logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




doc. dr. sc. Goran Sunajko

Predmeti

Estetika, Estetika-opći predmet, Uvod u estetiku, Suvremena estetika, Filozofija religije, Ontologija I-II., Metafizika

konzultacije: utorak, od 16.15 do 17.15h (C209, tel.4092-173)
e-adresa: gsunajko@m.ffzg.hr

Biografija

Goran Sunajko rođen je 1978. u Zagrebu. Docent je i viši znanstveni suradnik na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predstojnik je Katedre za estetiku, pročelnik Odsjeka za filozofiju (2020-24). Nositelj je kolegija Estetika, Uvod u estetiku, Suvremena estetika, Ontologija, Metafizika i Filozofija religije te brojnih seminara. Predaje estetiku i na doktorskim studijima Odsjeka za filozofiju i Odsjeka za komparativnu književnost. Diplomirao je, odnosno magistrirao iz filozofije politike na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu te doktorirao filozofiju na Odsjeku za filozofiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Bavi se estetikom, ontologijom i filozofijom politike, a osobita mu je usmjerenost fenomenologiji, francuskoj prosvjetiteljskoj filozofiji, njemačkomu idealizmu i filozofiji egzistencije. Objavio je šest autorskih knjiga, između ostalih Metafizika i suverenost, Estetika ružnoga, Estetika genija, koja je nagrađena Godišnjom nagradom Filozofskoga fakulteta te Samotni šetač: filozofija i književnost Jean-Jacquesa Rousseaua, srednjoškolske udžbenike Politika i gospodarstvo, deset uredničkih knjiga, pedeset znanstvenih i trideset stručnih radova u časopisima i zbornicima te više od petsto enciklopedijskih članaka iz filozofije, politologije i kulture u izdanjima Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, u kojem je radio (2005-19) kao urednik u Hrvatskoj općoj enciklopediji i Filozofskom leksikonu te bio izvršni urednik Ekonomskog leksikona; urednik je filozofije u Hrvatskom biografskom leksikonu.

Recenzent je više od pedeset domaćih naslova i prijevoda, a priredio je te pogovorima i predgovorima popratio neka od glavnih djela klasičnoga njemačkog idealizma (Kantovu Kritiku čistog uma, Kritiku praktičkoga uma i Kritiku moći suđenja, Hegelovu Fenomenologiju duha i Enciklopediju filozofijskih znanosti, Schellingov Sistem transcendentalnog idealizma, Fichteovu Osnovu cjelokupne nauke o znanosti) te Arendtinu studiju Eichmann u Jeruzalemu. Član je Hrvatskog filozofskog društva (potpredsjednik 2017-2018) i Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo (član Upravnog odbora) te član uredništva znanstvenih časopisa Filozofska istraživanja, Synthesis philosophica, Studia lexicographica i Anali Hrvatskog politološkog društva. Od 2018. član Organizacijskog odbora međunarodnog simpozija Dani Frane Petrića u Cresu, predsjednik Organizacijskog odbora međunarodnog znanstvenog simpozija Rat i mir (2015.), član Organizacijskog odbora međunarodnog znanstvenog simpozija Reformacije i revolucije (2017.), Organizacijskog odbora međunarodnog znanstvenog simpozija Filozofija i stvaralaštvo (2018.) te Organizacijskog odbora međunarodne znanstvene konferencije International Cultural Relations of the European Union – Europe, the World, Croatia, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo /Culturelink-IRMO/ Observatoire des politiques culturelles, France. Bio je urednik-voditelj Književnog petka u zagrebačkoj Gradskoj knjižnici (2019-21).

NASTAVNI RAD

a) Preddiplomski, dodiplomski i diplomski studij filozofije (Odsjek za filozofiju)

  • Nositelj kolegija: Estetika, Estetika-opći predmet, Uvod u estetiku, Suvremena estetika, Filozofija kulture, Filozofija religije, Ontologija I-II., Metafizika
  • Izvoditelj seminara: Sartreov egzistencijalizam, Nietzscheov ateistički egzistencijalizam; Kierkegaardov religiozni egzistencijalizam; Ontology and Metaphysics; Philosophy of History; Hegelova filozofija religije; Filozofija religije Martina Luthera; Husserlova transcendentalna fenomenologija; Ontologija demokracije IV – Rancièreov pojam nesuglasnosti; Ontologija demokracije I; Volja kao metafizička kategorija; Čovjek i egzistencija; Metafizički temelji totalitarizma; Čovjek citoyen i čovjek bourgeois; Negativna i pozitivna filozofska antropologija; Metafizika subjektivnosti.

