Filozofska antropologija – opći predmet 2017./18.
Nositelj i izvoditelj: doc. dr. sc. Luka Bogdanić
ECTS bodovi: 4 boda
Jezik: hrvatski
Trajanje: zimski semestar, 2P/0S/0V
Status kolegija: obavezan za studente diplomskog studija antropologije
Uvjeti za upis kolegija: nema
Cilj kolegija i njegova uloga u ukupnom kurikulumu: Namjera je kolegija ukazati na centralno mjesto koje zauzima filozofska antropologija u odnosu na kritiku idealizma kao i njen značaj za nastanak, kako specifično historijskog materijalizma, tako i modernog materijalizma i humanizma. Posebna pažnja bit će posvećena filozofiji Ludwiga Feuerbacha i Karla Marxa. Unutar tog okvira razmatrat će se problematika otuđenja te odnos otuđenja i fetišizma robe. Polazeći od prikaza povijesne važnosti koju je imala antropološka kritika religije, religijskog otuđenja, te kritika otuđenja unutar radnoga procesa uopće, kolegij postavlja pitanje o aktualnosti otuđenja (i samootuđenja) danas te odnosa i uvjetovanosti između otuđenja i društvenog djelovanja. Uvodna predavanja bit će posvećena problematiziranju same filozofske antropologije, njezinih klasičnih predstavnika, te upoznavanju s različitim pristupima problematici čovjeka. Istovremeno, bit će postavljeno pitanje o mogućnostima i oblicima filozofske antropologije kao filozofske discipline danas, te o njezinom odnosu prema najurgentnijim suvremenim filozofskim pitanjima.
Oblik nastave te korištene metode u ukupnom kurikulumu: predavanja uz studentsko obavezno čitanje dijelova literature u svrhu diskusije na satu. Nastava u obliku predavanja s diskusijom ima zadatak uvođenja studenata u problematiku i teme filozofske antropologije. Istovremeno cilj takvog pristupa je omogućiti studentima da mogu samostalno pristupati interdisciplinarnom diskursu o čovjeku.
Način polaganja ispita: usmeni ispit
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:studentska evaluacija
Sadržaj kolegija (zimski sem. 2017/2018.)
Problematike otuđenja i nastajanje modernog materijalističkog humanizma
- Upoznavanje s ciljevima i sadržajem kolegija (literaturom) i načinom rada (1 sjednica)
- Kratki pregled povijesti filozofske antropologije i njene različite interpretacije (1 sj.)
- Feuerbachova materijalistička kritika idealizma, osobito Hegelove filozofije (1 sj.)
- Određenje religijskog otuđenja i čovjekove biti po L. Feuerbachu – čovjek kao rodno biće (2 sj.)
- Odnos teologije i filozofije u djelu L. Feuerbacha (2 sj.)
- Problematika besmrtnosti u djelu Feuerbacha (1 sj.)
- Čovjekova bit i otuđenje u »Ranim radovima« K. Marxa (3 sj.)
- Od otuđenja do fetišizma u djelu K. Marxa(2 sj.)
- Suvremene teorije otuđenje s posebnim osvrtom na promišljanja Hartmunta Rose (1. Sj.)
ISPITNA LITERATURA
OBAVEZNA:
- Feuerbach L., Izbor iz djela, (prev. Vanja Sutlić), Matica hrvatska, Zagreb, 1956.
- Feuerbach L., Besmrtnost sa stanovišta antropologije, u: L.Feuerbach, Čovek i Bog, (knjiga II), Svjetlost, Sarajevo, 1962.
- Marx K. – Engles F., Rani Radovi, (samo sljedeći tekstovi: Marx K., Ekonomsko-filozofski rukopisi iz 1844, i Marx K., Teze o Feuerbachu, str., 187-337, Engels F., Feuerbach, str. 352-356, Marx K. i Engels F. Njemačka ideologija, str. 357-428), Naprijed, Zagreb, 1975 (ili bilo koja druga godina izdanja ).
- Marx K., Kapital: kritika političke ekonomije, (knjiga I), samo prva glava – s posebnim osvrtom na paragraf br. 4: “Fetiški karate robe i njegova tajna”, Kultura, Zagreb, 1947, str. 1-48, ( bilo koje drugo izdanje).
JEDNA KNJIGA NA IZBOR
- Godelier M., Marksizam i antropologija, Školska knjiga, Zagreb, 1982, [Predgovor prvom i drugom izdanju, str. 13-41; “Robna ekonomija, fetišizam, magija, i znanost u Marxovom Kapitalu”, str. 319-336, “Varljivi karakter društvenih odnosa” str.338-391].
- Hartmut R, Alienation and Acceleration: Towards a Critical Theory of Late- modern Temporality, NSU Press, 2010.
