Naziv kolegija: Metafizički temelji totalitarizma (seminar iz Metafizike)
Nastavnik nositelj: doc. dr. sc. Marija Selak
Nastavnik suizvoditelj: dr. sc. Goran Sunajko, znanstv. suradnik
ECTS: 3 boda
Jezik: hrvatski
status: izborni za studente I–V. godine studija
Trajanje: zimski semestar 2015/16 (2 sata tjedno)
Oblik nastave: seminar uz diskusiju
Uvjeti za upis: nema
Studentske obveze: Redovito pohađanje seminara, sudjelovanje u raspravama zbog problemskoga pristupa temi, uvodno izlaganje ili pisani uradak.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: konzultacije i sveučilišna anketa
 

Cilj kolegija: Cilj je kolegija fenomenologijskim pristupom, izlaganjima i raspravama sagledati fenomen totalitarizma kroz prizmu metafizičkog odnosa cjeline i dijela, odnosno totaliteta i pojedinca. Kolegij je podijeljen u dvije cjeline (teorijsku i praktičku). U prvoj, razmotrit će se postavke o odnosu cjeline i dijela (cijelog i pojedinačnog, univerzalnog i partikularnog) u okviru klasične, srednjovjekovne i novovjekovne metafizike. U drugom, razmotrit će se i sagledati praktičke manifestacije u okviru totalitarnih poredaka kojima se pristupa fenomenologijski, iščitavanjem najznačajnijih analitičara fenomena. Težište izlaganja i rasprave jest sagledavanje odnosa cjeline i dijela, odnosno cjeline i pojedinca na primjeru totalitarne paradigme prouzročene metafizičkom tradicijom »mišljenja cjeline«. U okviru kolegija prikazat će se i analizirati igrani film o totalitarizmu, kako bi se uvidjeli i komentirali neki temeljni postulati koje je film uspješno ili manje uspješno obuhvatio.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Važnost je kolegija (seminara) u analiziranju totalitarizma – jednog od temeljnih fenomena 20. st. s aspekta metafizičkih pretpostavki. Time je kolegij, osim za filozofsku antropologiju, koristan i važan za cjelokupni kurikulum, napose ontologiju, etiku, filozofiju politike i socijalnu filozofiju.

Korištene metode: predavanje, uvodna izlaganja studenata i rasprave

Sadržaj kolegija (seminara):

1. Uvodno predavanje s pojmovima cjeline, jednosti, pojedinačnog, partikularnog, uma, imanencije, kontingencije, kretanja, volje i moći. Upoznavanje s ciljevima i sadržajem seminara, literaturom i načinom rada.
2. Projekcija i analiza igranog filma o totalitarizmu
3. Teorijski postulati metafizike cjeline – totalitas
4. Nous kao kozmička cjelina u Aristotela
5. Bog kao cjelina u Tome Akvinskoga
6. Kritika cjeline Dunsa Škota – egzistencija pojedinačnog
7. Hegelova postavka o »istinitosti cjeline«
8. Heideggerovo razmatranje odnosa cjeline i mišljenja
9. Levinasovo razmatranje totaliteta i drugoga
10. Adornova kritika cjeline
11. Manifestacije metafizike cjeline – totalitarizam
12. Pojam totalitarizma Hannah Arendt (izvori)
13. Pojam totalitarizma Hannah Arendt (slučaj Eichmann i nemogućnost odgovornosti cjeline)
14. Pojam totalitarizma Franza Neumanna (vođa kao emanacija cjeline)
15. Pojam totalitarizma Bernarda Bruneteaua (tipologija totalitarizama)
16. Pojam totalitarizma Alaina de Benoista (problem odnosa individue i cjeline)
17. Završna diskusija o metafizičkim pretpostavkama totalitarizma

A: Obvezna literatura (poglavlja):

1. Aristotel, Politika, Globus/Liber. Zagreb 1988
2. Toma Akvinski, Izabrano djelo, Globus. Zagreb 2005.
3. Duns Škot, Rasprava o prvom principu, Demetra. zagreb 1997.
4. Hegel, Georg Wilhelm Friedrich, Fenomenologija duha, Ljevak, Zagreb 2000.
5. Heidegger, Martin, Kraj filozofije i zadaća mišljenja, Naprijed. Zagreb 1996.
6. Heidegger, Martin, Što se zove mišljenje, Breza. zagreb 2008.
7. Levinas, Emmanuel, Totalitet i beskonačno, Veselin Masleša. Sarajevo 1976.
8. Adorno, Theodor, Negativna dijalektika, BIGZ, Beograd 1979 (dio).
9. Arendt, Hannah, Totalitarizam, Politička kultura. Zagreb 1996.
10. Arendt, Hannah, Eichmann u Jerusalimu, Beograd. SAMIZDAT Free B92.
11. Neumann, Franz, Behemot, Disput. Zagreb 2012.
12. Bruneteau, Bernard, Totalitarizmi, Politička kultura. Zagreb 2002.
13. De Benoist, Alain, Komunizam i nacizam: 25 ogleda o totalitarizmu u XX. stoljeću, Hasenbegović. Zagreb 2005.