b) Doktorski studij filozofije (Odsjek za filozofiju)

Nositelj kolegija/predavanja

    • Estetika ružnoga
    • Schopenhauerov pojam genija
    • Schopenhauerov pojam volje

c) Doktorski studij znanosti o književnosti, teatrologije i dramatologije, filmologije, muzikologije i studija kulture (Odsjek za komparativnu književnost)

Nositelj kolegija

    • Problemi suvremene estetike
    • Suvremena estetika i istina
    • Estetika književnosti i muzike

Više:

https://theta.ffzg.hr

 

ZNANSTVENI RAD

Znanstvene autorske knjige

  1. Samotni šetač: filozofija i književnost Jean-Jacquesa Rousseaua, Durieux, 2024., str. 242.
  2. Estetika genija, Durieux, 2023., str. 287.
  3. Estetika ružnoga, Naklada Breza, 2018., str. 247.
  4. Metafizika i suverenost, Hrvatsko filozofsko društvo, 2015., str. 491.

Uredničke (priređivačke) znanstvene knjige

  1. F.W.J. Schelling, Sistem transcendentalnog idealizma, Jesenski i Turk, 2024 (priređivač).
  2. Immanuel Kant, Filozofija pedagogije, Naklada Breza, 2024 (urednik).
  3. G.W. F. Hegel, Enciklopedija filozofijskih znanosti, Jesenski i Turk, 2023 (priređivač).
  4. Immanuel Kant, Kritika moći suđenja, Jesenski i Turk, 2022., str. 326 (priređivač).
  5. Praktička ontologija: Povodom 70 godina Lina Veljaka, Hrvatsko filozofsko društvo/Filozofski fakultet u Zagrebu, 2022., str. 648 (suurednik).
  6. Karl Marx: zbornik povodom dvjestote obljetnice rođenja, Breza, 2018., str. 311 (suurednik).
  7. Rat i mir, Hrvatsko filozofsko društvo, 2017., str. 386 (urednik).
  8. Miko Tripalo: Otvoreno društvo, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, 2017., str. 110 (suurednik).
  9. Miko Tripalo: Za demokratsku i socijalnu Hrvatsku, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, 2015., str. 445 (suurednik).
  10. Ekonomski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2011., str. 1058 (izvršni urednik).

Predgovori, pogovori, uvodnici

  1. „Predgovor Fichteovoj Wissenschaftslehre“, u: J.G. Fichte, Osnova cjelokupne nauke o znanosti, Jesenski i Turk, 2024 (u tisku).
  2. „Pogovor Schellingovu sistemu transcendentalnog idealizma“, Jesenski i Turk, u: F.W.J. Schelling, Sistem transcendentalnog idealizma, Jesenski i Turk, 2024., str. 250-269.
  3. „Pogovor Kantovoj filozofiji odgoja“, u: Immanuel Kant, Filozofija pedagogije, Naklada Breza, 2024., str. 95-109.
  4. “Pogovor Hegelovoj Enciklopediji“ u: G.W.F. Hegel, Enciklopedija filozofijskih znanosti, Jesenski i Turk, 2023., str. 457-503.
  5. “Pogovor Hegelovoj Fenomenologiji duha“, u: W.F. Hegel, Fenomenologija duha, Jesenski i Turk, str. 419-472.
  6. “Pogovor Kantovoj Kritici praktičkoga uma“, u: Immanuel Kant, Kritika praktičkoga uma, Jesenski i Turk, 2022., str. 153-183.
  7. “Predgovor Kantovoj Kritici moći suđenja: utemeljenje estetičkoga suda“, u: Immanuel Kant, Kritika moći suđenja, Jesenski i Turk, 2022., str. 11-53.
  8. “Pogovor Kantovoj Kritici čistoga uma”, u: Immanuel Kant, Kritika čistoga uma, Jesenski i Turk, 2021., str. 493-520.
  9. Pogovor: “Eichmann – pogled u lice totalitarizma”, u: Hannah Arendt, Eichmann u Jeruzalemu – izvještaj o banalnosti zla, Jesenski i Turk, 2020., str. 273-291.
  10. Predgovor: “Tripalo i Popperova filozofija otvorenog društva” u: Goran Sunajko, Dario Čepo (ur.), Miko Tripalo: Otvoreno društvo, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, 2017. str. 1–31.
  11. Uvodnik: “Postmoderna estetika“, Filozofska istraživanja 41(2021)2, str. 473-475.
  12. Uvodnik: “Rat i mir”, Filozofska istraživanja 36(2016) 4, str 629–631.
  13. Uvodnik: „“Enciklopedizam i prosvjetiteljstvo: povodom 300. obljetnice rođenja Denisa Diderota”, Studia lexicographica 7 (2013) 2, str. 7–8.
  14. Uvodnik: „Postmoderna estetika“, Filozofska istraživanja 41(2021)2, str. 473-475.

