Naziv kolegija: Grčka filozofija I
Nositelji kolegija: izv. prof. Marko Tokić, izv. prof. dr. sc. Ljudevit Fran Ježić
Izvoditelji kolegija: izv prof. dr. sc. Ljudevit Fran Ježić, dr. sc. Slobodan Stamatović
ECTS bodovi: 3 ECTS boda
Nastavni jezik: hrvatski
Trajanje kolegija: zimski semestar, 2 sata tjedno
Status kolegija: obvezni
Oblik nastave: seminar

Opis kolegija: Seminar iz Grčke filozofije I ima upoznati studente sa središnjim pitanjima grčke filozofije do Platōna i sa sadržajem temeljnih grčkih filozofijskih tekstova u tome razdoblju. Seminar je velikim dijelom posvećen najranijim grčkim misliocima – tzv. predsokratovcima, pri čemu se posebna pažnja poklanja temeljnim pojmovima ranogrčkoga filozofijskog mišljenja: arkhe, psykhe, physis, kosmos, nus i logos. Dijelom se prikazuje život i misao Sōkrata, te njegov odnos prema sofistima. Težište se stavlja na studij Platōnove filozofije, koji se zasniva na dijalozima ranoga, srednjega i kasnoga razdoblja: Menōn, Politeia, Phaidōn, Symposion, Phaidar, Sophist. Istraživanje Platōnove filozofije prije svega pruža uvid u Platonōvo poimanje znanja kao moći ostvarenja istinitoga života, te u tome kontekstu rasvjetljuje odnos između umijeća obrazovanja i dijalektike. Propituje se odnos istine i privida, onoga što jest i onoga što nije, ideja i pojava.

Osnovne tematske jedinice:

1. Narav filozofijskih izvora ranih grčkih mislilaca, fragmenti i svjedočanstva
2. Grčke biografije i doksografije, prikazi filozofskih loza učitelja i učenika (diadokhai), prikazi sustava ili nazora filozofskih škola i filozofa (haireseis)
3. Odnos Grka i grčke filozofije spram drugih kulturno-duhovnih tradicija
4. Thal i Milećani Anaximandar i Anaximen
5. Pythagora i pythagorovci
6. Hērakleit Ephežanin
7. Xenophan i Ēlejci Parmenid, Zēnōn i Meliss
8. Empedokle iz Agrigenta i Anaxagora iz Klazomene
9. Atomisti Leukipp i Dēmokrit
10. Sofisti, Sōkrat i sōkratovske škole (ēlidsko-eretrijska, megarska, kyrēnska, kynička)
11. Platōn i rani akademici (Speusipp, Xenokrat, Polemōn i Kratēt)

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: seminar iz grčke filozofije neposredno je povezan s kolegijima iz predmeta Povijest filozofije posvećenima filozofiji u starome vijeku, te predstavlja uvod u studij povijesti filozofije tijekom preddiplomskoga studija.

Nastavne metode: profesorsko uvodno izlaganje, studentsko seminarsko izlaganje na zadanu temu i zajednička rasprava povodom toga izlaganja, zajedničko čitanje i tumačenje filozofijskoga teksta pod vodstvom nastavnika, rasprava i razgovor na osnovi proučenoga teksta pod vodstvom nastavnika; nastavni materijali studentima uvelike dostupni preko Omege.

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, pripremanje za nastavu čitanjem i proučavanjem zadane literature, aktivno sudjelovanje u nastavi tumačenjem pročitanoga teksta, vođenjem rasprave i razgovora, te seminarskim izlaganjem na zadanu temu, pisanje seminarskoga rada na zadanu temu, priprema za kolokvij i konačni ispit.

Način provjere znanja: Praćenje pripremljenosti studenata za seminar po poznavanju dogovorenoga teksta i umijeću njegova tumačenja u zajedničkoj raspravi te četiri ispitne jedinice: seminarsko izlaganje, seminarski rad, kolokvij iz grčkoga nazivlja te pismeni i usmeni ispit na kraju drugoga, tj. ljetnoga semestra.

Literatura za rad u seminaru:

1) Prijevodi grčkih tekstova

Diogen Laertije, Životi i mišljenja istaknutih filozofa (prev. Albin Vihar), Beogradski izdavačko-grafički zavod, Beograd, ¹1973., ²1979., ³1985.

(osobito »Predgovor« u knjizi I, pregled kyrēnske filozofije u poglavlju »Aristip« u knjizi II te »zajednička učenja« kynika u poglavlju »Menedem« na kraju knjige VI)

Diels, Hermann, Predsokratovci. Fragmenti I-II, Naprijed, Zagreb, 1983.

Heraklit, u: Mikecin, Igor, Heraklit, Matica hrvatska, Zagreb, 2013. / Despot, Branko, Tako kazuje Heraklit, Efežanin, Jesenski i Turk, Zagreb, 2005. ili Vidokrug apsoluta, Demetra, Zagreb, 2008., str. 395-429. / Heraklit. Svjedočanstva i fragmenti (prev Niko Majnarić), Matica hrvatska, Zagreb, 1951.

Parmenid, u: Ježić, Mislav, »Parmenidov spjev ‘O prirodi’«, Latina et Graeca 12, Zagreb, 1978. ili Ježić, M., Mišljenje i riječ o bitku u svijetu, Zagreb, 1989., str. 11-28. / Žunjić, Slobodan, Fragmenti Elejaca, Beograd, 1984.

Platon, Obrana Sokratova (prev. Luka Boršić), Demetra, Zagreb, 2000. / Obrana Sokratova (prev. Koloman Rac), Matica hrvatska, Zagreb, 2009.

Platon, Protagora (prev. Koloman Rac), u: Platon, Protagora; Sofist, Naprijed, Zagreb, 1975.

Platon, Gorgija (prev. Albin Vihar), Kultura, Beograd, 1968.

Platon, Menon (prev. Filip Grgić), Kruzak, Zagreb, 1997.

Platon, Država (prev. Martin Kuzmić), Jurčić, Zagreb, 1997. / Platonova Politeia (knjiga VI i VII, prev. Damir Barbarić), Demetra, Zagreb, 1995.

Platon, Gozba, u: Dukat, Zdeslav, Eros i Filia, Demetra, Zagreb, 1996. / Symposion (prev. Franjo Petračić), Logos, Split, 1981. (¹1897.)

Platon, Fedar (prev. F. Petračić), Jurčić, Zagreb, 1997. (pretisak djela Phaidros iz 1894.)

Platon, Fedon (prev. Jure Zovko), Jurčić, Zagreb, 2010.

Platon, Sofist (prev. Milivoj Sironić), u: Platon, Protagora; Sofist, Naprijed, Zagreb, 1975.

2) Povijesni pregledi

Johansen, Karsten Friis, A History of Ancient Philosophy from the Beginnings to Augustine (prev. na engleski Henrik Rosenmeier), Routledge, London i New York, 1998.

Guthrie, William Keith Chambers, Povijest grčke filozofije I-VI, Naklada Jurčić, Zagreb, 2005.-2007. (izvornik: Guthrie, W. K. C., A History of Greek Philosophy, Cambridge University Press, Cambridge, 1962-1981)

1. I: Raniji predsokratovci i pitagorovci
2. II.: Predsokratovska tradicija od Parmenida do Demokrita
3. III: Sofisti – Sokrat
4. IV: Platon
5. V: Kasni Platon

Praechter, Karl, Friedrich Ueberwegs Grundriss der Geschichte der Philosophie. Erster Teil: Die Philosophie des Altertums, Akademische Druck- und Verlagsanstalt, Graz, ¹³1953.