Naziv predmeta: Filozofska antropologija II
Nositelj i izvoditelj: doc. dr.sc. Luka Bogdanić
ECTS bodovi: 3 boda
Jezik: hrvatski
Trajanje: ljetni semestar 2015/2016.
Status kolegija: obavezan za studente filozofije, vanjska izbornost
Oblik nastave te korištene metode u ukupnom kurikulumu: predavanja uz studentsko obavezno čitanje dijelova literature te rasprava na satu. Nastava u obliku predavanja s diskusijom ima zadatak uvođenja studenta u najvažnije probleme filozofske antropologije, te razvijanje sposobnosti studenata da samostalno pristupaju osnovnim okosnicama interdisciplinarnog diskursa o čovjeku
Uvjeti za upis kolegija: odslušana filozofska antropologija I
Cilj kolegija i njegova uloga u ukupnom kurikulumu: Nastava u obliku predavanja s diskusijom ima zadatak uvođenja studenata u najvažnije probleme filozofske antropologije. Tematski i strukturalno se nastavlja na prethodni ciklus predavanja (filozofske antropologije I), te s njime čini jedinstvenu cjelinu. Kolegij filozoska antropologija funkcionalan je za bolje razumijevanje kako socijalne tako i političke filozofije te filozofije odgoja. Istovremeno, multidisciplinarnost filozofske antropologije omogućava bolje orijentiranje unutar ontoloških i epistemoloških pitanja. U drugom dijelu ciklusa predavanja, posebna pažnja bit će posvećena filozofijama koje su promišljale oblike otuđenja, reifikacije i fetišizma u modernom i suvremenom industrijsko – potrošačkom društvu. Subjektivna i kulturna komponenta sastavni je dio potreba, jer je čovjek – kao prirodno i povijesno biće – uvjetovan, kako tjelesnim potrebama, tako i društveno kulturnim potrebama, koje u mnogo čemu ovise o vremenu i društvu u kojem živi. Centralna tema kolegija biti će otuđenje, jer se u tom fundamentalnom pitanju filozofske antropologije najbolje evidentira njena multidisciplinarnost, kako povezanost s ostalim filozofskim granama tako i s drugim znastvenim disciplinama, ali i bitna razlika između društveno – humanističkih i prirodnih zanosti. Nakon prvog dijela kolegija (filozofska antropologija I) u kojem je bila analizirana problematika otuđenja u Hegela, Feuerbacha i Marxa u ovom, drugom dijelu, biti će produbljena problematika otuđenja, reifikacije i fetišizma u misli Karla Marxa. Ukazati će se na historijsko materijalističko poimanje čovjeka kao društveno povijesnog bića, te će biti problematizirane Freudove teze o suprotnosti civilizacije i ljudskih instinkata, iz kojih proizlazi nemogućnost nesputane realizacije čovjeka u modrenoj civilizaciji. Također, izložiti će se kritika Ferudovih ideja od strane Marcusea, kao i njegova kritika strumentalnog tehnološkog društva, koje svodi čovjeka na biće jedne dimenzije. Na kraju ukazati će se i na aktualnost i problematičnost mogućnosti postuliranja ljudske biti te konsekvence, koje iz tog problema proizlaze u odnosnu na pitanje aktualnosti otuđenja danas, te uvjetovanosti otuđenja i društvenog političkog djelovanja.

