony 
• Jennifer Lackey, Learning from Words (odlomci)
• Thomas Kelly, „The Epistemic Significance of Disagreement“

Relevantna pitanja:

• Je li svjedočanstvo temeljni izvor znanja ili ga treba svesti na percepciju i pamćenje?
• Kako bismo trebali reagirati na neslaganje ravnopravnih sugovornika?
• Kakvu ulogu povjerenje igra u prijenosu znanja?

Tema 12 — Socijalna epistemologija II: grupno znanje i epistemička nepravda

Ključni autori/čitanja:

• Miranda Fricker, Epistemic Injustice (odlomci)
• Christian List & Philip Pettit, Group Agency (odlomci o grupnom znanju)
• Philip Kitcher, The Advancement of Science (odlomci)

Relevantna pitanja:

• Mogu li grupe biti spoznavatelji same po sebi?
• Što je nepravda svjednočanstva i kako iskrivljuje dolazak i prijenos znanja?
• Kako društvene strukture omogućuju ili blokiraju širenje znanja?

Tema 13 — Epistemologija vrlina I: intelektualne vrline i problem vrijednosti

Ključni autori/čitanja:

• Ernest Sosa, A Virtue Epistemology (odlomci)
• Linda Zagzebski, Virtues of the Mind (odlomci)
• Jonathan Kvanvig, The Value of Knowledge and the Pursuit of Understanding (odlomci)

Relevantna pitanja:

• Što su intelektualne vrline i kako se razlikuju od moralnih vrlina?
• Rješava li epistemologija vrlina problem vrijednosti (zašto je znanje vrijednije od istinitog vjerovanja)?
• Je li pouzdana kognitivna sposobnost dovoljna ili spoznavatelj mora biti i motiviran vrlinom?

Tema 14 — Epistemologija vrlina II: reliabilizam, responsibilizam i socijalni obrat

Ključni autori/čitanja:

• John Greco, Achieving Knowledge (odlomci o agensnom reliabilizmu)
• Robert Roberts & Jay Wood, Intellectual Virtues (odlomci o responsibilizmu)
• (Opcionalno) Lorraine Code, Epistemic Responsibility (odlomci)

Relevantna pitanja:

• Je li epistemologija vrlina prvenstveno o pouzdanim sposobnostima ili o odgovornim karakternim osobinama?
• Može li epistemologija vrlina uključiti socijalne dimenzije znanja?
• Kako socijalni obrat utječe na individualistički fokus teorije vrlina?

Tema 15 — Znanje nasuprot razumijevanju I: znati da nasuprot znati zašto

Ključni autori/čitanja:

• Jonathan Kvanvig, The Value of Knowledge and the Pursuit of Understanding (odlomci)
• Catherine Elgin, „Understanding and the Facts“
• Duncan Pritchard, „Knowledge, Understanding, and Epistemic Value“

Relevantna pitanja:

• Zahtijeva li razumijevanje više od opravdanog istinitog vjerovanja?
• Je li razumijevanje faktivno, ili možemo razumjeti i lažne teorije?
• Rješava li razumijevanje „problem preplavljivanja“ za vrijednost znanja?

Tema 16 — Znanje nasuprot razumijevanju II: objašnjenje i epistemička sreća

Ključni autori/čitanja:

• Henk de Regt, Understanding Scientific Understanding (odlomci)
• Stephen Grimm, „Understanding as Knowledge of Causes“
• Jennifer Lackey, „What Is Justified True Belief? Knowledge and Understanding“

Relevantna pitanja:

• Je li sposobnost objašnjavanja nužan uvjet za razumijevanje?
• Je li razumijevanje bitno povezano s praktičnim rješavanjem problema?

Tema 17 — Metafilozofija: priroda, metode i evolucija filozofije

Ključni autori/čitanja:

• Stephen Gaukroger, The Emergence of a Scientific Culture (odlomci)
• Susan Haack, „The Future of Philosophy“ (ili odlomci iz Defending Science—Within Reason)
• Hugo Mercier & Dan Sperber, The Enigma of Reason (1. ili 12. poglavlje)

Relevantna pitanja:

• Je li filozofija propala znanost, zaseban oblik istraživanja ili evoluirana socijalna tehnologija?
• Daje li Haackina teza o kontinuitetu filozofije i znanosti dovoljno autonomije filozofskim istraživanjima?
• Ako je razum evoluirao u funkciji uvjeravanja i društvene argumentacije, što to znači za filozofsku metodu?