Poglavlja u znanstvenoj knjizi/zborniku

  1. „Tripalov univerzalistički antifašizam“, u: Tvrtko Jakovina, Kakva Hrvatska? Miko Tripalo 1926-1995., 2022., str. 137-147.
  2. “Nancyjeva interpretacija Hegelove estetike“, u: Ankica Čakardić i Luka Bogdanić, Povijest, revolucionarna dijalektika i filozofski sistem: zbornik povodom 250. godišnjice rođenja Hegela, Filozofski fakultet u Zagrebu 2022., str. 180-206.
  3. “Prilog jedinstvu teorijskoga i praktičkoga iz perspektive Veljakove marksističke ontologije“, u: Goran Sunajko, Hrvoje Jurić, Marija Selak Raspudić (ur.), Praktička ontologija: Povodom 70 godina Lina Veljaka, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo/Filozofski fakultet u Zagrebu, 2022. str. 227-249.
  4. “Metaphysics of Rousseau’s General Will as a Will of One”, u: Boško Pešić i Pavao Žitko (ur.): Existence and the One, Teseo, Buenos Aires 2019., str. 279–308.
  5. “Karl Marx: živjeti umjetnički ili ‘umjetnošću protiv estetike’”, u: Goran Sunajko i Maroje Višić (ur.), Karl Marx: zbornik povodom dvjestote obljetnice rođenja, Breza, Zagreb 2018., str. 277–303.
  6. “Fenomenologija Drugoga između Husserla i Lévinasa: mišljenje koje ne misli samo sebe”, u: Ivan Dodlek i dr. (ur.): Religija između hermeneutike i fenomenologije, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 2018., str. 277–293.
  7. “Filozofska paradigma otvorenosti u znanosti i društvu”, u: Ivana Hebrang Grgić (ur.), Otvorenost u znanosti i visokom obrazovanju, Školska knjiga, Zagreb 2018., str. 21–42.
  8. “Schopenhauerova filozofija između metafizike i filozofije religije”, u: Danijel Tolvajčić i dr. (ur.), Filozofija i religija: suvremene perspektive, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 2018., str 95–109.
  9. “Martin Luther – filozof savjesti i teolog vjere”, u: Ankica Marinović, Ivan Markešić (ur.), 500 godina protestantizma, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu/Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Zagreb 2018., str. 179–191.
  10. “Ima li Hrvatska političku teoriju? Prema konceptu ustavnog patriotizma”, u: Jakovina, Tvrtko (ur.), Dvadesetpet godina hrvatske neovisnosti, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Zagreb 2017, str. 101–126.
  11. “Metafizički i politički egzistencijalizam Ortega y Gasseta”, u: Tomislav Krznar (ur.), Filozofija je djelo: približavanje misli španjolskog filozofa Joséa Ortege y Gasseta, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2017. str. 121–133.
  12. “Uvod u Tripalovo mišljenje federalizma”, u: Goran Sunajko, Dario Čepo, Slaven Ravlić (ur.), Miko Tripalo-za demokratsku i socijalnu Hrvatsku, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Zagreb 2015., str. 39–53.
  13. “Hrvatsko proljeće i načela ustavnih reformi” u: Tvrtko Jakovina (ur.), Hrvatsko proljeće, 40 godina poslije, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Filozofski fakultet/Fakultet političkih znanosti/Pravni fakultet, Zagreb 2012., str. 205–223.
  14. “Politički identitet i hrvatska socijalna svijest: odrednice političkog identiteta”, u: Neven Budak i Vjeran Katunarić (ur.), Hrvatski nacionalni identitet u globalizirajućem svijetu, Pravni fakultet u Zagrebu/Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Zagreb 2010., 167–190.
  15. “Europska i hrvatska socijalna misao: politika identiteta”, u: Josip Kregar, Gvozden Flego, Slaven Ravlić (ur.), Hrvatska-kako sada dalje, Pravni fakultet u Zagrebu/Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Zagreb 2008., str. 215–243.

