Naziv predmeta: Marx i marksističke filozofije

Naziv kolegija: Marx i marksističke filozofije – seminar: Filozofska pitanja “revolucionarne 1968.

Naziv kolegija na engleskom jeziku: Marx and Marxist Philosophies – Seminar: Philosophical questions of the “Revolutionary 1968”

Nositelj kolegija/nastavnici: doc. dr. sc. Luka Bogdanić, doc. dr. sc. Ankica Čakardić

ECTS bodovi: 3

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar (zimski ak. god. 2018/2019)

Status: izborni

Oblik nastave: seminar

Uvjeti za upis: nema

Cilj kolegija: svrha seminara je da studenti/ice steknu bazične pretpostavke za dublja istraživanja u području socijalne, političke i filozofije kulture, tako što će se dodatno osposobiti i steći interpretacijska umijeća nužna za razumijevanje filozofskih tekstova (od pojedinačnog iskaza do knjige). Konkretno cilj seminara Filozofska pitanja “revolucionarne 1968 jest upoznati studente s djelima filozofa koji su utjecala na prijelomne događaje 1968. Utoliko, tokom seminara biti će analizirana djela H. Marcusea, M. Trontija, W. Reicha, K. Kosika, E. Fromma. Specifična znanja koja se mogu steći u seminaru odnose se na problematiku studenske pobune/revolucije 1968, seksualne revolucije te pobune protiv tradicionalnih društvenih normi te položaja radnika u industrijskom društvu XX. stoljeća. Posebna pažnja biti će posvećena analizama podjarmljivanja čovjeka proizvodnom aparatu u kasnokapitalističkom društvu, manipulaciji ljudskih potreba te mogućnostima i uvjetima kritike svega postojećega. Očekuje se da će studenti radom u seminaru steći osnovnu sposobnost kritičkog analiziranja izvornog teksta te kompariranja s njegovim naknadnim interpretacijama. Namjera seminara je omogućiti studentima da steknu osnovna znanja o pitanjima i problemima vezanim za marksističku i tkz. postmarksističku analizu suvremenog društva, kulture i politike.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Seminar doprinosi razjašnjavanju složenih odnosa između filozofske produkcije te njenih interpretacija (uvijek bremenitih potrebama konkretnog političko-povijesnog trenutka), što je relevantno u pogledu opće osposobljenosti studenata/ica za snalaženje u rubnim područjima između filozofije, politike, kulture i ideologije. Rad u seminaru služi kao priprema za niz ispita iz različitih društveno-humanističkih disciplina u kojima se susreću Marx i marksistička teorija. Seminar se preporučuje kao priprema za pojedine kolegije iz područja socijalne, političke i kulturne filozofije XX. stoljeća.

Korištene metode: Seminarski referati, obavezni izvještaji o čitanju, rasprava o referatima, (interaktivne i participativne metode rada)

Način polaganja ispita: Seminarski rad i evaluacija ukupnog rada u kolegiju

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Studentska evaluacija, evaluacija seminarskih referata

Sadržaj kolegija

Uvodna predavanja prema tematskim skupinama:

Povijesni kontekst protesta 1968

Marcuseova analiza jednodimenzionalne misli i čovjek

W. Recih i seksualna revolucija (frojdomarksizam, feminizama, LGBT pokreti)

Nastanak operaizma

Antiautoritativni pokreti ljevice. Vlast mašti ili vlast mašte ?

Nasljeđe 1968. godine

(Nakon uvodnih predavanja slijediti će studentski referati)

Literatura (obavezna)

Marcuse H., Čovjek jedne dimenzije: rasprave o ideologiji razvijenog industrijskog društva (1964), “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1989, (ili bilo koje drugo izdanje).

Wolf R.P., Moore B. jr., Marcuse H, Kritika čiste tolerancije (1965), Globus, Zagreb, 1984.

Tronti M., Operai e capitale, Einaudi, Torino 1965, ( engleski prijevod Workers and Capital)

E. Fromm, Revolucija nade: za humanizaciju tehnike (1968), Beograd, 1978

Kosik. K, O dilemama suvremene povijesti, Razlog, Zagreb, 2007

Reich W., Spolna revolucija: prilog karakternoj samoupravi čovjeka, Naprijed, Zagreb, 1985

„PRAXIS“, god. 1969, br. 1/2 – jun-lipanj 1968: dokumenti

Hal Draper, The Two Souls of Socialism, Berkeley 1966

Hal Darper, Berkeley, the new student revolt New York, Grove Press, Berkeley 1965

Lorenzo Milani (ur.), Lettera a una professoress, LEF, Firenze 1967

Popratna kritička literatura

Althusser L. Za Marxa (1965), Nolit, Beograd, 1971, (ili bilo koje drugo izdanje).

Fromm E. , The Nature of Man, 1968

Fromm E., Revolucionarni karakter, u: „Autoritet i porodica“, god 1984, str., 109-126

Fromm E., On Disobedience, Harper Collins, 1981

Kosik K., Dijalektika konkretnog, Prosveta Beograd, 1967

Marcuse H., An essay on liberation, The Penguin Press, London 1969

Marcuse H. Represivna tolerancija, u: Čemu, god. X/2011, br. 20, str. 60-78

Marcuse H., Carstvo slobode i carstvo nužnosti. Jedno preispitivanje,

u: „Praxis“ god., 1969, br. 1-2, str. 19-24

Mikecin V., Otvoreni marksizam, Globus, Zagreb, 1988

Dopunska literatura

Engels F., Poreklo porodice i privatne svojine i države, ppb, Novi Sad, 1974.

Golubović V., Osnove marksizma, Zagreb, 1982.

Hobsbawm E., Revolutionaries, Windenfeld & Nicolson, London, 1972.

Petrović G., Filozofija i revolucija, Naprijed, Zagreb, 1973.

Rjazanov D. B., Marks i Engels (1922), Bigz, Beograd, 1975.

Vranicki P., Historija marksizma, ckade, Zagreb, 1987, (I i II tom).

Rosanda R., L’ anno degli studenti (1968), il manifesto libri, Roma, (novo izdanaje) 2018

Pombeni P, Che cosa resta del ’68, Mulino, Bologna, 2018.