Naziv predmeta: Filozofska antropologija
Naziv kolegija: Od ideal renesansnog čovjeka do problematike otuđenja u modernom i suvremenom društvu
ECTS: 6
Nositelj kolegija/ izvoditelji: doc. dr. sc. Luka Bogdanić
Jezik nastave: hrvatski
Trajanje: 1 semestar (ljetni semestar), 4 sata tjedno
Status i vrsta kolegija: obavezan za studente filozofije, vanjska izbornost
Uvjeti za upis kolegija: položena Suvremena filozofska terminologija
Način provjere znanja: obavezni studentski izvještaji o čitanju tokom predavanja, sudjelovanje u diskusiji i završni usmeni ispit.
Način polaganja ispita: usmeni ispit

Studenske obaveze: redovito pohađanje nastave (maksimalno 3 izostanka), praćenje rada tokom kolegija (izvještaji o čitanju na kolegiju), diskusija na nastavi.

Način praćenja kvalitete nastave: studentska anketa.

Oblik nastave te korištene metode: predavanja uz studentsko obavezno čitanje dijelova literature te rasprava na satu. Nastava u obliku predavanja s diskusijom ima zadatak uvođenja studenta u obrađivanu problematiku filozofske antropologije, te razvijanje sposobnosti studenata da samostalno i kritički pristupaju osnovnim problemima interdisciplinarnog diskursa o čovjeku.

Cilj i opis kolegija: kolegij ima zadaću uvođenja u problematiku moderne i suvremene filozofske antropologije. Filozofska antropologija svojim multidisciplinarnim pristupom promišljanju i problematiziranju čovjeka i njegovog djelovanja omogućava specifične uvide u osnove, kako socijalne tako i političke filozofije. Kolegij se bavi kako rađanjem i razvitkom moderne koncepcije i ideala čovjeka, tako problematikom otuđenja  te idejom čovjek kako svestranog stvaralačkog bića. Utoliko daje povijesno-konceptualni pregled modernog promišljanja o čovjeku, koje ima svoje izvorište u renesansnim filozofima. Potom, kolegij namjerava rasvijetliti mjesto nastajanja i razrade pitanja otuđenja koje je dominiralo – u različitim formama – u većini filozofskih debata XX. stoljeća. Utoliko, osobita pažnja bit će posvećena filozofijama koje su promišljale različite oblike otuđenja, reifikacije i fetišizma u modernom i suvremenom industrijsko – potrošačkom društvu. Kolegij će ukazati i na važnost filozofske antropologije u odnosu na kritiku idealizma, kao i njen značaj za nastanak, kako specifično historijskog materijalizma, filozofije prakse, tako i svih oblika suvremenog materijalizma. Istovremeno, kolegiji želi postaviti pitanje o aktualnosti otuđenja danas te odnosa i uvjetovanosti između otuđenja i društvenog djelovanja u suvremenom društvu.

Sadržaj kolegija:

• Upoznavanje s ciljevima i sadržajem kolegija (literaturom) i načinom rada, te kratki pregled povijesti filozofske antropologije i njene različite interpretacije
• pojam i problematika čovjeka u Renesansi (nastanak dinamične koncepcije čovjeka – prve ideje o čovjeku kao svestranom biću)
• Picolo della Mirandola o čovjeku
• Problematika otuđenja od Rousseau do Hegela
• Određenje religijskog otuđenja i čovjekove biti po L. Feuerbachu;
• Odnos teologije i filozofije u djelu L. Feuerbacha
• Razlika između političke i opće ljudska emancipacija u djelu K. Marxa
• Problematika otuđenja i Marxova antropologija u Ekonomsko-filozofskim rukopisima Marxa (2 sj.)
• Religija i otuđenje u djelu K. Marxa
• Čovjek kao povijesno biće
• Otuđenje, fetišizam i reifikacija – pojedinac, društvo i društveno-ekonomski procesi
• Čovjek jedne dimenzije ili o ideologiji razvijenog industrijskog društva
• Otuđenje u suvremenom društvu
• Završna rasprava

Ispitna literatura

Obavezna:

studenti mogu izabrati djela iz grupe A ili grupe B, djela iz grupe su C obavezna, iz grupe D moraju izabrati jedan od 3 ponuđena naslova. Osim toga moraju izabrati jedan naslov iz izborne literature.

A

Pico della Mirandola (1496): O dostojanstvu covjeka, u: Banić-Pajnić, E., (ur.), Filozofija renesanse, Hrestomatija filozofije, Zagreb, Školska knjiga, 1996, str. 207-237 [ili Pico della Mirandola, Govor o dostojanstvu čovjekovu, Nova stvarnost, Zagreb, 1998].