Radovi u znanstvenim časopisima

  1. „Problem iznimnog (izvanrednog) stanja: Sto godina Schmittove Političke teologije“, Filozofska istraživanja, 42 (2022) 3, str. 623-641
  2. “Postmoderno napuštanje hilemorfizma u konceptualističkoj estetici Arthura Colemana Dantoa“, Filozofska istraživanja, 41(2021)3, 565-578
  3. “Rousseauova prirodna pedagogija“, Jahr, 11 (2020)2, str. 397-412.
  4. “Slika kao fenomen u Husserlovoj i Heideggerovoj fenomenologiji”, New Theories 1 (2019) 1, str. 122–141.
  5. “Tko je tu lud? ‘Ludilo’ kao pretpostavka umjetničkog djela”, Filozofska istraživanja 39 (2019) 1, str. 119–134.
  6. “Hermeneutička borba phōné–logos: Rancière i kritika socrealističkog logocentrizma”, Filozofska istraživanja 37 (2018) 4, str. 723–742 (suautorica Martina Kokolari).
  7. “Genij nasuprot talentu – umjetnost nasuprot estetici: bit Schopenhauerove estetike”, Studia lexicographica 11 (2017) 21, str. 61–74.
  8. “Metafizička okrenutost drugomu kao temelj političkoj ideji zajedništva”, Diacovensia 25 (2017) 3, str. 417–437 (suautor doktorand Ratko Podvorac),
  9. “Opasnost od normalnih: politizacija ludila u Foucaultovu i Lützovu diskursu”, Filozofska istraživanja 36 (2016) 3, str. 451–472.
  10. “Rousseau između političke filozofije i političke teorije”, Anthropos: časopis za psihologijo in filozofijo ter za sodelovanje humanističkih ved 48 (2016) 3–4, str. 41–66.
  11. “Ontologija ‘objektivnog neprijatelja’ kao nebića: Hannah Arendt i Carl Schmitt”, Filozofska istraživanja 36 (2016) 4, str. 753–774.
  12. “Rawls and Piketty: the philosophical aspects of economic inequality”, The Journal of Philosophical Economics 9 (2016) 2, str. 71–84.
  13. “Vico’s New Science as a Political Theology”, Synthesis philosophica 30 (2015) 2, str. 203–216.
  14. “Rousseauova teorija volonté générale kao pretpostavka radikalnog shvaćanja demokracije: povratak političkome!”, Filozofska istraživanja 34 (2014) 1–2, str. 37–54.
  15. “Knjiga koja je zauvijek promijenila pojam politike: u povodu 500 godina Machiavellijeva Vladara”, Studia lexicographica 7 (2013) 1, str. 117–131.
  16. “Diderot i Rousseau: tête–coeur filozofije francuskoga prosvjetiteljstva”, Studia lexicographica 7 (2013) 2, str 139–180.
  17. “Juraj Križanić između Augustina i Hobbesa”, Politička misao 49 (2012) 1, str. 152–171.
  18. “Križanićev teorijski koncept političke teologije kao preduvjet praktičnome ostvarenju slavenskog jedinstva”, Anthropos: časopis za psihologijo in filozofijo ter za sodelovanje humanističkih ved (2012) 1–2 (225–226), str. 303–322.
  19. “Prilog razumijevanju Osnove za utemeljenje narodne vojske u Trojednoj kraljevini hèrvatsko–slavonsko–dalmatinskoj“, Studia lexicographica, 4(2010)2., str. 140-152.
  20. “Filozofija politike francuskih enciklopedista i njezin utjecaj na Francusku revoluciju”, Studia lexicographica 2 (2008) 1, str. 25–50.