Tema 18 — Evolucijska epistemologija I: povijesni korijeni (Darwin, Campbell, Popper)

Ključni autori/čitanja:

• Charles Darwin, O podrijetlu vrsta (završno poglavlje)
• Donald T. Campbell, „Evolutionary Epistemology“ (1974)
• Karl Popper, „Evolutionary Epistemology“ (u Objective Knowledge ili srodnim esejima)

Relevantna pitanja:

• Može li prirodna selekcija objasniti rast znanja?
• Je li Campbellova „slijepa varijacija i selektivno zadržavanje“ doslovni mehanizam ili metafora?
• Izmiče li Popperovo „objektivno znanje“ psihologizmu?

Tema 19 — Evolucijska epistemologija II: evolucija kognitivnih mehanizama (EEM)

Ključni autori/čitanja:

• Konrad Lorenz, „Kant’s Doctrine of the A Priori in the Light of Contemporary Biology“
• Leda Cosmides & John Tooby, „Evolutionary Psychology: A Primer“
• Gerd Gigerenzer, Adaptive Thinking (odlomci o ekološkoj racionalnosti)

Relevantna pitanja:

• Naturalizira li Lorenz uspješno Kantov a priori?
• Je li um masivno modularan i što to znači za epistemičkog subjekta?
• Podriva li ekološka racionalnost univerzalne standarde logike?

Tema 20 — Socijalna evolucija znanja: kako socijalni obrat objašnjava evoluciju razuma

Ključni autori/čitanja:

• Hugo Mercier & Dan Sperber, The Enigma of Reason (12. poglavlje)
• Kim Sterelny, Thought in a Hostile World (odlomci o epistemičkoj budnosti)
• Michael Tomasello, A Natural History of Human Thinking (odlomci)

Relevantna pitanja:

• Je li razum evoluirao za socijalnu argumentaciju, ili za usamljeno traganje za istinom?
• Kako epistemička budnost objašnjava pouzdanost svjedočanstva?
• Objašnjava li socijalno-evolucijski pristup uspjeh znanosti kao institucije?

Tema 21 — Kritike i normativni problem: može li evolucijska epistemologija utemeljiti norme?

Ključni autori/čitanja:

• Alvin Plantinga, „The Evolutionary Argument Against Naturalism“
• Stephen Stich, „Could Man Be an Irrational Animal?“
• Hilary Putnam, The Collapse of the Fact/Value Dichotomy (odlomci)

Relevantna pitanja:

• Je li evolucijska epistemologija samoporažavajuća, kako tvrdi Plantinga?
• Prisiljava li kognitivna raznolikost na epistemički relativizam?
• Može li se jaz između činjenica i vrijednosti premostiti naturaliziranom epistemologijom?

Tema 22 — Zaključak kolegija: granice ljudskog znanja, ponovno razmotrene

Relevantna pitanja:

• Nakon cijelog kolegija, koje su najznačajnije granice ljudskog znanja?
• Možemo li imati istinsko znanje unutar tih granica ili samo korisna vjerovanja?
• Koja je prava uloga filozofije u kontekstu suvremene podjele intelektualnog rada?

Literatura za završni ispit:

Popis sadrži literaturu raspoređenu u četiri tematske cjeline ili četiri temata. Svaka cjelina sadrži (A) primarne naslove, (B) specijalne pomoćne reference i (C) opće pomoćne reference. 

Obavezan ispitni program sadrži:

Jednu jedinicu iz rubrike A, zatim jednu jedinicu iz rubrike B, sukladno primarnoj temi. Rubrika C sadrži opću pomoćnu literaturu (bira se obavezno jedan naslov sukladno temi).

