Metafizika – seminar : Problemi novije metafizike
Naziv kolegija: Problemi novije metafizike
Nositelj/nastavnik: Red. prof. dr. sc. Lino Veljak
Suradnik u nastavi: Dr. sc. Mirko Mlakar
ECTS: Tri (boda)
Jezik: Hrvatski
Trajanje: jedan semestar (zimski 2015/2016.), dva sata tjedno
Status: Izborni
Oblik nastave: Seminar
Korištene metode: Participativne i interaktivne − predavanja i referati te rasprave o njima. U seminarskom dijelu, temeljenom na individualnom radu studenata/studentica u dogovoru i suradnji s mentorom, ostvaruju se elementi istraživačke nastave.
Uvjeti za upis kolegija: Nema ih.
Obveze: Toleriraju se do tri neopravdana izostanka, a očekuje se aktivno sudjelovanje u nastavi, uključujući predstavljanje referata.
Način praćenja kvalitete nastave: Redovito pohađanje nastave i konzultacije, studentska anketa.
Cilj kolegija: Svrha je seminara da studenti/ce steknu osnovna znanja nužna za razumijevanje metafizičkih pitanja (problema) i to posredstvom informiranja i analize metafizičke refleksije u Srbiji u XIX. i XX. stoljeću. Upoznati s razmatranjem metafizičkih tema u specifičnim prilikama jedne od zemalja jugoistočne Europe (“periferija”), studenti/ce se osposobljavaju za samostalno promišljanje metafizičkih tema uopće.
Opis kolegija: Studenti/ce se upoznaju s jednom od filozofija (u) malih naroda, odnosno (u) malih zemalja (država) − u kojoj je Branislav Petronijević projektirao jedan od posljednjih pravih metafizičkih sustava (monopluralizam; empirioracionalizam). Kolegij je trodijelni. Prvi je krug kratki pregled filozofije u Srbiji (s naglaskom na metafizici); u drugome se krugu predstavljaju razmišljanja značajnih i/ili karakterističnih predstavnika srbijanske filozofije; a treći je zaključni, koji uključuje komparativni pristup. Među ostalim, provjerava se hipoteza da se filozofiranje u Srbiji, u kome se istaknutom pokazuje iracionalističko usmjerenje, uglavnom svodi na recepciju ideja i modela iz njemačke, ruske i drugih velikih ili većih filozofija, a potražit će se specifičnosti adaptacija, koje će se usporediti s iskustvima filozofija u drugim malim zemljama.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Seminar je svojevrsna provjera ili primjena stečenih i novih kompetencija studenata/studentica na konkretnom primjeru jedne hrvatskoj višestrano bliske filozofije, što ima i praktičnu vrijednost. U široj perspektivi, ovaj bi kolegij sa sličnim predmetima (iz sociologije, povijesti itd.) mogao (s)tvoriti studij srbologije (Serbian studies; nije srbistika), te se iskustva sa seminara mogu iskoristiti u pripremama za uvođenje izučavanja filozofija/e i u ključu zemalja/država odnosno nacija ili regija (filozofija u BiH, talijanska filozofija, filozofija u jugoistočnoj Europi itd.).
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe: Studentska evaluacija, evaluacija seminarskih referata.
Sadržaj kolegija:
- Pristupno problematiziranje te napomene o ciljevima kolegija, načinu rada i obavezama (2 sata)
- Pregled filozofije u Srbiji (sedam sati)
- Srpska srednjovjekovna (teo)filozofija i filozofija do Liceja
- Filozofija u doba Velike škole i osnivanja Univerziteta (Kraljevina Srbija)
- Racionalizmi i iracionalističke struje u Kraljevini SHS/Jugoslaviji
- Marksistička, analitička i ostala filozofiranja u Srbiji (FNRJ/SFRJ i SRJ)
- Predstavnici (16 sati)
- Branislav Petronijević
- Miloš Đurić
- Ksenija Atanasijević
- Justin Popović
- Momčilo Selesković
- Mihailo Đurić
- Miloš Arsenijević
- Radomir Konstantinović
III. Zaključci (pet sati)
- Završna razmatranja o metafizičkim temama u Srbiji
- Usporedbe s filozofijama u drugim zemljama i mogući smjerovi razvoja
Literatura:
- Osnovna
Studenti/ce se upoznaju s odabranim poglavljima iz knjiga:
– Atanasijević, Ksenija, Filozofski fragmenti I-II, Beograd, 1929-1930.
– Đurić, Mihailo, Niče i metafizika, Beograd, 1984.
– Jeremić, Dragan, O filozofiji kod Srba, Beograd, 1997.
– Petronijević, Branislav, Metafizičke rasprave, Sremski Karlovci, 1991.
– Žunjić, Slobodan, Istorija srpske filozofije, 2., dopunjeno izd., Beograd, 2014.
– Žunjić, Slobodan, Prirok i suštastvo IV: Suštastvo u srpskoj filozofiji, Beograd, 2013.
- Proširena
Studenti/ce biraju barem tri cijele knjige i/ili odabrana poglavlja iz knjiga:
– Arsenijević, Miloš, Prostor, vreme, Zenon, Beograd i Zagreb, 1986.
– Atanasijević, Ksenija, Srpski mislioci, Beograd, 2006.
– Despot, Branko, Filozofiranje Vladimira Dvornikovića, Zagreb, 1975.
– Đurić, Mihailo, Filozofija u dijaspori: Petronijevićeva Načela metafizike, Novi Sad, 1989.
– Đurić, Mihailo, Savremena srpska filozofija, u: Izabrani spisi, knjiga X, Beograd, 1997.
– Đurić, Miloš, Filosofija panhumanizma: Jedan pokušaj nove jugoslovenske sintagme, Beograd, 1922.
– Istorija srpske filozofije I, prir. Irina Deretić, Beograd, 2011.
– Istorija srpske filozofije: Prilozi istraživanju II, Beograd, 2012.
– Istorija srpske filozofije: Prilozi istraživanju III, Beograd, 2014.
– Konstantinović, Radomir, Filosofija palanke, Beograd, 1969.
– Marić, Ilija, Uspon srpske filosofije: Počeci sistematskih filosofskih istraživanja kod Srba, Beograd, 2004.
– Petronijević, Branislav, Fridrih Niče: Život i filozofija, Beograd, 1989.
– Popović, Justin, Filosofske urvine, Minhen, 1957.
– Pražić, Aleksandar, Priroda i teleologija, Beograd, 2003.
– Selesković, Momčilo, Filozofski spisi: Rasprave, članci, polemike, Beograd, 1999.
– Stojković, Andrija, Razvitak filosofije u Srba 1804-1944., Beograd, 1972.
– Šešić, Bogdan, Čovek, smisao i besmisao: Dijalektila smisla i besmisla, Beograd, 1977.
– Šijaković, Bogoljub, Pred licem drugog: Fuga u ogledalima, Beograd, 2002.
– Uzelac, Milan, Metafizika, Vršac, 2007.
– Vujić, Vladimir, Sputana i oslobođena misao: Ogledi, Beograd, 1931.