Udžbenici

  1. Politika i gospodarstvo: udžbenik za gimnazije (izmijenjeno i dopunjeno izdanje), Udžbenik.hr, 2021., str. 164 (suautori Dario Čepo, Ivo Goldstein).
  2. Politika i gospodarstvo: udžbenik za gimnazije, Sysprint, 2014., str. 159 (suautori Dario Čepo, Ivo Goldstein).
  3. Politika i gospodarstvo: udžbenik za srednje strukovne škole (izmijenjeno i dopunjeno izdanje), Sysprint, 2014., str. 203 (suautori Dario Čepo, Ivo Goldstein).
  4. Politika i gospodarstvo: udžbenik za srednje strukovne škole, Sysprint, 2010., str. 203 (suautori Dario Čepo, Ivo Goldstein).

Stručni radovi

  1. Otkrivanje (Disclosure): paintings and sculptures, Jurković, Irena (ur.).
  2. Zagreb: Féher i Jurković d.o.o., Galerija Modro, 2023. str. 2-4 (katalog izložbe Marka Tokića)
  3. “Branka Brujić (in memoriam)“, Filozofska istraživanja, 41(2021)3, str. 659-661
  4. “Priča lokalnog filozofa”, Novi izraz: časopis za književnu i umjetničku kritiku (P.E.N – Sarajevo) 77–78 (2020), str. 135–143.
  5. “Rancière i francuski svibanj ‘68: Zašto je političko nužno estetičko?”, Tvrđa: časopis za književnost, umjetnost, znanost (2018) 1–2, str. 247–255.
  6. “Antun Vujić: filozofija otvorenosti i politika alternative”, Književna republika: časopis za književnost 14 (2016) 5–8, str 36–51.
  7. “Jacques Rancière, Nesuglasnost: politika i filozofija”, Studia lexicographica 9 (2015) 1, str. 197–201 (prikaz).
  8. “Demokracija na prekretnici”, Studia lexicographica 8 (2014) 1, str. 134–136 (prikaz).
  9. “Međunarodni znanstveni simpozij ‘Priroda – društvo – politika’”, Politička misao: Croatian political science review 49 (2013) 4, sr. 270–273 (prikaz).
  10. “Simpozij ‘Republikanizam i liberalizam: frères-ennemis modernoga političkog mišljenja’, Filozofska istraživanja 32 (2012) 3–4, str. 633–635 (osvrt).
  11. “Zašto je Marx bio u pravu”, Studia lexicographica 4 (2010) 2, str. 177–183 (osvrt).

Enciklopedijski radovi (uži izbor)