Način polaganja ispita: usmeni ispit

Uvjeti za potpis: redovno pohađanje nastave

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska evaluacija

Sadržaj kolegija (ljetni sem. 2015/2016):

            Problematiziranje otuđenja u kontekstu modernog industrijskog društva

• Upoznavanje s ciljevima i sadržajem kolegija (literaturom) i načinom rada (1 sjednica)
• Čovjek kao povijesno biće (3)
• Čovjekova bit i društveni odnosi (1)
• Otuđenje, fetišizam i reifikacija – pojedinac, drustvo i društveni procesi (1)
• Što je čovjek u historijsko materjalističkoj prespektivi (1)
• Kultura- civilizacija i ljudska priroda u djelu S. Freuda (2)
• Freudo-marksizam (2)
• Eros i civilizacija –čovjek u industrijskom masovom drustvu (2)
• Potrošačko društvo – industrijalizacija versus ideji čovjeka kao svestranog bića (1)
• Kratki pregled suvremenih rasprave o ljudskoj prirodi Chomsky verus Foucault(1)

Ispitna literatura

Obavezna:

• G. W F. Hegel, Fenomenologija duha, (bilo koje izdanje); samo dijelovi iz odjeljka “Samosvijest” (B): “Gospodar i Rob”, te “Nesretna svijest”; ( str. 130-148 u izdanju Naprijeda, Zagreb, 1987)
• L. Feuerbach, Izbor iz djela. prev. Vanja Sutlić. Zagreb, Matica hrvatska, 1956.
• L. Feuerbach,  Besmrtnost sa stanovišta antropologije, u: L. Feuerbach, Čovek i Bog, (knjiga II), Sarajevo, Svjetlost, 1962.
• K. Marx-F. Engels , Rani radovi, Zagreb, samo sljedeći tekstovi: K. Marx: Prilog kritici Hegelove filozofije prava; F. Engels: Položaj Engleske; K. Marx: Ekonomsko-filozofski rukopisi iz 1844; K. Marx: Teze o Feuerbachu; K. Marx: Marx o svome odnosu prema Hegelu i Feuerbachu; K. Marx: Građansko društvo i komunistička revolucija; K.Marx: O Feuerbachu; K. Marx: Iz pogl. I.: Feuerbach; F. Engels, Feuerbach; K. Marx i F. Engels, Njemačka ideologija.
• K. Marx, Temelji slobode: osnovi kritike političke ekonomije (Grundrisse), Naprijed, Zagreb, 1974 ( samo str. 1-232, te od 275-302)
• K. Marx, Kapital. Kritika političke ekonomije, (knjiga I) Beogradski izdavačko-grafički zavod. (prev. Moša Pijade i Rodoljub Čolaković), bilo koje izdanje: samo I glava/poglavlje I knjige
• S. Freud, Nelagodnost u kulturi (bilo koje izdanje)
• H. Marcuse, Eros i civilizacija, (bilo koje izdanje)

Izborna literatura (dva djela na izbor):

