logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Etika – seminar: Religija i/ili ateizam

Naziv kolegija: Etika – seminar: Religija i/ili ateizam
Nositelj: prof. dr. sc. Ante Čović
Izvoditelj: Marko Kos, mag. phil., asistent
Status kolegija: izborni
Trajanje kolegija: 1 semestar, 2 sata tjedno
ECTS bodovi: 3 boda
Jezik nastave: hrvatski
Oblik nastave: seminar
Metode rada: uvodna izlaganja nastavnika te rasprava u formi okruglog stola na temelju referata i pripremljenih komentiranja studenata. Po mogućnosti, organizirat će se nastupi eksperata o pojedinim problemskim segmentima.
Uvjeti pristupa: nema uvjeta pristupa
Obveze studenata: redovito pohađanje, 4 pismena izvještaja o radu prema dogovorenim tematskim cjelinama i jedan usmeno izloženi ili pisani rad, te aktivno sudjelovanje u seminarskim raspravama.
Ispit: ocjena seminarskog rada i evaluacija ukupnog rada u seminaru
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:Studentska evaluacija, evaluacija seminarskih referata.
Sadržaj kolegija
Sadržaj kolegija bit će prema raspoloživim tjednim terminima razdijeljen u pet tematskih cjelina u kojima će se obrađivati  temeljna pitanja u razumijevanju i filozofskom artikuliranju problematike religije i ateizma, prvenstveno na podlozi tekstova koji su imali utjecaj na razvoj filozofske misli nego i ukupni razvoj zapadnog civilizacijskog kruga. Na prvoj razini razmotrit će se argumenti u korist kulturne i povijesne relevantnosti religijskih perspektiva, dok će druga razina i njoj svojstven tematski blok tekstova nastojati osporiti iznesene teze. Kao treća tema izdvaja se pregled argumenata u prilog »ateističkoj« kritici, dok će četvrti blok predstavljati pokušaj obrane religijskih perspektiva od kritika iz šire ne-religijske i anti-religijske perspektive. U završnoj cjelini razmotrit će se dosada izneseni stavovi, kao i njihova relevatnost u suvremenim etičkim raspravama te njihov utjecaj na uspostavu budućih filozofija morala i »novih« etika.

Literatura

– Aristotel: Nikomahova etika (FPN, Zagreb, 1982; Globus – Liber, Zagreb, 1988; HSN, Zagreb, 1992)

– Aurelije Augustin: O državi Božjoj (Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1996)

– Immanuel Kant: Kritika praktičkog uma (Naprijed, Zagreb, 3. izdanje: 1990)

– John Locke: Pismo o toleranciji (CHB/SNV, Zagreb, 2015)

– Friedrich Nietzsche, Ljudsko, odviše ljudsko (Demetra, Zagreb, 2012)

– Friedrich Nietzsche, Svitanje (Demetra, Zagreb, 2005)

– Soren Kierkegaard, Bolest na smrt (Mladost, Beograd, 1980)

– Linda Trinkaus Zagzebsli, Divine Motivation Theory (Cambridge University Press, Cambridge–New York, 2004)

– Alvin Plantinga, Where the Conflict really lies: Science, Religion and Naturalism (Oxford University Press, New York, 2011)

– George H. Smith: ATHEISM: The Case Against God (The Sceptic’s Bookshelf/Prometheus Books, Amherst–New York, 2016)

– Michel Onfray: In Defense of Atheism (Grasset & Fasquelle, Toronto, 2005)

– John Bowker: A Very Short Introduction to God (Oxford University Press, New York, 2014)

– Keith E. Yandell: A contemporary Introduction to Philosophy of Religion (Taylor & Francis e-Library, New York, 2002.)

– Pamela Sue Anderson: Re-visioning Gender in  Philosophy of Religion: Reason, Love and Epistemic Locatedness (Ashgate Publishing Limited, Farnham, 2012)

(Ovisno o interesu studenata, moguće su i promjene literature)