Burckhardt, J., (1860): Kultura renesanse u Italiji, Prosvjeta, Zagreb 1997 (samo: II dio, “Razvoj individuuma”, str. 125-163).

Cassirer, E., Kristeller, O.P., Randall, J.H., (ur.): The Renaissance Philosophy of Man: “Petrarca, Valla, Ficino, Pico, Pomponazzi, Vives”, University of Chicago Press, 1961 (samo: str. 215-222).

Suchodolski, B., (1967): Moderna filozofija čoveka, Nolit, Beogard, 1972, (samo: str. 11-30, str. 100-116 i str. 178-183).

B

Hegel, W.F., (1807): Fenomenologija duha, Naprijed, Zagreb 1987 (samo dijelovi iz odjeljka “Samosvijest”, “Gospodar i Rob”, te “Nesretna svijest”, str. 121-148.) [čitanje Hegela se preporuča uz paralelno čitanje sekundarne literature npr. komentara fenomenologije Jean Hyppolite-a].

C

Feuerbach, L., Izbor iz djela (prev. Sutlić V.), Zagreb, Matica hrvatska, 1956.

Feuerbach, L., Besmrtnost sa stanovišta antropologije, u: Feuerbach, L., Čovek i Bog (knjiga II), Sarajevo, Svjetlost, 1962.

Marx, K.,-Engels, F., Rani radovi, Naprijed, Zagreb (bilo koja godina izdanja)

Marx, K., Temelji slobode: osnovi kritike političke ekonomije – Grundrisse, Naprijed, Zagreb, 1974 (str. 1-232, te od. 275-302)

Marx, K., (1867): Kapital. Kritika političke ekonomije, knjiga I, Beogradski izdavačko-grafički zavod (prev. Pijade M., i Čolaković R.), (samo: glava prva)

Marcuse, H., (1964): Čovjek jedne dimenzije: rasprave o ideologiji razvijenog industrijskog društva, Veselin Masleša, Sarajevo, 1968.

D (jedno djelo na izbor)

Hartmut, R., (2010): Alienation and Acceleration: Towards a Critical Theory of Late-Modern Temporality, Aarhus University Press, Aarhus, 2010.

Balibar, E., (2012): From Philosophical Anthropology to Social Ontology and Back: What to Do with Marx’s Sixth Thesis on Feuerbach? u: „Postmodern Culture“, Volume 22, Number 3, 2012.

Petrović, G., (1986): Filozofija prakse, Naprijed – Nolit, Zagreb-Beograd, 1986, “Drugi dio”, str. 81-173 [tj. samo poglavlja pod naslovom: “Marxovo shvaćanje čovjeka”, “Čovjek kao ekonomska životinja”, i” Čovjek kao praksa”, “Čovjek i sloboda”, “Otuđenje i razotuđenje”].

Izborna literatura (jedno djelo na izbor)

Agamben, G. , Homo sacer: suverena moć i goli život, Akrzin, Zagreb, 2006.

Althusser, L., Za Marxa (bilo koje izdanje).

Burger, H., Filozofska antropologija, Naprijed, Zagreb, 1993.

Burger, H., Ljudsko odnošenje: studije o relacijskoj antropologiji, Zagreb, 2014.

Cerutti, F., (ur.), Identitet i politika, Zagreb, 2006.

Cassirer, E., Ogled o čovjeku: uvod u filozofiju ljudske kulture, Naprijed, Zagreb, 1978.

Chomsky, N.,-Foucault, M., Debate on human nature, New Press, 2006.

Engels, F., Porijeklo porodice, privatnog vlasništva i države, (bilo koje izdanje).

Engles, F., Ludwig Feuerbach i kraj nemačke klasične filozofije (bilo koje izdanje).

Feuerbach, L., Društvo i religija, tom I i II, Svjetlost, Sarajevo, 1962.

Feuerbach, L., Predavanja o biti religije suštini religije sa dodacima i primedbama, Bigz, Beograd, 1974.

Foucault, M., Znanje i moć, NZ Globus, Zagreb 2001.

Freud, S., Totem i tabu (bilo koje izdanje).

Freud, S., Nelagodnost u kulturi (bilo koje izdanje)

Fromm, E., Begstvo od slobode (bilo koje izdanje).

Ghelen, A., Čovjek, Veslelin Masleša, Sarajevo, 1974.

Ghelen, A., Čovjek i institucije, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1994.

Godelier, G., Marksizam i antropologija, Školska knjiga, Zagreb, 1982.