  1. Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb (sv. VI – XI, 2005.–2009. te online izdanje). Uži izbor autorskih članaka: ružno; drugi; filozofija egzistencije, nihilizam; pesimizam, volja, Popper, Karl; adekvacija, Adorno, Theodor; Agripa, Attali, Jacques; apsurd, besmrtnost, bivanje, čudo; de Beauvoir, Simone, Deleuze, Gilles; deliberacija, Della Volpe, Galvano, deontologija; sofisti; Dessoir, Max, Dufrenne, Mikel; Duns Scotus, Johannes; Feuerbach, Ludwig; Fichte, Johann Gottlieb; Baumgarten, Alexander Gottlieb, Benjamin, Walter; Cudworth, Ralph; Althusser, Louis; Arendt, Hannah; Ayer, Alfred Jules; Rancière, Jacques; Nancy, Jean-Luc; Baudrillard, Jean; Boutroux, Émile; Burthogge, Richard; Buthler, Judith; Danilevski, Nikolaj Jakovljevič; Dworkin, Ronald Myles; Finkielkraut, Alain; Finnis, John; Fuller, Lon; Krugman, Paul; Kymlicka, Will; Ostrom, Elinor; Pateman, Carole; Putnam, Whitehall Hilary; Raz, Joseph; republika; romantizam; Ruge, Arnold; Saint–Simon, Claude; samoupravljanje; Schmitt, Carl; Sellars, Roy Wood; Sieyès, Emanuel Joseph; Skinner, Qentin; Skocpol, Theda; složena država; socijaldemokracija; socijalizam; staljinizam; Strauss, Leo; teokracija; teror; titoizam; Tocqueville, Alexis de; tolerancija; Trocki, Lav; trockizam; unitarizam; urota; ustav; utopija; utopijski socijalizam; vladavina; vlast; vođa; Voegelin, Eric Herman Wilhelm; Savez Komunista, nova ljevica.
  2. Filozofski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2012., str. 1299. Uži izbor autorskih članaka: autonomija; autoritet; apsolutizam; bellum omnioum contra omnes; Beneke, Friedrich, Bernard iz Chartresa; Bernard iz Toursa; biheviorizam; Bodin, Jean; Boutroux, Émile; Burke, Edmund; civilizacija; civilno (građansko) društvo; dekadencija; demokracija; diktatura; društveni ugovor; društvo; država; duh naroda; dužnost; Erazmo Roterdamski; etatizam; fašizam; filozofija ekonomije; filozofija politike; filozofija prava; Foucault, Michel; Gerson, Jean de; građanin; Grotius, Hugo; Guyau, Jean-Marie; Hayek, Friiedrich August von; hegemonija; heteronomija; hijerarhija; ideologija; integracija; javno mnijenje; javnost; jednakost; kapitalizam; Kelsen, Hans; Keynes, John Maynard; komunizam; konflikt; konstitucija; kontraktualizam; kopernikanski obrat; kritika; krivnja; kriza; Leroux, Pierre; Le Senne, René; Lefort, Claude; Littré, Émille; legalizam; legitimitet; Levijatan; ljudska prava; Machiavelli, Niccolò; Maurras, Charles; monarhija; More, Thomas; nacija; nacionalizam; narod; odgovornost; polis; politika; pravednost; pravo; Pufendorf, Samuel von; Rousseau, Jean-Jacques; savjest; Shaftesbury, Anthony; Sellars, Roy Wood; rasizam; rat; reformacija; sloboda; teokracija; Tocqueville, Alexis de; tiranija; totalitarizam; ustav; zajednica; zakon.
  3. Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb (sv. IX., 2021. te mrežno izdanje): Makanec, Julije (koautor); Marković, Franjo (koautor), Macan, Ivan; Marinković, Josip.

Izlaganja na znanstvenim simpozijima (uži izbor)

