Naziv kolegija: Ontologija demokracije I (seminar iz Ontologije)
Nastavnik nositelj: doc. dr. sc. Marija Selak
Nastavnik suizvoditelj: dr. sc. Goran Sunajko, znanstv. suradnik
ECTS: 3 boda
Jezik: hrvatski
status: izborni za studente I–V. godine studija
Trajanje: zimski semestar 2015/16 (2 sata tjedno)
Oblik nastave: seminar uz diskusiju
Uvjeti za upis: nema
Studentske obveze: Redovito pohađanje seminara, sudjelovanje u raspravama zbog problemskoga pristupa temi, uvodno izlaganje ili pisani uradak.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: konzultacije i sveučilišna anketa
 

Cilj kolegija: Cilj je kolegija ontologijskim pristupom odrediti pojam demokracije, odnosno demokraciju pokušati reducirati na njezinu bit. Naime, od svog izvornog značenja demokracija se znatno udaljila i njezinim se pojmom počinju označavati različite pojave koje nisu primarno vezane uz pojam demokracije, što znači da je ona postala iskrivljena terminološka postavka o različitim fenomenima. Ne postoji pojam koji je, kroz povijesnu perspektivu razvoja filozofije, toliko puta korišten da bi označio različito, stoga se postavlja imperativ ontologijske redukcije. Time se stvara potreba za njezinim redefiniranjem u skladu s ontološkim značenjem a ne samo s pojavnim, formalnim oblicima. U kolegiju će biti riječi o propitivanju različitih tipova i modela demokracije u odnosu na njezino izvorno značenje kako bi se reduciranjem došlo do onoga što ona jest u njezinoj biti. U ovom kolegiju, Ontologija demokracije I težište će biti na tipologijama i modelima te na raspravi o njima, dok će kolegij Ontologija demokracije II, u ljetnome semestru, propitivati ontologijske premise postojećih tipova i modela. Na taj će način biti obuhvaćene teorijske i praktičke menifestacije fenomena demokracije. Kolegij je podijeljen u dvije cjeline. U prvoj, postavljaju se temelji pojma, a u drugoj, propitivaju se odnosi proizašli iz temeljâ.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Važnost je kolegija (seminara) u analiziranju demokracije s ontologijskoga aspekta. Time je kolegij, s obzirom na predmet istraživanja koji se pojavljuje u većini filozofijskih grana, koristan i važan za cjelokupni kurikulum, napose filozofiju politike, socijalnu filozofiju, etiku, filozofiju povijesti i povijest filozofije.

Korištene metode: predavanje, uvodna izlaganja studenata i rasprave

Sadržaj kolegija (seminara)

1.Uvodno predavanje o pojmu demokracije. Upoznavanje s ciljevima i sadržajem seminara, literaturom i načinom rada

I) Temelji

2. Antička perspektiva: tko je demos?

3. Antička perspektiva: negativan ili pozitivan oblik vladavine?

4. Srednjovjekovna perspektiva: problem slobode?

5. Srednjovjekovna perspektiva: kršćanstvo kao jednakost

6. Novovjekovna perspektiva: legitimnost

7. Novovjekovna perspektiva: liberalna demokracija (sloboda)

8. Novovjekovna perspektiva: republikanska demokracija (jednakost)

II) Odnosi

9. Izravna ili predstavnička demokracija?

10. Vladavina većine ili tiranija većine?

11. Proceduralna formalnost ili konsocijacijska demokracija?

12. Narodna demokracija ili demokracija protiv države?

13. Konsenzualna ili deliberativna demokracija?

14. Demokracija i totalitarizam

15. Demokracija kao poliarhija

A: Obvezna literatura (poglavlja):

1. Platon (1997): Država, Naklada Jurčić. Zagreb.
2. Aristotel, Politika, Globus/Liber. Zagreb 1988
3. Ciceron, Libri politici, Dematra. Zagreb 2001.
4. Toma Akvinski, Država, Globus. Zagreb 1990.
5. Machiavelli, Nicollò, Vladar, Globus. Zagreb 1998.
6. Montesquieu, Ch. L de, O duhu zakona I-II, Demetra. Zagreb 2003
7. Locke, John, Dvije rasprave o vladi, Naklada Jurčić. Zagreb 2013.
8. Berlin, Isaiah, Četiri eseja o slobodi, Feral Tribune. Split 2000.
9. Rousseau, J.-J. Društveni ugovor, Školska knjiga. Zagreb 1978.
10. Kant, Immanuel, Pravno-politički spisi, Politička kultura. Zagreb 2000.
11. Marx, Karl, Filozofsko-politički spisi, Politička misao/Liber. Zagreb 1979.
12. Tocqueville, Alexis de, O demokraciji u Americi, Fakultet političkih znanosti. Zagreb 1995.
13. Lijphardt, Arend, Demokracija u pluralnim društvima, Globus/ŠK. Zagreb 1992.
14. Abensour, Miguel, Demokracija protiv države, Disput. Zagreb 2007.
15. Rawls, Politički liberalizam, KruZak. Zagreb 2000.
16. Reese-Schäfer, Walter, Jürgen Habermas i deliberativna demokracija, Politička misao

41(2005)4, str. 3-21.( http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=34330 )

17. Dahl, Robert Alan, O demokraciji, Politička kultura 2000.
18. Aron, Raymond, Demokracija i totalitarizam, Politička kultura. Zagreb 1996.
19. Ranciere, Jacques, Mržnja demokracije, Ljevak. Zagreb 2008.

