logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Marx i marksističke filozofije – seminar: Filozofija Oktobarske revolucije

Nastavnik: doc. dr. sc. Luka Bogdanić

ECTS-bodovi: 3

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar (zimski)

Status: izborni

Oblik nastave: seminar

Uvjeti za upis: nema

Cilj kolegija: Općenita svrha seminara je da studenti/ice steknu bazične pretpostavke za dublja istraživanja u području teorijske, socijalne i političke filozofije, tako što će se dodatno osposobiti i steći interpretacijska umijeća nužna za razumijevanje filozofskih tekstova (od pojedinačnog iskaza do knjige). Konkretno cilj ovog seminara je prvenstveno upoznati studente s osnovama filozofsko-političke misli V. Ilića Lenjina u odnosu na Oktobarsku revoluciju. Specifična znanja koja se mogu steći na ovom seminaru odnose se na problematiku antinomija: revolucija/reforma, diktatura proletarijata/predstavnička demokracija, imperijalizam/internacionalizam, te problematiku odumiranja države, političke ideologije, masovnog društva, povijesti socijaldemokracije i komunističkog pokreta. Očekuje se da će studenti radom u seminaru steći osnovnu sposobnost kritičkog analiziranja izvornog teksta te kompariranja s njegovim naknadnim interpretacijama. Namjera seminara je omogućiti studentima da steknu osnovna znanja o pitanjima i problemima vezanim za marksističku analizu suvremene povijesti, politike, društva te povijesti marksizma.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Seminar doprinosi razjašnjavanju složenih odnosa između filozofske produkcije te njenih interpretacija (uvijek bremenitih potrebama konkretnog političko-povijesnog trenutka), što je relevantno u pogledu opće osposobljenosti studenata/ica za snalaženje u rubnim područjima između filozofije, politike, znanosti i ideologije. Rad u seminaru služi kao priprema za niz ispita iz različitih društveno-humanističkih disciplina u kojima se u literaturi sreću Marx i marksistička teorija. U metodičkom se smislu seminar posebno preporučuje kao priprema za pojedine kolegije iz područja socijalne i političke filozofije.

Korištene metode: Seminarski referati, obavezni izvještaji o čitanju, rasprava o referatima, (interaktivne i participativne metode rada)

Način polaganja ispita: Seminarski rad i evaluacija ukupnog rada u kolegiju

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Studentska evaluacija, evaluacija seminarskih referata

 

Sadržaj kolegija

Uvodna predavanja prema tematskim skupinama:

  1. Lenjinova kritika reformizma
  2. Lenjinova analiza imperijalizma
  3. Problematika države i proleterske revolucije u promišljanjima V. I. Lenjina
  4. Lenjinova teorija taktike i strategije proleterske revolucije
  5. Utjecaj i nasljeđe sovjetske revolucije 1917. godine

(Nakon uvodnih predavanja slijediti će studentski referati)
 

Literatura

 

  • Lenjin V. I., Imperijalizam kao najviši stadij kapitalizma (1916), Kultura, Zagreb, 1948, (ili bilo koje drugo izdanje).
  • Lenjin, V. I, Država i revolucija (1917), Kultura, Zagreb, 1948 (ili bilo koje drugo izdanje).
  • Lenjin V. I., Pisma iz daleka (1917), str 9-52, O Zadatcima proletarijata u sadašnjoj revoluciji (1917), str. 52-57, Zadatci proletarijata u našoj revoluciji, str. 75-106, Zadatci revolucije, str. 195-206, Marksizam i ustanak u: Od februara do oktobra 1917 (zbornik), Naprijed, Zagreb, 1973.
  • Lenjin V.I., Proleterska revolucija i renegat Kautski (1918), 23-119; O “demokraciji“ i diktaturi (1919), str. 120-123; I Kongres Komunističke interancionale (1919), str. 127-146; O četvrtoj godišnjici Oktobarske revolucije (1921), str. 154-160, u: V. I. Lenjin, Proleterska revolucija i komunistička interancionala, Svjetlost, Sarajevo, 1974.
  • Lenjin V. I., O djelomičnom oživljavanju birokratizma unutar sovjetskog sistema (ekstrakt iz V. I. Lenjin, O porezu u naturi), u: Marx,Engels, Lenjin, O birokratiji i birokratizmu, ppb, Novi Sad, 1974, str. 107-113.
  • Lenjin V. I., Revolucionarni proletarijat (1915) i Rezultati diskusije o samoopredjeljenju (1916), u: Marx, Engels, Lenjin, Nacionalno pitanje, ppb, Novi Sad, 1974, str. 129-134.

