Naziv kolegija: Aristotel: Metafizika
Nositelj/nastavnici: dr.sc. Marija Selak, docentica
Status: izborni kolegij, I. – IV. god.
Trajanje: 1 semestar (ljetni), 2 sata tjedno.
ECTS: 3 boda.
Oblik nastave: seminarska izlaganja; predavanje.
Korištene metode: predavanje, rasprava, interaktivne i participativne metode rada.
Obveze: jedan usmeno izloženi ili pismeni seminarski rad tijekom semestra.
Opis i cilj kolegija: Kako bi se stvorile pretpostavke za razumijevanje Aristotelove Metafizike uvodno će se razmotriti problematika nastanka i (ne)jedinstva četrnaest Aristotelovih rasprava koje danas poznajemo objedinjene pod naslovom Metafizika. Na toj podlozi, u drugom tematskom krugu, pristupit će se izučavanju temeljnih filozofijskih problema koje pronalazimo u pojedinim knjigama Metafizike. U završnom krugu rasprave, kako bi se stekao pregled nad Aristotelovom Metafizikom, sagledat će se neki od pokušaja njezina tumačenja, pri čemu će u prvom planu biti komentari Tome Akvinskoga te Heideggerova interpretacija Aristotela.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: kolegij nadopunjuje kurikulum studija filozofije kritičkim promišljanjem metafizike kao discipline, jednako kao i reaktualiziranjem, ali i smještanjem u filozofsko-povijesni kontekst pojedinih metafizičkih pitanja.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska evaluacija, evaluacija seminarskih referata.

Sadržaj kolegija

1. Upoznavanje. Uvodne napomene o ciljevima kolegija i načinu rada. Kratak opis osnovne ideje i svrhe kolegija.

I. Uvođenje u Aristotelov filozofijski sustav

1. Aristotelova struktura znanosti i slika svijeta.

2. Uvod u Aristotelovu metafiziku.

II. Metafizika

3. Knjige „Alfa” i „Mala Alfa”: znanost o prvim principima i uzrocima stvari

4. Nedoumice u knjizi „Beta“

5. Knjiga „Gamma“: „znanost o biću kao biću“

6. Knjiga „Delta“: Aristotelov filozofski leksikon

7. Knjiga „Epsilon“: nekoliko napomena o pojmu istine

8. Problem supstancije: knjige „Zeta“, „Eta“ i „Theta“

9. Knjiga „Iota“: jedinstvo i identitet. Knjiga „Kappa“

10. Knjiga „Lambda“: Aristotelova teologija

11. Knjige „Mu“ i „Nu“: Aristotelova filozofija matematike

III. Interpretacije Aristotelove Metafizike

12. Komentari Tome Akvinskoga na Aristotelova djela. Heideggerova interpretacija Aristotela.

13. Završna rasprava i evaluacija.

Literatura

1. Primarna literatura

• Aristotel, Metafizika, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 1992.
• Pavel Gregorić, Filip Grgić (ur.), Aristotelova Metafizika. Zbirka rasprava, Zagreb: Kruzak, 2003.
• Damir Barbarić (ur.), Aristotel i Aristotelizam, Zagreb: Matica hrvatska, 2003.
• Toma Akvinski, O filozofiji : tumačenje Aristotelove Metafizike, Zagreb, 1974.

• Sekundarna literatura

• Hans-Georg Gadamer, Početak filozofije, Zagreb: „Biblioteka Scopus“, 2000.
• Joachim Ritter, Metafizika i Politika. Studije o Aristotelu i Hegelu, Zagreb: Informator, 1987.
• Jonathan Barnes (ur.), The Cambridge Companion to Aristotle, Cambridge: Cambridge University Press, 1995.
• Richard Sorabji (ur.), Aristotle Transformed. The Ancient Commentators and Their Influence, London: Duckworth, 1990.