Naziv kolegija: Hegelova filozofija religije (seminar iz filozofije religije)
Nastavnik nositelj: prof. dr. sc. Lino Veljak
Nastavnik izvoditelj: nasl. doc. dr. sc. Goran Sunajko
ECTS: 3 boda
Jezik: hrvatski
status: izborni za studente I–V. godine studija
Trajanje: ljetni semestar (2 sata tjedno)
Oblik nastave: seminar uz diskusiju i izlaganja
Uvjeti za upis: nema
Studentske obveze: seminarsko izlaganje ili pisani rad; redovito pohađanje nastave
Korištene metode: interaktivne i participativne metode rada
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: konzultacije i sveučilišna anketa

Cilj kolegija: Cilj je kolegija upoznavanje studenata s Hegelovom filozofijom religije i time općenito s filozofijom religije kao zasebnom filozofijskom poddisciplinom koja se, osobito od Kanta, utemeljuje u okviru njemačkog idealizma i romantizma. Seminar je koncipiran na temelju Hegelovih predavanja o filozofiji religije u kojima on postavlja temeljni predmet filozofije religije – boga u njegovoj vječnoj biti, ali i kritizira pozitivnu (institucionalnu, objavljenu) religiju sa stajališta filozofske borbe za slobodu duha od institucionalnih (pozitivističkih) ograničenosti.

Presudan doprinos kolegija je u uvidu da je za Hegela religija pretpostavka filozofije jer je, kako piše, »filozofija identična s religijom samo je razlikuje od nje to što je ona to na osobit način«. Taj osobit način se očituje u tome da zbog svog predodžbenog, a ne pojmovnog karaktera, objavljena religija u sferi apsolutnog duha ne omogućuje apsolutnu slobodu samog duha na način na koji to može omogućiti jedino filozofija kao vrhunac apsolutnog duha, jer to čini pojmovno. Ova bitna granica pruža studentima uvid da se pojam religije ne smije misliti samo na uvriježen religijsko-vjerski ili teologijski način te kroz kritiku istog, nego prvenstveno na filozofijski način, onaj koji pruža filozofija religije kao filozofija apsoluta koja omogućuje razvijanje apstraktnog mišljenja.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij je pogodan za povijest filozofije, ontologiju i spoznajnu teoriju.

Korištene metode: izlaganja i participativne metode rada.

Nastavne jedinice:

1. Uvodno predavanje s temeljnim pojmovima. Upoznavanje s ciljevima, sadržajem predavanja, literaturom i načinom rada.
2. Važnost religijske svijesti spram pozitivističkih znanosti
3. Odnos filozofije i religije
4. O Bogu: bog moguć samo u pojmu
5. Forme religijske svijesti
6. Spekulativni pojam religije
7. Metafizički pojam religije
8. Religija uzvišenosti (židovska)
9. Religija ljepote (grčka)
10. Religija razuma (rimska)
11. Apsolutna religija
12. Pozitivna religija
13. Bog u svojoj vječnoj ideji
14. Ideja u elementu zajednice
15. Završno rasprava: filozofska kritika pozitivne religije i mogućnosti filozofije duha

A: Obvezna literatura:

• Hegel, G. W. F, Predavanja o filozofiji religije, I., Breza, Zagreb 2009. (str. 1–241).
• Hegel, G. W. F, Predavanja o filozofiji religije, II., Breza, Zagreb 2009. (str. 1–247).

B: Sekundarna (pomoćna) literatura

• Fischer, Peter, Filozofija religije, Breza, Zagreb 2010.
• Welte, Bernhard, Filozofija religije, Matica Hrvatska, Zagreb 2016.
• Thompson, Mel, Filozofija religije, Faber & Zgombić plus, Zagreb 2003.
• Fischer, Norbert, Čovjek traži Boga: filozofski pristup, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 2001.
• Grozdanov, Zoran, Odbojna riječ: smrt Boga kod ranog Hegela i ranoga Moltmanna, Fabrika knjiga, Beograd 2016.
• Krešić, Andrija, Filozofija religije, Naprijed, Zagreb 1981.
• Davies, Brian, Uvod u filozofiju religije, Hrvatski studiji, Zagreb 1998.
• Quinn, Patrick, Filozofija religije od A do Ž, Naklada Jurčić, Zagreb 2008.
• Hans Küng, Postoji li Bog?, Ex libris, Rijeka 2006.
• Bošnjak, Branko, Filozofija i kršćanstvo, Naprijed, Zagreb 1966.