  1. Franjo Marković i ideja panslavizma, Franjo Marković (1845.-1914.) – povodom 110. godišnjice smrti i 180. godišnjice rođenja, Križevci, 17.9. 2024.
  2. Danko Grlić: contra dogmaticos, Živo nasljeđe filozofije Praxisa, Prosvjeta, Zagreb 5.5. 2023.
  3. Producing Perception: The Novelty of Postmodern Aesthetics, Iskustvo umjetnosti: 31. Dani Frane Petrića, Hrvatsko filozofsko društvo, Cres, 24-27. 9. 2023.
  4. Afirmacija ružnoga u modernoj umjetnosti, Državni skup za nastavnike Likovne umjetnosti, Odsjek za povijest umjetnosti/Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb 25. 8. 2023.
  5. Francuska Enciklopedija: trijumf razuma i propast uma, simpozij Bibliozofija: knjiga u filozofiji i filozofija knjige, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 24-26. 11. 2022.
  6. Aesthetics of the City: Artistic Practices in the Development of Local Democracy, International Cultural Relations of the European Union – Europe, the World, Croatia, Rijeka, Hrvatska, 30.–31. 5. 2019.
  7. Je li fenomen slika: Između Husserla i Heideggera, Slika i hiperrealizam: slikarstvo, fotografija i film, Centar za vizualne studije, MSU Zagreb, Hrvatska, 15–16. 11. 2018.
  8. Demokratsko “krivo” u estetici postmoderne arhitekture: Rancière i Nouvel, Umjetnost i demokracija, Filozofski fakultet u Zagrebu, Sveučilište Adam Mickiewicz u Poznanu, Zagreb, Hrvatska, 7.–8. 6. 2018.
  9. Dehumanizacija umjetnosti u estetici Ortega y Gasseta, 27. Dani Frane Petrića, Hrvatsko filozofsko društvo, Cres, Hrvatska, 23.–25. 9. 2018.
  10. Je li danas moguća nenasilna revolucija? Alternativa iz perspektive francuskog postmodernog marksizma, Reformacije i revolucije, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, Hrvatska, 14.–16. 12. 2017.
  11. Estetika postmoderne arhitekture, Urbana kultura, Diskrepancija, FFZG, Zagreb, Hrvatska, 14.–17. 11. 2017.
  12. U Marxovoj zamci: građansko društvo kao Pandorina kutija, Filozofija i ekonomija, 26. Dani Frane Petrića, Hrvatsko filozofsko društvo, Cres, Hrvatska, 24.–30. 9. 2017.
  13. Rancièreova estetika »krivog«, Razmjeri prostornog obrata: filozofsko čitanje suvremene arhitekture, Hrvatsko društvo pisaca, Zagreb, Hrvatska, 29. 6. 2017.
  14. Estetička transprostornost genija u Schopenhauerovoj metafizici, Čovjek u prostoru, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, Hrvatska, 15.–17. 12. 2016.
  15. Schopenhauerova filozofija između metafizike i filozofije religije, Filozofija i religija: suvremene perspektive, KBF Zagreb, Hrvatska, 3. 12. 2016.
  16. Jacques Rancière: filozofija za sadašnjost, Filozofija za suvremeno društvo, Diskrepancija, FFZG, Zagreb, Hrvatska, 8.–10. 12. 2016.
  17. Diderot and Rousseau: The Two Concepts of the Mind/Body Problem, Moral Perspectives on the Mind/Body Problem: From Early to Late Modern Philosophy, Sveučilište u Padovi, Italija, 27.–28. 3. 2015.
  18. Tripalov koncept istinske socijaldemokracije, Tripalovi dani u Sinju, Sinj, Hrvatska, 18. 6. 2015.
  19. Kad tijelo progovara istinom: filozofski diskurs tjelesnosti Denisa Diderota, Filozofija i tjelesnost, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, Hrvatska, 27.–29. 11. 2014.
  20. Suverenošću protiv svijeta: Tko može zaustaviti stroj?, 22. Dani Frane Petrića, Cres, Hrvatska, 21.–24. 9. 2014.
  21. Uloga filozofije u izgradnji narodnog duha: filozofija kao vita activa u mišljenju Franje Markovića, 1. Dani Franje Markovića, Matica Hrvatska, Križevci, Hrvatska, 6. 11. 2014.
  22. The Concept of Decisionism as the Concept of Power in the Carl Schmitt’s Political Theory, The Theory of Power and the Power of Theory, IUC, Dubrovnik, Hrvatska 28 .03.–1. 4. 2011.
  23. European and Croatian Tradition of Social Thinking as Relation of Political Identity, Europeanization of National Politics, Opatija, Hrvatska, 3.–5. 10. 2008.
  24. Država kao središnji pojam političke misli XVI. stoljeća, Međunarodni znanstveni simpozij Marin Držić i naše doba, Dubrovnik–Siena, 2.–7. 9. 2008.

Recenzije znanstvenih knjiga (recentni izbor)

  1. Karl Jaspers, Filozofija egzistencije I-III. (u tisku)
  2. Igor Mikecin (ur.), Filozofija u potrazi za samom sobom: zbornik u čast Branka Despota, Filozofski fakultet u Zagrebu, 2024.
  3. G. W. F. Hegel, Enciklopedija filozofijskih znanosti, Jesenski i Turk, 2023.
  4. Albert Camus, Stranac; Mit o Sizifu (Filozofija apsurda), Demetra, 2022.
  5. Tvrtko Jakovina (ur.), Kakva Hrvatska? Miko Tripalo 1926-1995., 2022
  6. Daniel Bučan, U dokolici, Demetra, 2022.
  7. Goran Gretić, Antinomije moderne, Durieux, 2022
  8. Rüdiger Safranski, Nietzsche – biografija njegove misli, Sandorf, 2021.
  9. Lino Veljak, Izazovi našeg vremena, HFD, 2020.
  10. Kojin Karatani, Struktura svjetske povijesti, Jesenski i Turk, 2020.
  11. Patrick Boucheron, Jedno ljeto s Machiavellijem, Tim-press, 2019.
  12. Lino Veljak, Uvod u ontologiju, Breza, 2019.
  13. Jürgen Habermas, Postmetafizičko mišljenje II., Breza, 2015.
  14. Franco Berardi, Pobuna: o poeziji i financijama, Sandorf/Mizantrop, 2018.
  15. Ivan Markešić (ur.), Čovjek i smrt, Institut Ivo Pilar, 2017.
  16. Antun Vujić, Prema znanstvenom utemeljenju enciklopedijske leksikografije, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2015.
  17. Žarko Paić, Tehnosfera I.-V. Sandorf, 2018-2029
  18. Predrag Finci, Što se sviđa svima: komentari uz Kantovo shvaćanje umjetnosti, Hrvatsko filozofsko društvo, 2019.