 

Kritička popratna literatura

  • Althusser L., Lénine et la philosophie, pcm, Paris, 1982, [ili englesko izdanje: Althusser L., Lenin and Philosophy and Other Essays, Monthly ReviewPress, London 2001, samo poglavlja, “Philosophy as a Revolutionary Weapon”, str. 11-23 i “Lenin and Philosophy”, str 23-67].
  • Colletti L., Ideologija i društvo (1969) [samo tekst o Lenjinovoj knjizi Država i revolucija].
  • Craig R., Nation War on war: Lenin, the Zimmerwald Left, and the origins of communist internationalism , Duke University Press 1989
  • Engels F., Uvod u K. Marx (1895), Klasne borbe u francuskoj, Kultura, Beograd 1960, str. 5-30, (ili bilo koje drugo izdanje).
  • Gramsci A., Revolucija protiv kapitala (1917), (fotokopije)
  • Korsch K., Marksizam i revolucija, Globus, Zagreb, 1983.
  • Lih Lars T., Lenin Rediscovered: What Is to Be Done- In Context, Haymarket Books, Chicago- Illinois, 2005.
  • Lih Lars T., Lenin, Reaktion Books Ltd, London, 2011
  • Lukàcs G., Kritičke primjedbe o “Kritici ruske revolucije” Rose Luxemburg (1922), u: Lukàcs G, Povijest i klasna svijet (1922), Naprijed, Zagreb, 1970.
  • Luxemburg R., Socijalna reforma ili revolucija? (1922), u: str. Luxemburg R., Izabrani spisi, Naprijed, Zagreb, 1974, str. 271-298.
  • Marx K., Građanski rat u Francuskoj (1871), u: K. Marx – F. Engels, Glavni radovi, Stvarnost, Zagreb, 1978, str. 975-1010.
  • Marx K., Klasne borbe u francuskoj (1850), Kultura, Beograd 1960.
  • Marx K., Manifest komunističke partije (1848), [bilo koje izdanje].
  • Marx K., Nadnica, cijena, profit (1865/1898), u: K. Marx – F. Engels, Glavni radovi, Stvarnost, Zagreb, 1978,
  • Marx K., Osamnaesti Brumaire Lousia Bonaparte (1851), u: K. Marx – F. Engels, Glavni radovi, Stvarnost, Zagreb, 1978, str. 517-587.
  • Negri A., Imperij, Arkzin, Zagreb, 2003, [samo poglavlje “Intermeco: protuimperij”, str. 177-188].
  • Negri A., Trentatre lezioni su Lenin, manifestolibri, Roma 2004.
  • Nimtz August H., Lenin’s Electoral Strategy from 1907 to the October Revolution of 1917: The Ballot, the Streets—or Both, Palgrave Macmillan, New York, 2014
  • Reed J., 10 dana koje je potreslo svet, Kultura, Sarajevo, 1954.
  • Trocki L., Terorizam i komunizam (1920), u: Trocki L., Iz revolucije, Otokar Keršovani, Rijeka, 1971.
  • Tronti M., Operai e capitale, Einaudi, Torino 1965, (ili engleski prijevod Workers and Capital (1965) -samo uvod “Marx Yesterday and Today”, web: https://operaismoinenglish.wordpress.com/2011/04/29/marx-yesterday-and-today].
  • Žižek S., Repeating Lenin, Arkzin, Zagreb, 2001.
  • Žižek S., Lenin 2017. Remembering, Repeating, and Working ThroughVerso, London 2017

 

Dopunska literatura

  • Carrère d’Encausse H., Lénine, Fayard, Paris, 1998.
  • Engels, Poreklo porodice i privatne svojine i države, ppb, Novi Sad, 1974.
  • Fire  [Furet ] F., Prošlost jedne iluzije. Komunizam u dvadesetom veku, Paidea, Beograd, 1996.
  • Golubović V., Osnove marksizma, Zagreb, 1982.
  • Gruppi L., Il pensiero di Lenin, Editori Riunit, Roma, 1970.
  • Hobsbawm E., Revolutionaries, Windenfeld & Nicolson, London, 1972.
  • Kautsky K., ‘Ortodoskni marksizam’ i reformizam, Globus, Zagreb, 1979.
  • Petrović G., Filozofija i revolucija, Naprijed, Zagreb, 1973.
  • Rjazanov D. B., Marks i Engels (1922), Bigz, Beograd, 1975.
  • Service R., Lenin, Macmillan, London, 2000.
  • Vranicki P., Historija marksizma, ckade, Zagreb, 1987, (I i II tom).