Habermas, J., Budućnost ljudske prirode: na putu prema liberalnoj eugenici?, u: Habermas, Budućnost ljudske prirode: na putu prema liberalnoj eugenici ? Vjerovanje i znanje, Breza, Zagreb, 2006.

Heller, A., Renaissance Man (prijevod s mađarskog originala), London, Boston, Routledge and Kegan Paul, 1978.

Herder, J.G., Rasprava o porijeku jezika (bilo koje izdanje)

Hess, M., Filozofija čina, Naprijed, Zagreb, 1986.

Hyppolite, J., Studije o Marxu i Hegelu, Školska knjiga, Zagreb, 1977.

Jaeggi, R., Alienation, Columbia University Press, New York , 2014

Kant, I., Antropologija u pragmatičnom pogledu (bilo koje izdanje- preporučeno izdanje; Breza, Zagreb, 2003).

Lazzarato, F., Proizvodnja zaduženog čovjeka. Esej o neoliberalnom stanju, Zagreb, 2013.

Löwith, K., Od Hegela do Nietzschea: revolucionarni prelom u mišljenju devetnaestog vijeka [Prvi dio poglavlja: I, II i III (poglavlja II i III); Drugi dio: poglavlja I i II, te IV i V – peto poglavlje samo prvih 5 paragrafa)]

Lukács, G., Povijest i klasna svijest, Naprijed, Zagreb, 1970.

Lukács, G., Maldi Marx, njegov filozofski razvitak od 1840-1844, Bigz, Beograd, 1974.

Lukács, G., Mladi Hegel, Kultura, Beograd, 1959.

Marcuse, H., Eros i civilizacija, Naprijed, Zagreb, 1965.

Montaigne, M. de, Eseji, Disput, Zagreb, 2007 (samo: O ljudožderima, knjiga I, str. 312-329;
Apologija Raimonda Sebonda, knjiga II, str. 155-401; O kajanju, knjiga III, str. 27-50)

Petrović, G., Mišljenje revolucije, Naprijed-Nolit, Zagreb-Beograd, 1986 (prvi dio str. 27-91).

Plessner, H., Condicio humana: filozofijske rasprave o antropologiji, NZ Globus, Zagreb, 1994.

Rothacker, E., Filozofska antropologija (bilo koje izdanje).

Rousseau, J.J., Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima,Školska knjiga, Zagreb, 1978.

Schaff, A., Marksizam i ljudska jedinka (bilo koje izdanje).

Scheler, M., Položaj čovjeka u kozmosu, Sarajevo, 1978.

Suchodolski, B., Moderna filozofija čoveka, Nolit, Beogard, 1972.

Dopunska literatura (preporučeno)

Platon, Država (bilo koje izdanje)

Platon, Timej (bilo koje izdanje)

Aristotel, O Duši (bilo koje izdanje)

Aristotel, Politika (bilo koje izdanje)

Bloch, E., Marksove teze o Fojerbahu, Bigz, Beograd, 1976.

Groethuysen, B., Anthropologie philosophique, Gallimard, Paris, 1953.

De Carolis, M., Il paradosso antropologico: nicchie, micromondi e dissociazione psichica, Quodlibet, Roma, 2008.

Borrelli, F., (ur.), Nuovi disagi della civiltà, Einaudi, Torino, 2013.

Colletti, L., Ideologija i društvo (prev. Vera Frangeš), Školska knjiga, Zagreb, 1982.

Colletti, L., Marksizam i Hegel, Nolit, Beograd, 1982.

Balibar, E.  (1993): La philosophie de Marx, La Découverte (ili engleski prijevod: Balibar, The Philosophy of Marx, Vreso, London, 2017

Esposito, R., Le persone e le cose, Einaudi, Torino, 2014.

Heller, A., Sistem potreba i društvo “udruženih proizvođača”, u: „Marksizam u svetu“, god.II, 1975, br. 11, str. 1-33 (dostupno online)

Honnet, A., Joas, H., Soziales Handeln und menschliche Natur (ili na engleskom, Social Action and Human Nature).

Hartmut, R., Alienation and Acceleration: Towards a Critical Theory of Late-Modern Temporality, Aarhus University Press, Aarhus, 2010 (ili na fr. Accélération. Une critique sociale du temps, La Découverte, Paris 2011; ili na nj. Beschleunigung und Entfremdung: Entwurf einer kritischen. Theorie spätmoderner Zeitlichkeit, Suhrkamp Verlag, Berlin 2013).

Sumpter, C., Anthropology, Socialist Prediction and William Morris’s Commonweal, in “Cultural and Social History”, vol. 9, br. 3, 2012, str. 349-367.