logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Filozofija odgoja – seminar: Empatija 2018./19.

Naziv kolegija: Filozofija odgoja – seminar: Empatija
Naziv kolegija na engleskom jeziku: Philosophy of Education –Seminar: Empathy
Nositelj: doc. dr. sc. Ivana Zagorac
Izvoditelj: doc. dr. sc. Ivana Zagorac
Status kolegija: izborni
Trajanje kolegija: 1 semestar, 2 sata tjedno
ECTS bodovi: 3
Jezik nastave: hrvatski (očekuje se sposobnost razumijevanja nastavnih materijala na engleskom jeziku)
Oblik nastave: seminar
Metode rada: uvodna predavanja, redovni izvještaji o čitanju, dodatni pismeni radovi studenata, esej, usmena izlaganja, rasprave
Uvjeti pristupa: nema

Cilj: nakon uspješno završenog seminara studenti/ce će znati objasniti temeljne filozofske teorije o simpatiji i suosjećanju, kao i njihovu povezanost sa suvremenim istraživanjima empatije; opisati i usporediti osnovna određenja empatije te odrediti njihova ishodišta; razlikovati forme i stupnjeve empatije; objasniti osnovne teorije o odnosu empatije i emocija, empatije i egoizma te empatije i altruističkog ponašanja; razlikovati i protumačiti istaknute teze o ulozi empatije u estetičkom doživljaju, a posebno u formiranju morala te razrješenju problema ‘drugih umova’, kao i odrediti njihove motive, uzroke i implikacije; analizirati i vrednovati teze o mogućnostima i mehanizmima razvoja empatije kroz odgojno djelovanje; kritički prosuditi osnovne modele istraživanja empatije i primjenu dobivenih rezultata, prvenstveno u odgojnim praksama; prosuđivati relevantne klasične filozofijske tekstove u odnosu prema njihovim suvremenim interpretacijama i komentarima.

Način praćenja kvalitete nastave i uspješnosti izvedbe predmeta: redovito pohađanje nastave, praćenje rada putem redovnih izvještaja o čitanju, usmeno izlaganje, esej, konzultacije, sveučilišta anketa

Sadržaj kolegija:

  1. Uvodno predavanje i dogovor oko rada u seminaru
  2. Terminološka razgraničenja, definicije empatije
  3. Struktura i vrste empatije, mjerenje empatije
  4. Empatija i neuroznanost
  5. Empatija i problem ‘drugih umova’
  6. Empatija i estetika; empatija i umjetnost
  7. Empatija i fenomenološka tradicija
  8. Simpatija: D. Hume i A. Smith (I)
  9. Simpatija: D. Hume i A. Smith (II)
  10. Empatija i moralna prosudba
  11. Empatija i moralna motivacija
  12. Empatija i altruizam
  13. Empatija i etika skrbi
  14. Empatija i odgojna praksa
  15. Završna rasprava

Literatura:

  • Amy Coplan, Peter Goldie (ur.), Empathy. Philosophical and Psychological Perspectives, Oxford University Press, 2011.; odabrana poglavlja
  • Martin L. Hoffman, Empathy and Moral Development. Implications for Caring and Justice, Cambridge University Press, 2000.; odabrana poglavlja
  • David Hume, Rasprava o ljudskoj prirodi, Veselin Masleša, Sarajevo 1983. [David Hume, Treatise of Human Nature, L.A. Selby-Bigge (ur.), Clarandon Press, Oxford 1978.]; odabrani dijelovi
  • David Hume, An Enquiry concerning the Principles of Morals, Tom L. Beauchamp (ur.), Oxford University Press, Oxford 2009.; odabrani dijelovi
  • Heidi L. Maibom (ur.), Empathy and Morality, Oxford University Press, 2014.; odabrana poglavlja
  • Heidi L. Maibom (ur.), The Routledge Handbook of Philosophy of Empathy, Routledge, London and New York, 2017.; odabrana poglavlja
  • Max Scheler, Wesen und Formen der Sympathie, Francke Verlag, Bern – München 1973. [Max Scheler, The Nature of Sympathy, Transaction Publishers, New Brunswick – London 2009.]; odabrana poglavlja
  • Michael Slote, The Ethics of Care and Empathy, Routledge, London and New York, 2007.; odabrana poglavlja
  • Adam Smith, The Theory of Moral Sentiments, Dover Publications, New York 2006.; odabrana poglavlja
  • Odabrana poglavlja iz drugih relevantnih djela i odgovarajući tekstovi iz znanstvenih časopisa.