B: Sekundarna literatura

• Barbarić, Damir, Grčka filozofija (Hrestomatija flozofije I), Školska knjiga. Zagreb 1995.
• Bošnjak, Branko, Grčka filozofija: od prvih početaka do Aristotela i odabrani tekstovi filozofa (Filozofska hrestomatija I), Matica hrvatska. Zagreb (bilo koje izdanje).
• Guthrie, W. K. C, Povijest grčke filozofije. (Knj. 6, Aristotel), Naklada Jurčić. Zagreb 2007.
• Clark, Stephen, Aristotle’s Man: Speculations upon Aristotelian Anthropology, Clarendon Press. Oxford 1975.
• Gilson, Étienne, Filozofija u srednjem vijeku, I, Demetra. Zagreb 2011.
• Matz, Ulrich, Toma Akvinski, u: Hans Maier, Heinz Rausch, Horst Denzer (ur.), Klasici političkog mišljenja I, Golden marketing. Zagreb 1998, str. 108–130.
• Zovko, J., Klasici Metafizike, Hegelovo društvo Zadar 2008.
• Fries, H. i Kretschmar, G, Klasici teologije I, Golden marketing. Zagreb 2004 (za Tomu Akvinskoga).
• Relja, Hrvoje, Razlika Aristotelovih i Akvinčevih metafizičkih počela, Filozofska istraživanja 30(2010) 1–2, str. 5–15.
• Grubiša, Damir, Politička misao talijanske renesanse, Zagreb 2000.
• Joly, Maurice, Dijalog u paklu između Machiavellija i Montesquieua, Feral Tribune. Split 1997.
• Knežević, Radule, Sloboda i vladavina: francuska politička teorija od Montesquieua do Derride, Politička kultura. Zagreb 2014.
• Strauss, Leo; Cropsey, Joseph (ur.), Povijest političke filozofije, Golden marketing. Zagreb 2006.
• Maier, Hans; Rausch, Heinz; Denzer, Horst (ur.), Klasici političkog mišljenja II. Golden arketing. Zagreb 1998.
• Raunić, Raul, Filozofija politike Johna Lockea, Politička kultura. Zagreb 2009.
• Kulenović, Enes, Moderna politička teorija, Fakultet političkih znanosti. Zagreb 2013.
• Božičević, Vanda (ur.), Filozofija britanskog empirizma, Školska knjiga. Zagreb 1996.
• Kulenović, Enes, Sloboda, pluralizam i nacionalizam: politička teorija Isaiaha Berlina, Fakultet političkih znanosti, Zagreb 2006.
• Lalović, Dragutin, Mogućnosti političkoga, Zagreb 2006 (za Rousseaua).
• Lalović, Demokracija u republikanskom ključu: Hannah Arendt verzus Jean-Jacques Rousseau, Politička misao 49(2012)2, str. 77-89.

( http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=121843 )

• Sunajko, Goran, Rousseauova teorija volonté générale kao pretpostavka radikalnog shvaćanja demokracije: povratak političkome! Filozofska istraživanja 34(2014)1-2, str. 37-54.

( http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=196338 )

• Kant, Immanuel, Um i sloboda: spisi iz filozofije istorije prava i države, Beograd 1974.
• Volkmann-Schluck, Karl-Heinz, Politička filozofija: Tukidid, Kant, Tocqueville, Zagreb 1977.
• Barbarić, Damir, Filozofija njemačkog idealizma (Hrestomatija filozofije VI), Školska knjiga. Zagreb 1998.
• Filipović, Vladimir, Klasični njemački idealizam i odabrani tekstovi filozofa (Filozofska hrestomatija VII), Matica hrvatska. Zagreb 1983.
• Vranicki, Predrag, Dijalektički i historijski materijalizam i odabrani tekstovi (Filozofska hrestomatija X), Matica hrvatska. Zagreb 1982.
• Prpić, Ivan, Država i društvo: odnos građanskog društva i političke države u ranim radovima Karla Marksa, Beograd 1976.
• Eagleton, Terry, Zašto je Marx bio u pravu, Zagreb 2011.
• Matan, Ana, Teorija političke legitimnosti Johna Rawlsa, Zagreb 2008.
• Matulović, Miomir, Rasprava Habermas – Rawls, Politička misao 33(1996)1, str. 207-246.

( http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=156190 )

• Prokopijević, Miroslav, Sporazumevanje i racionalnost : kritika komunikativne teorije društva Jürgena Habermasa, Stručna knjiga. Beograd 1989.
• Lefort, Claude, The Question of Democracy, Politička misao 30(1993)3, str. 180- 189.

( http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=164383 )

• David Held, Modeli demokracije, Školska knjiga, Zagreb 1990.
• Đovani Sartori, Demokratija šta je to?, CID. Podgorica 2001 (kod nastavnika)
• Dahl, Robert Alan, Demokracija i njezini kritičari, Politička kultura 1999.