Temat I: Filozofija uma, psihologija i “psihologizam”

Primarna literatura 

• Chalmers, D., The Conscious Mind. Oxford: Oxford University Press 1996.
• Descartes, Meditacije o prvoj filozofiji, Zagreb: Kruzak 2015.
• Chomsky, N., 1959, “Review of Skinner’s Verbal Behavior”, Language, 35: 26–58
• Churchland, P., Neurophilosophy, Cambridge, MA: MIT Press 1986.
• Dennett, D., Consciousness Explained, Boston: Little, Brown and Company 1995.
• Frege, G., Osnove aritmetike i drugi spisi, Zagreb: Kruzak 1995.
• Husserl, E., Kriza evropskih znanosti i transcendentalna fenomenologija, Zagreb: Globus, 1990.
• Merleau-Ponty, M., Fenomenologija percepcije, Sarajevo: Veselin Masleša, osob. Uvod (I-IV), Prvi dio (II. Iskustvo tijela i klasična psihologija), Treći dio (I. Cogito).
• Lorentz, K., Behind the Mirror: A Search for Natural History of Human Knowledge, New York: A Harvest/HBJ Book 1973.
• Piaget, J., Poreklo saznanja. Studije iz genetičke epistemologije, Beograd: Nolit, 1982.
• Searle, J., The Rediscovery of Mind, Cambridge, MA: MIT Press 1992.
• Searle, J., Seeing things as they are, Oxford: Oxford University Press 2015.
• Sellars, W., Empiricism and the philosophy of mind, Cambridge MA: Harvard University Press, 1997.
• Smart, J.J.C., “Sensations and Brain Processes”, Philosophical Review (1959), 68: 141–156.
• Quine, W. v. O., Priroda prirodne spoznaje, u: Dometi  4 (1984), str. 34-42.
• Quine, W. v. O., Naturalizirana epistemologija, u: Čuljak, Z. (ur.), Vjerovanje, opravdanje i znanje, Ibis grafika, Zagreb 2003., str. 373-385.
• Vigotski, L., Mišljenje i govor, Beograd: Nolit, 1977.

Specijalna pomoćna literatura (1 naslov iz grupe, ovisno o primarnoj refernci, ili alternativni izvori)

• Fish, W., Philosophy of Perception – Contemporary Introduction, London & New York: Routledge 2010.
• Švob, G., Frege: Pojmovno pismo, Filozofski fakultet u Zagrebu – Naprijed, Zagreb 1992. (osob. pogl. 3)
• Piaget, J. Mudrosti i zablude filozofije, Beograd: Nolit, 1971.
• Čuljak, Z. (ur.), Vjerovanje, opravdanje i znanje. Ibis grafika, Zagreb 2003. (odabrani prilozi o psihologiji i naturaliziranoj epistemologiji)
• Kind, A., Philosophy of Mind: The Basics, London & New York: Routledge 2020.
• Kusch M., Psychologism: A Case Study in the Sociology of Philosophical Knowledge, London: Routledge 1995.
• Thagard P., Mozak i smisao života, Beograd: Akademska knjiga 2014.

Opća pomoćna literatura (2 naslova ovisno o primarnom izboru u rubrici A ili alternativni izvori)

• “Dualism” članak u: Stanford Encyclopedia of Philosophy
•  “Psychologism”, članak u: Stanford Encyclopedia of Philosophy
• “Consciousness” članak u:  Stanford Encyclopedia of Philosophy
• “Qualia” članak u: Stanford Encyclopedia of Philosophy

Temat II: Socijalni temelji znanja
(Spoznaja, društveno-povijesni kontekst i problem ideologije)

