Filozofija religije – seminar: Kierkegaardov religiozni egzistencijalizam
Naziv
kolegija:
Kierkegaardov religiozni egzistencijalizam (seminar
iz filozofije religije)
Nastavnik nositelj: prof. dr. sc. Lino
Veljak
Nastavnik izvoditelj: doc. dr. sc. Goran Sunajko
ECTS:
3 boda
Jezik: hrvatski
status: izborni za studente I–V.
godine studija
Trajanje: 2018/2019 (2 sata tjedno) – ljetni
semestar
Oblik
nastave: seminar uz diskusiju i izlaganja
Uvjeti za upis:
nema
Studentske obveze: seminarsko izlaganje ili pisani rad;
redovito pohađanje nastave
Korištene metode: interaktivne i
participativne metode rada
Način praćenja kvalitete i
uspješnosti izvedbe predmeta: konzultacije i sveučilišna anketa
Cilj kolegija: Cilj je kolegija prikaz subjektivno-religiozne filozofije egzistencije danskog filozofa Sørena Kierkegaarda za kojeg je egzistencija jedino pojedinačni izraz autentičnosti koji nije bio moguć zbog metafizičko-teološkog utjecaja. Kolegij studente upoznaje ili produbljuje znanje o temeljnim pozicijama filozofske struje – filozofije egzistencije kroz poziciju njezina utemeljitelja koji je, kritizirajući Crkvu, katoličku i protestantsku, nalazio kako je smisao egzistencije osobna, nutarnja vjera, onkraj izvanjskosti i institucionalizirane religije koja se dogmatski nameće. Iz takva poniranja u dubinu sebstva čovjeka obuzimaju egzistencijalne kategorije »straha«, »drhtanja«, »patnje«, »očaja« i »tjeskobe«, odlučnih kategorija Kierkegaardova filozofiranja kojima najavljuje kulturno razdoblje fin de sièclea uvelike utemeljena na filozofiji egzistencije i njezine ekspresivnosti koja izlazi iz nutrine autentičnog bitka i ekspresije nutarnjih psiholoških stanja. Za Kierkegaarda se tako izlaz iz navedenih psiholoških stanja iznalazi putem tri stadija egzistencije – estetike, etike i religije u kojima čovjek zadobiva puninu egzistencije jer pred Bogom »stoji autentično« i psihološka stanja mora prevladati sam putem autentičnosti kojom se osvjedočuje nutarnja istina za koju se može živjeti, ali i umrijeti. Kao utemeljitelj filozofije egzistencije presudno je utjecao na filozofiju 20. stoljeća, prije svega na Jaspersa, Heideggera, Freuda, Adorna, Camusa, Sartrea, Bartha, Marcela, Levinasa, Bubera i dr.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij je pogodan za estetiku, povijest filozofije, ontologiju i etiku
Korištene metode: izlaganja i participativne metode rada.
Nastavne jedinice:
- Uvodno predavanje s temeljnim pojmovima. Upoznavanje s ciljevima i sadržajem predavanja, literaturom i načinom rada.
- Kontekst filozofije egzistencije
- Tjeskoba
- Ili-ili
- Kritika Crkve
- Pounutrenje vjere
- Kritika Hegela
- Estetički stadij: zavođenje radi sebe
- Etički stadij: odgovornost za sebe
- Religiozni stadij: izlaženje iz sebe drugomu
- Bolest na smrt: konačnost kao očaj
- Sastanak vječnog i vremenitog kao tjeskoba
- Agape
- Autentičnost pred Bogom
- Zaključna rasprava
A: Obvezna literatura:
- Søren Kierkegaard, Bolest na smrt, Mladost. Beograd 1980.
- Søren Kierkegaard, Ili-ili, Veselin Masleša. Sarajevo 1990.
- Søren Kierkegaard, Strah i drhtanje, Verbum. Split 2000.
B: Sekundarna (pomoćna) literatura
- Quinn, Patrick, Filozofija religije od A do Ž, Naklada Jurčić, Zagreb 2008.
- Hühn, Lore, Filozofija tragičnog: Schelling – Schopenhauer – Kierkegaard, Matica Hrvatska. Zagreb 2014.
- Toeplitz, Karol, Kjerkegor, Grafos. Beograd 1980.
- Löwith, Karl, Od Hegela do Nietzschea: revolucionarni prelom u mišljenju devetnaestog vijeka: Marx i Kierkegaard, Veselin Masleša, Sarajevo 1987.
- Paić, Žarko, Sfere egzistencije: tri studije o Kierkegaardu, Matica Hrvatska. Zagreb 2017.