• Agamben G., Homo sacer: suverena moć i goli život, Akrzin, 2006
• Althusser, L. , Za Marxa (bilo koje izdanje).
• Bloch, E., Marksove teze o Fojerbahu, Bigz, Beograd, 1976.
• Burger, H., Filozofska antropologija, Naprijed, Zagreb, 1993.
• Burger, H., Ljudsko odnošenje: studije o relacijskoj antropologiji, Zagreb 2014.
• Cerutti, F. (ur.), Identitet i politika, Zagreb, 2006.
• Cassirer, E., Ogled o čovjeku: uvod u filozofiju ljudske kulture, Naprijed, Zagreb, 1978.
• Chomsky-Foucault, Debate on human nature, New Press, 2006.
• Engels, F., Porijeklo porodice, privatnog vlasništva i države (bilo koje izdanje).
• Engles, F., Ludwig Feuerbach i kraj nemačke klasične filozofije (bilo koje izdanje).
• Feuerbach, L.,  Društvo i religija, Svjetlost, Sarajevo, 1962.
• Foucault, M., Znanje i moć, NZ Globus, Zagreb 2001.
• Freud, S., Totem i tabu, (bilo koje izdanje).
• Fromm, E., Begstvo od slobode (bilo koje izdanje).
• Ghelen, A., Čovjek, Veslelin Masleša, Sarajevo, 1974.
• Ghelen, A., Čovjek I institucije, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1994.
• Godelier,M., Marksizam i antropologija, Školska knjiga, Zagreb, 1982.
• Habermas, J, Budućnost ljudske prirode: na putu prema liberalnoj eugenici?, u: Habermas J., Budućnost ljudske prirode: na putu prema liberalnoj eugenici/ Vjerovanje i znanje, Breza, Zagreb, 2006.
• Heller, A., Sistem potreba i društvo “udruženih proizvođača”, u „Marksizam u svetu“, god.II, 1975, br. 11, str. 1-33. (dostupno online)
• Herder J. G., Rasprva o porijeku jezika, (bilo koje izdanje)
• Kant, I., Antropologija u pragmatičnom pogledu (bilo koje izdanje- preporučeno izdanje; Breza Zagreb 2003).
• Lazzarato, M., Proizvodnja zaduženog čovjeka. Esej o neoliberalnom stanju, Zagreb, 2013.
• Löwith, K.,Od Hegela do Nietzschea: revolucionarni prelom u mišljenju devetnaestog vijeka [Prvi dio poglavlja: I II i III (poglavlja II i III samo oni dijelovi koji se odnosne na Feuerbach i Marxa);Drugi dio: poglavlja I i II, te IV i V – peto poglavlje samo prvih 5 paragrafa).
• Lukács, G., Povijest i klasna svijest (bilo koje izdanje).
• Lukács, G., Maldi Marx, njegov filozofski razvitak od 1840-1844, Bigz, Beograd, 1974.
• Lukács, G., Mladi Hegel, Kultura, Beograd, 1959.
• Marcuse, H., Čovjek jedne dimenzije: rasprave o ideologiji razvijenog industrijskog društva (bilo koje izdanje).
• Petrović, G., Mišljenje revolucije, Naprijed – Nolit, Zagreb –Beograd, 1986, (prvio dio str. 27- 91).
• Plessner, H., Condicio humana: filozofijske rasprave o antropologici, NZ Globus, Zagreb, 1994.
• Rothacker, E., Filozofska antropologija (bilo koje izdanje).
• Schaff, A., Marksizam i ljudska jedinka (bilo koje izdanje).
• Scheler, M., Položaj čovjeka u kozmosu, Sarajevo, 1978.

Dopunska literatura (preporučeno)

• Platon, Država, (bilo koje izdanje).
• Platon, Timej, (bilo koje izdanje).
• Aristotel, O duši, (bilo koje izdanje).
• Aristotel, Politika, (bilo koje izdanje).
• Groethuysen, Anthropologie philosophique, Gallimard, Paris,
• De Carolis M., Il paradosso antropologico: nicchie, micromondi e dissociazione psichica, Quodlibet, Roma, 2008.
• Borrelli F. (ur.), Nuovi disagi della civiltà, Einaudi, Torino, 2013.
• Colletti, Ideologija i društvo, prev. Vera Frangeš, Školska knjiga, Zagreb, 1982.
• Colletti, Marksizam i Hegel, Nolit, Beograd 1982.
• Balibar, La philosophie de Marx, ili engleski prijevod Balibar E., The Philosophy of    Marx.
• Esposito, Le persone e le cose, Einaudi, Torino, 2014.
• Napoleoni, Lavoro astratto, scambio e capitale in Marx;
• Napoleoni, Smith Ricardo Marx, (II Izdanje).
• Honnet A. i Joas H.; Soziales Handeln und menschliche Natur ili na engleskom Social Action and Human Nature (bilo koje izdanje).
• Hartmut R, Alienation and Acceleration: Towards a Critical Theory of Late-Modern Temporality, 2010; ili Accélération. Une critique sociale du temps, La Découverte,   2011; ili Beschleunigung und Entfremdung – Entwurf einer kritischen Theorie  spätmoderner Zeitlichkeit, 2014 8 (bilo koje izdanje)
• Sumpter, C.,Anthropology, Socialist Prediction and William Morris’s Commonweal, in “Cultural and Social History”, vol. 9, br. 3, 2012, str. 349-367.