Naziv kolegija: Seminar iz etike: Biocentrizam u etici
Nositelj/izvoditelj: izv. prof. dr. sc. Hrvoje Jurić
Status kolegija: izborni
Trajanje kolegija: 1 semestar, 2 sata tjedno
ECTS bodovi: 3 boda
Jezik nastave: hrvatski
Oblik nastave: seminar
Metode rada: uvodna predavanja, seminarska izlaganja, diskusije
Uvjeti pristupa: nema uvjeta pristupa
Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, jedan usmeno izloženi ili pisani rad
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska evaluacija, evaluacija seminarskih referata

Cilj kolegija: Cilj je kolegija da se, kroz nastavnikova uvodna i završna predavanja te studentska seminarska izlaganja i zajedničke diskusije, kritički razmotri problematika biocentrizma u etici. Naime, među suvremenim tendencijama u etici, po konceptualnim pomacima i interesu koji izaziva, posebno se ističe bioetika, a jedna od najvećih novosti koje je bioetika donijela u etičku raspravu jest kritika antropocentrizma i odgovarajući zahtjev za utemeljenjem i razvijanjem ne-antropocentričkih etičkih koncepcija kao što je biocentrizam, prema kojemu inherentnu moralnu vrijednost imaju, odnosno moralni obzir zaslužuju ne samo ljudska bića (antropocentrizam) ili samo bića sa sposobnošću osjećanja (patocentrizam) nego sva živa bića. U razmatranju problematike biocentrizma naglasak će biti na etičkim aspektima tog pogleda, ali će se, primjereno temi, uzeti u obzir i biologijske, ontologijske, epistemologijske, antropologijske i estetičke pretpostavke biocentrizma te njegove pravne, socijalne, političke i kulturne implikacije. Studenti i studentice imat će priliku da se upoznaju, kroz uvodna predavanja, s problematikom biocentrizma u širem etičkom i bioetičkom kontekstu te, kroz rad na ilustrativnim tekstovima, s nekima od zastupnika biocentrizma (Albert Schweitzer, Fritz Jahr, Hans Jonas, Arne Naess).

Sadržaj kolegija: Uvodna predavanja (2 termina). Seminarska izlaganja i diskusije o “etici strahopoštovanja prema životu” Alberta Schweitzera (3 termina), “bio-etici” Fritza Jahra (2 termina), “integrativnoj filozofiji života” Hansa Jonasa (3 termina), “dubinskoj ekologiji” Arnea Naessa (3 termina) te problematici moralnog statusa životinja i životinjskih prava između antropo-, pato- i bio-centrizma (1 termin). Završno predavanje i diskusija (1 termin).

Literatura:

• Agamben, Giorgio: “Otvoreno: čovjek i životinja”, u: Europski glasnik, god. VII (2012), br. 17, str. 37–95.
• Birnbacher, Dieter (ur.): Ökologie und Ethik, Stuttgart: Reclam, 1980.
• Cicovacki, Predrag: The Restoration of Albert Schweitzer’s Ethical Vision, London et al.: Bloomsbury, 2012. 
• Cicovacki, Predrag (ur.): Albert Schweitzer’s Ethical Vision: A Sourcebook, New York: Oxford University Press, 2009.
• Cifrić, Ivan: “Ekozofija – zaboravljena mudrost Zemlje”, Informatologija, god. 33 (2000), sv. 1–2, str. 13–16.
• Čović, Ante: “Bioetička zajednica kao temelj odgovornosti za ne-ljudska živa bića”, u: Ante Čović, Nada Gosić, Luka Tomašević (ur.), Od medicinske etike do integrativne bioetike, Zagreb: Pergamena, Hrvatsko bioetičko društvo, 2009, str. 33–46.
• Deval, Bill; Sessions, George (ur.): Deep Ecology: Living as if Nature Mattered, Layton: Gibbs Smith, 1985.
• Dunayer, Joan: Specizam, Čakovec, Zagreb: Dvostruka duga, Institut za etnologiju i folkloristiku, 2009.
• Eterović, Igor: Kant i bioetika, Zagreb: Pergamena, 2017.
• Hoffman, Thomas Sören; Jurić, Hrvoje (ur.): Life, Dignity, and Autonomy (tematski blok), Synthesis philosophica, god. 30 (2015), sv. 1, str. 3–112.
• Jonas, Hans: Princip odgovornost: pokušaj jedne etike za tehnološku civilizaciju, Sarajevo: Veselin Masleša, 1990.
• Jonas, Hans: The Phenomenon of Life: Toward a Philosophical Biology, Evanston: Northwestern University Press, 2001.
• Jurić, Hrvoje: Etika odgovornosti Hansa Jonasa, Zagreb: Pergamena, 2010.
• Krznar, Tomislav (ur.): Čovjek i priroda: prilog određivanju odnosa, Zagreb: Pergamena, 2013.
• Leopold, Aldo: A Sand County Almanac, and Sketches Here and There, New York: Oxford University Press, 1989.
• Markus, Tomislav: Ekologija i antiekologija: kasna tehnička civilizacija i mogućnosti radikalnog ekologizma, Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo, Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2004.
• Markus, Tomislav: Dubinska ekologija i suvremena ekološka kriza: jedan bioekološki pogled, Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo et al., 2006.
• Muzur, Amir; Rinčić, Iva: Fritz Jahr i rađanje europske bioetike, Zagreb: Pergamena, 2012.
• Muzur, Amir; Sass, Hans-Martin (ur.): Fritz Jahr and the Foundations of Global Bioethics: The Future of Integrative Bioethics, Beč et al.: LIT, 2012.
• Naess, Arne: Ecology, Community and Lifestyle: Outline of an Ecosophy, Cambridge: Cambridge University Press, 1989.
• Ošlaj, Borut (ur.): Albert Schweitzer – Perspektiven eines vitalen Denkens / Albert Schweitzer – Perspectives of a Vital Thought (tematski blok), Synthesis philosophica, god. 27 (2012), sv. 1, str. 3–80.
• Schweitzer, Albert: Out of My Life and Thought: An Autobiography, Baltimore: Johns Hopkins University Press, 2009.
• Sessions, George (ur.): Deep Ecology for the Twenty-First Century, Boston, London: Shambhala, 1995.
• Singer, Peter: Praktična etika, Zagreb: KruZak, 2003.
• Taylor, Paul W.: Respect for Nature: A Theory of Environmental Ethics, Princeton, Oxford: Princeton University Press, 2011.
• Visković, Nikola: Kulturna zoologija: što je životinja čovjeku i što je čovjek životinji, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2009.
• Wilson, Edward O.: Biophilia, Cambridge: Harvard University Press, 1984.