Popularizacija znanosti

Popularni radovi

  1. „Država – jučer, danas, sutra“, Glas Slavonije 2024.
  2. „Intervju: Estetika genija“, Vijenac, 2024.
  3. „Mitovi i zablude“, Glas Slavonije, 2023.
  4. „Populizam i demagogija“, Glas Slavonije, 2023. 
  5. „Intervju“, Čemu, 2022.
  6. “Politička korektnost“, Glas Slavonije, 2021.
  7. “Pandemija i zbunjivanje javnosti“, Glas Slavonije, 2020.
  8. “Rođenje genija iz duha nogometa“, H-ALTER, 2020.
  9. “Simulakrum u hrvatskoj izvedbi”, H-ALTER, 2020.
  10. “Joker – fikcija koja to nije”, H-ALTER, 2019.
  11. “Siguran put u totalitarizam”, H-ALTER, 2019.
  12. “Futurizam u zemlji bez futura”, H-ALTER, 2019.
  13. “Novi suverenizam – stara demagogija”, Glas Slavonije, 2019.
  14. “Socijalna država”, Glas Slavonije, 2019.
  15. “Demokracija je eksces: Što ostaje od pariške ‘68?”, H-ALTER, 2018.
  16. “Antikapitalizam”, Glas Slavonije, 2018.
  17. “Zašto ljevica ne može na vlast?!”, H-ALTER, 2018.
  18. “Sekularna država je pleonazam”, H-ALTER, 2017.

Voditeljstvo tribina

  1. Voditelj-urednik Književnog petka: Umjetnost i psihoterapija. Gradska knjižnica, Zagreb, 12.11. 2021.
  2. Voditelj-urednik Književnog petka: Suvremeni imperativ ljepote. Gradska knjižnica, Zagreb, 15.10. 2021.
  3. Voditelj-urednik Književnog petka: Smisao egzistencije: 60 godine Sartrea na Petku Gradska knjižnica, Zagreb, 6.11. 2020.
  4. Voditelj Dokukina: Vita Activa. The Spirit of H. Arendt, KIC, Zagreb 6. 3. 2020.
  5. Gost Književnog Petka Camus vs Sartre: ljevica i nasilje, Gradska knjižnica, Zagreb 17.12. 2018.

 Medijska gostovanja

  1. Gostovanje u televizijskoj emisiji “Kultura s nogu“, HTV, tema: Nietzsche-biografija njegove misli (predstavljanje knjige), urednica: Ivona Haller, 5.2. 2022.
  2. Gostovanje u televizijskoj emisiji “Knjiga ili život“, HTV, tema: Nietzsche-biografija njegove misli (predstavljanje knjige), urednik: Gordan Nuhanović, 15.3. 2022.
  3. Gostovanje u radijskoj emisiji “Kozmos i etos”, Treći program Hrvatskog radija, tema: Estetika ružnoga, urednik Marito Mihovil Letica, 4. 4. 2019.
  4. Gostovanje u televizijskoj emisiji “Drugi format”, tema: Gdje danas opstaje prosvjetiteljski duh?, HTV, urednica Vlatka Kolarević, 26. 12. 2013.
  5. Gostovanje u radijskoj emisiji “Jutro na Trećem”, Treći program Hrvatskog radija, tema: godina Denisa Diderota, urednik Ivica Prtenjača, 9. 10. 2013.
  6. Gostovanje u središnjem “Dnevniku“ HTV-a, tema: Predmet Politika i gospodarstvo, voditeljica Dijana Čuljak, 20.3. 2010.

Više:

CRORIS

https://www.croris.hr/osobe/profil/30031