- Petrović G., Filozofija prakse, Naprijed – Nolit, Zagreb –Beograd, 1986, “Drugi dio”, str. 81-173, [ tj. samo poglavlja pod naslovom: “Marksovo shvaćanje čovjeka”, “Čovjek kao ekonomska životinja”, i “Čovjek kao praksa”, “Čovjek i sloboda”, “Otuđenje i razotuđenje”].
IZBORNA (JEDNA KNJIGA OD NAVEDENIH):
- Althusser L., Za Marxa, Nolit, Beograd, 1971, (ili bilo koje drugo izdanje).
- Bloch, E., Marksove teze o Fojerbahu,Bigz, Beograd, 1976.
- Burger H., Filozofska antropologija, Naprijed, Zagreb, 1993.
- Burger H., Ljudsko odnošenje: studije o relacijskoj antropologiji, Zagreb 2014.
- Cerutti F. (ur.), Identitet i politika, Golden marketing–Tehnićka knjiga, Zagreb, 2006.
- Cassirer E., Ogled o čovjeku: uvod u filozofiju ljudske kulture, Naprijed, Zagreb,
- Engels F., Porijeklo porodice, privatnog vlasništva i države, Bigz, Beograd, 1976 (ili bilo koje izdanje) i Engels, Uloga rada pri pretvaranju majmuna u čovjeka, u : K. Marx – F. Engels, Glavni radovi, Stvarnost, Zagreb, 1978, str. 1107-1115, (ili bilo koje drugo izdanje) (ili bilo koje drugo izdanje).
- Engles F., Ludwig Feuerbach i kraj njemačke klasične filozofije, u: K. Marx – F. Engels, Glavni radovi, Stvarnost, Zagreb, 1978, str. 1335-1366 (ili bilo koje drugo izdanje) i Engels F, Uloga rada pri pretvaranju majmuna u čovjeka, u: K. Marx – F. Engels, Glavni radovi, Stvarnost, Zagreb, 1978, str. 1107-1115, (ili bilo koje drugo izdanje).
- Engels F., Prilog istoriji ranog hrišćanstva, Zagreb-Beograd, Kultura, 1951.
- Feuerbach, L., Društvo i religija, Svjetlost, Sarajevo, 1962.
- Foucault, M., Znanje i moć, NZ Globus, Zagreb 2001.
- Freud S., Nelagodnost u kulturi, Rad, Beograd, 1988, (ili bilo koje drugo izdanje).
- Freud S.,Totem i tabu, Stari Grad, Zagreb, 2000, (ili bilo koje drugo izdanje).
- Fromm E., Begstvo od slobode, Nolit, Beograd 1989 (ili bilo koje drugo zdanje).
- Godelier M., Marksizam i antropologija, Školska knjiga, Zagreb, 1982.
- Habermas, J., Budućnost ljudske prirode:na putu prema liberalnoj eugenici?, u: Habermas J., Budućnost ljudske prirode:na putu prema liberalnoj eugenici/Vjerovanje i znanje, Breza, Zagreb, 2006.
- Herder J. G., Rasprava o porijeklu jezika, (bilo koje izdanje).
- Kant I., Antropologija u pragmatičnom pogledu Breza, Zagreb, 2003 (ili bilo koje izdanje).
- Krader L., Etnologija i antropologija u Marxa, Stvarnost, Zagreb 1980.
- Löwith K., Od Hegela do Nietzschea: revolucionarni prelom u mišljenju devetnaestog vijeka, “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1988 ili bilo koje izdanje [Prvi dio – samo poglavlja: I II i III (poglavlja II i III samo oni dijelovi koji se odnosne na Feuerbach i Marxa); Drugi dio: poglavlja I i II, te IV i V – peto poglavlje samo prvih 5 paragrafa).
- Lukács G., Povijest i klasna svijest, Naprijed, Zagreb, 1970.
- Lukács G., Maldi Marx, njegov filozofski razvitak od 1840-1844, Bigz, Beograd, 1974.
- Marcuse H., Čovjek jedne dimenzije: rasprave o ideologiji razvijenog industrijskog društva, “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1989, (ili bilo koje drugo izdanje).
- Marx, K. – Engels F., Rani Radovi, Naprijed, Zagreb, 1975, (cijela knjiga – bilo koja godina izdanja).
- Petrović, G., Mišljenje revolucije, Naprijed – Nolit, Zagreb –Beograd, 1986.
- Plessner H., Condicio humana: filozofijske rasprave o antropologici, NZ Globus, Zagreb, 1994.
- Rothacker E., Filozofska antropologija, “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1985.
- Schaff A., Marksizam i ljudska jedinka, Nolit, Beograd, 1967.
- Scheler M., Položaj čovjeka u kozmosu, Sarajevo, 1978.