B: Sekundarna literatura

• Barbarić, Damir, Grčka filozofija (Hrestomatija flozofije I), Školska knjiga. Zagreb 1995.
• Bošnjak, Branko, Grčka filozofija: od prvih početaka do Aristotela i odabrani tekstovi filozofa (Filozofska hrestomatija I), Matica hrvatska. Zagreb (bilo koje izdanje).
• Guthrie, W. K. C, Povijest grčke filozofije (Knj. 6, Aristotel), Naklada Jurčić. Zagreb 2007.
• Clark, Stephen, Aristotle’s Man: Speculations upon Aristotelian Anthropology, Clarendon Press. Oxford 1975.
• Gilson, Étienne, Filozofija u srednjem vijeku, I, Demetra. Zagreb 2011.
• Matz, Ulrich, Toma Akvinski, u: Hans Maier, Heinz Rausch, Horst Denzer (ur.), Klasici političkog mišljenja I, Golden marketing. Zagreb 1998, str. 108–130.
• Zovko, J., Klasici Metafizike, Hegelovo društvo Zadar 2008.
• Fries, H. i Kretschmar, G, Klasici teologije I, Golden marketing. Zagreb 2004 (za Tomu Akvinskoga).
• Relja, Hrvoje, Razlika Aristotelovih i Akvinčevih metafizičkih počela, Filozofska istraživanja 30(2010) 1–2, str. 5–15.
• Babić, Mile, Škotova Rasprava o prvom principu, u: Ivan Duns Škot, Rasprava o prvom principu, Zagreb 1997, str. 305–401.
• Devčić, Ivan, Bog i filozofija, Kršćanska sadašnjost. Zagreb 2003.
• Filipović, Vladimir, Klasični njemački idealizam i odabrani tekstovi filozofa (Filozofska hrestomatija VII), Matica hrvatska. Zagreb 1983.
• Barbarić, Damir, Filozofija njemačkog idealizma (Hrestomatija filozofije VI), Školska knjiga. Zagreb 1998.
• Dolar, Mladen, Dijalektika istine u Hegelovoj “fenomenologiji duha”, Theoria, 29(1986)1/2, str. 71-81.
• Ritter, Joachim, Metafizika i politika: studije o Aristotelu i Hegelu, Zagreb 1987.
• Popper, Karl, Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji, 2., (bilo koje izdanje)
• Bloch, Ernst, Subjekt-objekt, Zagreb 1975.
• Marcuse, Herbert, Um i revolucija, Veselin Masleša. Sarajevo 1987.
• Adorno, T.W., Tri studije o Hegelu, Veselin Masleša. Sarajevo 1990.
• Sutlić, Vanja, Kako čitati Heideggera, August Cesarec. Zagreb 1989.
• Wisser, Richard, Martin Heidegger u mišljenju na putu, Zagreb 2003.
• Batovanja, Vesna, Martin Heidegger: mišljenje koje se više ne razumije kao metafizika, Zagreb 2007.
• Critchley, Simon; Bernasconi, Robert (ur.), The Cambridge companion to Levinas, Cambridge University Press. New York 2002.
• Oslić, Josip, Etika drugoga u Emmanuela Lévinasa, Bogoslovska smotra 71(2001)1, str. 17 – 54. (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=45838)
• Šarčević, Abdulah, Suvremena estetička teorija: negativna dijalektika : ideja spasonosnog : transformacija filozofije i teorija znanosti, Sarajevo 2005.
• Grlić, Danko, Izazov negativnog : uz estetiku Theodora Adorna, Beograd 1986.
• Geyer, Michael (ur.), Beyond totalitarianism: Stalinism and Nazism compared, Cambridge 2009.
• Krivak, Marijan; Senković, Željko(ur.), Zapisi o totalitarizmu, Sveučilište J-J. Strossmayer. Osijek2014.(https://bib.irb.hr/datoteka/740057.ZAPISI_O_TOTALITARIZMU_-_6.11.2014pdf
• Aron, Raymond, Demokracija i totalitarizam, Politička kultura. Zagreb 1996.
• Clément, Catherine, Martin i Hannah, Zagreb 2005.
• Vogel, Lawrence, The Responsibility of Thinking in Dark Times: Hannah Arendt versus Hans Jonas, Graduate Faculty Philosophy Journal 29(2008)1, str. 1-21.

( http://digitalcommons.conncoll.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1000&context=philfacpub )

• Lefort, Claude, The Concept of Totalitarianism, Politička misao 48(2011)3, str. 210-229.

( http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=109992 )

• Sunajko, Goran, totalitarizam, u: Stipe Kutleša (ur.): Filozofski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Zagreb 2012.