Naziv kolegija: Volja kao metafizička kategorija (Metafizika izborni)
Nastavnik nositelj: doc. dr. sc. Marija Selak
Nastavnik izvoditelj: doc. dr. sc. Goran Sunajko
ECTS: 4 boda
Jezik: hrvatski
status: izborni za studente I–V. godine studija
Trajanje: ljetni semestar (2 sata tjedno)
Oblik nastave: predavanje
Uvjeti za upis: nema
Studentske obveze: Usmeni ispit i redovito pohađanje nastave
Korištene metode: interaktivne i participativne metode rada
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: konzultacije i sveučilišna anketa

Cilj kolegija: Cilj je kolegija obraditi volju kao jednu od temeljnih metafizičkih kategorija, odnosno principa, osobito u razlici spram nousa, odnosno uma (duha). Volja je od početaka metafizičkih razmatranja bila tek sekundarno načelo koje nije imalo jednaku važnost kao um (duh), no postupno ona postaje jednakovrijedna kategorija, a u pojedinim filozofijskim sistemima zadobiva i prvenstvo pred umom. Predavanja su koncipirana u dvije temeljne cjeline, tako da polaze od antičkih razmatranja koja ne tematiziraju volju kao prvenstven metafizički princip (Aristotel), preko srednjovjekovnih metafizičkih razmatranja koja uvode volju u poredak svijeta (Augustin, Toma Akvinski, Duns Škot), do novovjekovnih koji volju određuju temeljnim metafizičkim načelom (Descartes, Rousseau, Schopenhauer, Nietzsche).

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Važnost je kolegija percepcija i znanje o temeljnim metafizičkim kategorijama, napose volji, koja je izvorno metafizička, a primijenjuje se u okviru drugih filozofijskih disciplina koje polaze od samoutemeljenja čovjeka (filozofske antropologije, spoznajne teorije, filozofije politike) ili filozofskih smjerova, poput metafizike subjektivnosti, vitalizma, filozofije egzistencije ili egzistencijalizma.

Korištene metode: predavanje, rasprava i usmena provjera znanja (ispit).

Nastavne jedinice:
1. Uvodno predavanje s temeljnim pojmovima. Upoznavanje s ciljevima i sadržajem predavanja,
literaturom, načinom rada i strukturom ispita.
I. Metafizika volje antike i srednjeg vijeka
2. Aristotel: Pokreće li prvo pokretalo voljno?
4. Augustin: Problem slobodne volje
5. Toma Akvinski: Božja volja
6. Duns Škot: Volja kao apsolutni princip kontingencije
II. Volja novovjekovne metafizike
7. Descartes I.: Volja kao spoznajna moć i izvor pogreške
8. Rousseau I.: Tipologija voljâ
9. Rousseau II.: Općenita volja kao sekularizirani teološki pojam
10. Schopenhauer I.: Volja kao nagon koji prethodi racionalnome
11. Schopenhauer II.: Svijet kao objektivitet volje (»volja za volju«)
12. Schopenhauer III.: Mogućnost oslobađanja od volje kroz umjetnost
13. Nietzsche I.: Volja za moći kao uvjet egzistencije
14. Nietzsche II: Volja kao dovođenje do Ništa
15. Nietzsche.: Volja kao princip umjetničkog samonadmašivanja