Primarna literatura 

• Althusser, L., Za Marksa, Nolit, Beograd 1971. 
• Bourdieu, P., Znanost o znanosti i refleksivnost, Zagreb: Jesenski & Turk 2014.
• Bloor, D., Knowledge and Social Imagery, Chicago: University of Chicago Press, 1991. 
• Coady, C.A.J., Testimony: A Philosophical Study, Oxford: Claredon Press 1992.
• Foucault, M., Riječi i stvari, Golden Marketing, Zagreb, 2004.
• Fricker, M., Epistemic Injustice: Power and Ethics of Knowing, Oxford: Oxford University Press 2007.
• Habermas, J., Saznanje i interes, Beograd: Nolit, 1975.
• Habermas, J., Teorija komunikativnog delovanja, Novi Sad: Akademska knjiga 2017. 
• Hacking, I. The Social Construction of What? Cambridge MA: Harvard University Press 2001.
• Goldman, A., Knowledge in A Social World, Oxford: Claredon Press 1999.
• Mannheim, K., Ideologija i utopija, Beograd: Nolit 1978. (osobito pogl. I, II, V); 
• Rorty, R., Filozofija i ogledalo prirode, Sarajevo: Veselin Masleša, 1990.

Specijalna izborna pomoćna literatura (1 naslov iz skupine, ovisno o primarnoj referenci, ili alternativni izvori) 

• Cassam, Q., Vices of the Mind: From the Intellectual to the Political, Oxford: Oxford University Press 2019.
• Coady, D., What to Believe Now: Applying Epistemology to Contemporary Issues, Malden MA: Wiley-Blackwell 2012.
• Goldberg, C.S., Foundations and Applications of Social Epistemology: Collected Essays, Oxford: Oxford University Press 2022.
• Hacking, I., Historical Ontology, Cambridge MA: Harvard University Press 2002. 
• Prijić-Samaržija, S., Društvo i spoznaja. Uvod u socijalnu spoznajnu teoriju, Zagreb: KruZak 2000.
• Zagzebski, L., Virtues of the Mind: An Inquiry into the Nature of Virtue and the Ethical Foundations of Knowledge, Cambridge: Cambridge University Press 1996.

Opća pomoćna literatura

• Polšek, D. (ur.) Sociologija znanstvene spoznaje, Rijeka: Hrvatski kulturni dom 1995.
• Schmitt, F., “Socijalna epistemologija”, u: J. Greco/E. Sosa (ur.), Epistemologija. Vodič u teorije znanja, hrv. izdanje pr. B. Mikulić, Zagreb: Jesenski & Turk 2004.
•  “Social Epistemology” članak u: Stanford Encyclopedia of Philosophy
• “Reliabilist Epistemology” članak u: Stanford Encyclopedia of Philosophy
• “Virtue Epistemology” članak u: Stanford Encyclopedia of Philosophy

Temat III: Epistemologija znanosti

(Teorije racionalnosti, znanstvenosti i istinosnog diskursa)

 Primarna literatura

• Bacon, F., Novi organon, Zagreb: Naprijed 1986.
• Descartes, R., Rasprava o metodi, Zagreb: Matica hrvatska 1951.
• Hesse, M. Revolutions and Reconstructions in Philosophy of Science, Bloomington: Indiana University Press 1980. 
• Husserl, E., Kriza evropskih znanosti i transcendentalna fenomenologija. Uvod u fenomenološku filozofiju, Globus, Zagreb 1990
• Koyre, A., Naučna revolucija, Beograd: Nolit 1981.
• Nagel, E., Struktura nauke. Problemi logike naučnog objašnjenja, Nolit, Beograd 1974.
• Kuhn, Th., Struktura znanstvenih revolucija, Zagreb: Jesenski & Turk 1999. 
• Reichenbach, H. Rađanje naučne filozofije, Beograd: Nolit 1975.

Specijalna pomoćna literatura (jedan naslov iz skupine, ovisno o primarnom izboru, ili alternativni izvor)

• Cartwright, N., Montuschi, E., Philosophy of Social Science, Oxford: Oxford University Press 2014. 
• Chalmers, A.F., What Is This Thing Called Science? (3. Izdanje), London: Open University Press 1999.
• Haack, S., Defending Science within Reason, New York: Prometheus Books 2007. 
• Kožnjak, B. Filozofija i eksperiment, Zagreb: Kruzak 2015. 
• Lelas, S., Promišljanje znanosti, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo 1990.
• Lelas, S., Vukelja, T., Filozofija znanosti, Zagreb: Školska knjiga, 1996. 
• O’Hear, A., Uvod u filozofiju znanosti, Zagreb: Hrvatski Studiji 2007.
• Papineau, D., (ur.) The Philosophy of Science, Oxford: Oxford University Press 1996. 
• Rosenberg, A., Philosophy of Science: A Contemporary Introduction, London: Routledge 2000.
• Sesardić, N. (ur.), Filozofija nauke, Beograd: Nolit 1985.

