Naziv kolegija: Filozofija povijesti: teologija filozofije povijesti u djelu Karla Löwitha
Naziv kolegija na engleskom jeziku: Philosophy of History
Nositelj/nastavnici: doc. dr. sc. Marija Selak
Status: Izborni.
Trajanje: 1 semestar (ljetni), 2 sata tjedno.
ECTS: 4 boda.
Oblik nastave: Predavanje.
Korištene metode: Predavanje, rasprava, interaktivne i participativne metode rada.
Obveze: Ispit.
Uvjeti za upis kolegija: Nema.
Opis i cilj kolegija: Uvodno će se razmotriti filozofija povijesti kao filozofska disciplina. Na toj podlozi, u drugom tematskom krugu, izvest će se Löwithovo tumačenje svjetske povijesti kroz usporedbu kršćanske eshatologije i ideje napretka, s posebnim naglaskom na Löwithovo promišljanje povijesti u djelima Burckhardta, Marxa, Hegela, Comtea, Vicoa, Boussueta i Joachima te Augustina i Orosiusa. U završnom krugu rasprave, uz osvrt na suvremenu svjetskopovijesnu situaciju “zapadanja u antropocentrizam” (K. Löwith) koja je vođena paradigmom shvaćanja znanja kao moći, studenti će se upoznati s Löwithovim konceptom filozofije svijeta kao moguće alternative sadašnjem tehno-znanstvenom pokušaju podvrgavanja svijeta čovjeku.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Predavanje nadopunjuje kurikulum studija filozofije aktualnom problematikom odnosa prirodoznanstvene i filozofske spoznaje, problematiziranjem ideje napretka te osvještavanjem suvremene svjetskopovijesne situacije.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska evaluacija, provjera znanja tokom predavanja, konzultacije sa studentima, ispit znanja.

Sadržaj kolegija

1. Upoznavanje. Uvodne napomene o ciljevima predavanja i načinu rada. Kratak opis osnovne ideje i svrhe predavanja s obzirom na naslov kolegija.

I. Filozofija povijesti kao filozofska disciplina

2. Filozofija povijesti u povijesnom prikazu i sistematskom pregledu: temeljni modeli filozofijsko-povijesnih objašnjenja: linearni, ciklički, konstelacijski.

II. Napredak nasuprot providnosti.

3. Burchkardtovo negiranje filozofije povijesti.

4. Marxovo shvaćanje povijesti. Historijski materijalizam i kršćanska eshatologija.

5. Hegelova filozofija povijesti kao teodiceja.

6. Ideja napretka. Comteovo pozitivno tumačenje povijesti.

7. VicovaNovaznanost kao racionalni dokaz božje providnosti u socijalnoj povijesti.

8. Bossuetova i Joachimova filozofija povijesti.

9. Augustinova i Orosiusova filozofija kao početak teološkog razumijevanja filozofije povijesti.

10. Grčko shvaćanje povijesti. Usporedba grčkog i kršćanskog shvaćanja povijesti.Logos kozmosaumjesto boga povijesti.

III. Suvremena svjetskopovijesna situacija

11. Epohe kao svjetskopovijesne cjeline i etape svjetskopovijesnog razvoja. Zasnivanje epoha na dominantnom tipu znanja. Novovjekovna paradigmaznanjakao moći (F. Bacon), razvoj znanosti i ovladavanje prirodom.

12. Suvremena svjetskopovijesna situacija: “zapadanje u antropocentrizam” (K. Löwith).

13. Löwithovo dokidanje filozofije povijesti i utemeljivanje filozofije svijeta.

14. Završna rasprava.

Literatura

A. Primarna literatura

• Karl Löwith, Od Hegela do Nietzschea. Revolucionarni prelom u mišljenju devetnaestog vijeka: Marx i Kierkegaard, Sarajevo: Veselin Masleša, 1988.
• Karl Löwith,Svjetska povijest i događanje spasa, Zagreb: August Cesarec, 1990.

B. Sekundarna literatura

• Aurelije Augustin, O državi Božjoj, sv. I-III, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1995.
• Francis Bacon, Noviorganon, Zagreb: Naprijed, 1986.
• Jacques Bénigne Bossuet, Discours sur l`historie universelle, a M.gr Le Dauphin; pour expliquer la suite de la Religion et les changemens des Empires, depuis le commencement du monde jusqu’a l’empire de Cherlemagne, knj. I-II, A Lyon : J. B. Kindelem, 1813.
• Jacob Burckhardt,Razmišljanja o svjetskoj povijesti, Zagreb: Prosvjeta, 1999.
• Auguste Comte,Kurs pozitivne filozofije, Crna Gora: Centar za istraživačko-izdavačku djelatnost RK SSO, 1989.
• Georg Wilhelm Friedrich Hegel,Filozofija povijesti, Zagreb: Naprijed, 1966.
• Martin Heidegger: “Pitanje o tehnici”, u: Martin Heidegger,Kraj filozofije i zadaća mišljenja. Rasprave i članci, Zagreb: Naprijed / Brkić i sinovi, 1996., str. 219–247.
• Karl Marx, Ohistorijskom materijalizmu:  izbor tekstova, Zagreb: Školska knjiga, 1974.
• Giambattista Vico, Načela nove znanosti : o zajedničkoj prirodi nacija, Zagreb: Naprijed, 1982.