A: Obvezna (ispitna) literatura:
• Aurelije Augustin, O slobodi volje, u: Stjepan Kušar (ur.), Srednjovjekovna filozofija (izbor.). Školska knjiga. Zagreb, str. 123 – 222.
• Toma Akvinski, Suma teologije, u: Izabrano djelo, Globus. Zagreb 2005, str. 361 – 381 (odnosno 25.,32. i 44. pitanje) i str. 655 – 663 (odnosno 104. pitanje).
• Duns Škot, Rasprava o prvom principu, Demetra. Zagreb 1997., 4. poglavlje (odnosno str. 91 – 163.
• René Descartes, Razmišljanja o prvoj filozofiji, Demetra. Zagreb 1994., IV. Razmišljanje (odnosno str. 102 – 122).
• J.-J. Rousseau, Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima; Društveni ugovor, Školska knjiga. Zagreb 1978., I. i II. knjiga (str. 93–125).
• Arthur Schopenhauer, Svet kao volja i predstava, Grafos. Beograd 19., II. knjiga – Svet kao volja (odnosno str. 154 – 244) i IV. knjiga (od 65. pasusa, odnosno str. 125 – 193).
• Friedrich Nietzsche, Volja za moć, Mladost. Zagreb 1988., I. knjiga (str. 9–71) i III. knjiga (str. 235 – 493).

B: Sekundarna (pomoćna) literatura

– Gilson, Étienne, Filozofija u srednjem vijeku, I, Demetra. Zagreb 2011.
– Matz, Ulrich, Toma Akvinski, u: Hans Maier, Heinz Rausch, Horst Denzer (ur.), Klasici političkog mišljenja I, Golden marketing. Zagreb 1998, str. 108–130.
– Zovko, Jure, Klasici Metafizike, Hegelovo društvo, Zadar 2008.
– Fries, H. i Kretschmar, G, Klasici teologije I, Golden marketing. Zagreb 2004 (za Tomu Akvinskoga).
– Babić, Mile, Škotova Rasprava o prvom principu, u: Ivan Duns Škot, Rasprava o prvom principu, Zagreb 1997, str. 305–401.
– Devčić, Ivan, Bog i filozofija, Kršćanska sadašnjost. Zagreb 2003.
– Russell, Bertrand Povijest zapadne filozofije, Zagrebačka naklada/Ibis grafika. Zagreb 2010.
– Kušar, Stjepan, Srednjovjekovna filozofija, Hrestomatija filozofije II, Školska knjiga. Zagreb 1996.
– Schulz, Walter, Bog novovjekovne metafizike, Matica hrvatska. Zagreb 1996.
– Cassirer, Ernst, Descartes, Demetra. Zagreb 1997.
– Maritain, Jacques, Tri reformatora : Luther – Descartes-Rousseau, Laus. Split 1995.
– Lalović, Dragutin, Mogućnosti političkoga, Disput. Zagreb 2006. (za Rousseauov pojam volje)
– Sunajko, Goran, Metafizika i suverenost, HFD. Zagreb 2015 (za Tomin, Dunsov, Descartesov i Rousseauov pojam volje).
– Riley, Patrick, The General Will before Rousseau, Princeton University Press, Princeton 1986. (dostupno kod nastavnika)
– Cioran, Emile Volja k nemoći, Demetra. Zagreb 1995.
– Heidegger, Martin, Nietzscheova metafizika, Visovac. Zagreb 1994.
– Fink, Eugen, Nietzscheova filozofija, Centar za kulturnu djelatnost. Zagreb 1981.
– Jelkić, Vladimir, Nietzsche: Povratak vlastitosti, HFD. Zagreb 2001.
– Vranić, Šime (ur.), Uvod u Nietzschea, Centar za kulturnu djelatnost. Zagreb 1980.
– Heidegger, Martin, Niče sv, I. i II., Fedon. Beograd 2009.
– Lozar, Janko, Nietzsche and Heidegger, Synthesis philosophica, 23(2008)1, str. 121-133.
(http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=48788)
– Lossi, Annamaria, “Od ničega naprijed”: razmišljanja na tragu Nietzscheova razumijevanja nihilizma, Prolegomena 8(2009)1, str. 79-92
(http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=61021)
– Santini, Maksim (ur), Šopenhauer i savremena misao. Bratstvo-jedinstvo, Novi sad. 1990.
– Frelih, Jasenka, Schopenhauer’s Influence on Literature and Art, Nova prisutnost 11(2013)1, str. 57-72. (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=145123)