Opća pomoćna literatura 

• Lehrer, K., “Racionalnost” u: Epistemologija (ur. Greco i Sosa), Jesenski i Turk, Zageb 2004.
• “Scientific method” članak u: Stanford Encyclopedia of Philosophy
• “Science and Pseudo-science” članak u: Stanford Encyclopedia of Philosophy
• “Theory and Observation in Science” članak u: Stanford Encyclopedia of Philosophy
• “Scientific Discovery” članak u: Stanford Encyclopedia of Philosophy

Temat IV: Klasična djela filozofske teorije spoznaje

Primarna literatura

• Platon, Teetet; Država (knj. VI) Sofist (pogl. 1-16); Menon (mogu se koristiti različita izdanja)
• Aristotel, O duši (osob. knj. III), Zagreb: Naprijed, 1987; Aristotel, Metafizika, Zagreb: Globus 1985. 
• Descartes, R., Načela filozofije, Zagreb: Kruzak 2014.
• Gadamer, H.G., Istina i metoda, Sarajevo: Veselin Masleša 1978.
• Hume, D., Istraživanje o ljudskom razumu, Zagreb: Naprijed, 1988. 
• Husserl, E., Kartezijanske meditacije. Uvod u fenomenologiju, Cekade, Zagreb 1975. (osob. I i III).
• Kant, I., Kritika čistog uma, [različita izdanja] — osob. I. dio: Transcendentalna estetika §§ 1-8; II. dio: Transcendentalna logika, Drugi odsječak (B) (§§ 15-27); Drugi odsječak (A), Treći odsječak (A).
• Locke, J., Ogled o ljudskom razumu I-II, Beograd: Kultura, 1962.
• Leibniz, G. W., Novi ogledi o ljudskom razumu, Sarajevo: Veselin Masleša, 1986. (osob. Knjiga IV: O saznanju).
• Russell, B., Ljudsko znanje, njegov obim i granice, Beograd: Nolit 1961.
• Wittgenstein, L., Tractatus Logico-Philosophicus, Zagreb: FF Press 2021.
• Wittgenstein, L., Filozofijska istraživanja, Zagreb: Globus 1998.
• Quine. W. v. O., Riječ i predmet, Zagreb: KruZak 1999. (osob. pogl. 1, 2, 7)
• Kripke, S., Imenovanje i nužnost, Zagreb: Kruzak 1997.

Specijalna pomoćna literatura (1 naslov iz skupine, ovisno o primarnom izboru, ili alternativni izvori) 

• Ayer, J., Problem saznanja, Beograd: Nolit 1963.
• Berčić, B., Filozofija Bečkog kruga, Zagreb: Kruzak 2002.
• Cassirer, E., Descartes, Demetra, Zagreb 1997. 
• Haack, S., Evidence and Inquiry. Towards Reconstruction in Epistemology, Oxford: Blackwell 1993.
• Petrović, G., Od Lockea do Ayera, Beograd: Kultura 1964.
• Petrović, G., Suvremena filozofija, Zagreb: Školska knjiga 1979.
• Szlezák, Th. A., Čitati Platona, Zagreb: Jesenski i Turk 2000.
• Williams, B., Descartes: Project of Pure Enquiry, Middlesex: Penguin Books 1978.

 Opća pomoćna literatura

• Audi, R., Epistemology. A contemporary introduction to the theory of knowledge, Routledge, 1998.
• Dancy, J., Uvod u suvremenu epistemologiju, Zagreb: Hrvatski Studiji 2001.
• Čuljak, Z. (ur.), Vjerovanje, opravdanje i znanje. Suvremene teorije znanja i epistemičkoga opravdanja, Zagreb: Ibis grafika 2003.
• Greco J., Sosa E. (ur.), Epistemologija. Vodič u teorije znanja, hrv. izdanje pr. B. Mikulić, Zagreb: Jesenski i Turk 2004.