Ontologija – seminar: Ontologija demokracije II
Naziv kolegija: Seminar iz ontologije: Ontologija demokracije II
Nositelj/nastavnici: dr. sc. Marija Selak, docentica
Status: Izborni.
Trajanje: 1 semestar (ljetni), 2 sata tjedno.
ECTS: 3 boda.
Oblik nastave: Predavanje.
Korištene metode: Predavanje, rasprava, interaktivne i participativne metode rada.
Obveze: Usmeno ili pismeno izlaganje seminarskog rada; pohađanje nastave; sudjelovanje u diskusijama.
Uvjeti za upis kolegija: Nema.
Opis i cilj kolegija: Kolegij Ontologija demokracije II nastavak je kolegija Ontologija demokracije I. U kolegiju Ontologija demokracije I težište je bilo na tipologijama i modelima demokracije te na raspravi o njima, a u kolegiju Ontologija demokracije II znanje stečeno u sklopu prethodnog kolegija primijenit će se na dvama aktualnim primjerima: kritičkom promišljanju Heideggerove političke ontologije u svjetlu izlaska Crnih bilježnica te islamske političke teologije u kontekstu recentnih bliskoistočnih sukoba. U prvom tematskom krugu postavit će se pitanje o (ne)odvojivosti teorijske i praktičke filozofije. Na tom tragu, kao model za promatranje politizacije ontologije i ontologizacije politike poslužit će „slučaj“ Heidegger. U drugom tematskom krugu postavit će se pitanje odnosa religije, građanskog društva i politike. Uočavanje karakteristika i biti moderne tehnike (Heidegger) te njoj pripadnog proces degradacije duhovnosti (Berdjajev) poslužit će kao uporišna točka za otvaranje problema političke teologije. U tom smislu „sukob“ između tehniciziranog svijeta i duhovnosti razmotrit će se u suvremenom kontekstu pri čemu će se imati u vidu različiti načini prakticiranja demokracije i njihova uvjetovanost socio-kulturnim kontekstom, s naglaskom na političku teologiju u svjetlu ontološkog narativa suvremene islamske političke misli. Zaključno će se otvoriti pitanje političke budućnosti Europe pri čemu će se usporediti Berdjajevljevo promišljanje dolaska Novog srednjovjekovlja te Huntingtonovo promišljanje o sukobu civilizacija.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij nadopunjuje kurikulum studija filozofije aktualnim problematiziranjem demokracije u suvremenom kontekstu pri čemu diskusije unutar kolegija studente pripremaju za komentiranje aktualnih i prijepornih društvenih tema u javnim istupima sa stajališta teorijske i praktičke filozofije. Studenti će navedenu problematiku imati priliku sagledati iz perspektive ontologije, ali i filozofije povijesti, etike i filozofske antropologije.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska evaluacija, provjera znanja tokom predavanja, konzultacije sa studentima, seminarski rad.
Sadržaj kolegija
1.Upoznavanje. Uvodne napomene o ciljevima kolegija i načinu rada. Kratak opis osnovne ideje i svrhe kolegija.
I.Politička ontologija Martina Heideggera
2.Filozofsko-povijesne posljedice totalitarizma. Filozofija hitlerizma (Lévinas) i banalnost zla (Arendt).
3.Heideggerova politička ontologija. Bitak i Židovi.
4.Filozofija i nacionalsocijalizam na primjeru Martina Heideggera.
II. Politička teologija u svjetlu ontološkog narativa suvremene islamske političke misli
- Religija, građansko društvo i politika. Društveni poredak bez religije?
- Kritika zapadne metafizike: Heidegger: bit moderne tehnike. Berdjajev: stroj koji je „obezdušio“ čovjeka.
- Islamska teološka politika i politička teologija.
- Europa i islam. Utjecaj islama (Ellul)
- Iskustvo bojišnice kao povijesni faktor? (Potočka)
- Doktrina džihada.
- Politička budućnost Europe: Kojève i Schmitt
- Sukob civilizacija i dolazak Novog srednjovjekovlja?
- Završna rasprava i evaluacija.
Literatura:
– Nikolaj Aleksandrovič Berdjajev, Novo srednjovjekovje: razmišljanje o sudbini Rusije i Europe, poglavlje: „Čovjek i stroj“, Laus, Split, 1991.
– Nikolaj Aleksandrovič Berdjajev, Sudbina čovjeka u suvremenom svijetu: za razumijevanje naše epohe, Verbum, Split 2007.
– Martin Heidegger: „Pitanje o tehnici“, u: Martin Heidegger, Kraj filozofije i zadaća mišljenja. Rasprave i članci, Naprijed / Brkić i sinovi, Zagreb, 1996.
– Martin Heidegger, Bitak i vrijeme, Naprijed, Zagreb, 1985.
– Branko Bošnjak, Filozofija i kršćanstvo, Naprijed, Zagreb, 1966., str. 13-47, 422-442 i 562-588.
– Hannah Arendt, O zlu, Naklada Breza, Zagreb, 2006.
– Emmanuel Levinas, Nekoliko refleksija o filozofiji hitlerizma, Filip Višnjić, Beograd, 2000.
– Samuel P. Huntington: The Clash of Civilisations?, Foreign Affairs, (3/72)
– Boris Havel, Arapsko-izraelski sukob, Naklada Ljevak, 2013., str. 89-110 i 579-590
– Boris Havel: Orijentalistika unplugged, Europski glasnik 20/2015, Hrvatsko društvo pisaca 2015., str. 67-78.
– Bernard Lewis: Europa i islam, Europski glasnik 20/2015, Hrvatsko društvo pisaca 2015., str. 79-116.
– Marijan Cipra: Put grčke filozofije od Edese (484.) do Toleda (1150.), Europski glasnik 20/2015, Hrvatsko društvo pisaca 2015., str. 133-140.
– Jacques Ellul: Utjecaj islama, Europski glasnik 20/2015, Hrvatsko društvo pisaca 2015., 173-188.
– Majid Khadduri: Doktrina džihada, Europski glasnik 20/2015, Hrvatsko društvo pisaca 2015., str. 189-202.
– Anne-Marie Delcambre: Privlačnost muslimanskog raja za mučenike islama, Europski glasnik 20/2015, Hrvatsko društvo pisaca 2015., str. 313-316.
– Jan Patočka: Heretički eseji o filozofiji povijesti, Europski glasnik 20/2015, Hrvatsko društvo pisaca 2015., str. 511-628.
– Politička budućnost Europe: prepiska Alexandrea Kojèvea i Carla Schmitta, poglavlje u: Europski glasnik 20/2015, Hrvatsko društvo pisaca 2015., str. 893-1024.
– Martin Heidegger kao »slučaj«: Crne bilježnice, Poglavlje u: Europski glasnik (19/2014), str. 81-350.;
Članci:
Herbert Marcuse: Prepiska s Martinom Heideggerom
Otto Pöggeler: Filozofija i nacionalsocijalizam – na primjeru Martina Heideggera
Peter Trawny: Heidegger i »svjetsko židovstvo«
Donatella di Cesare: Heidegger, bitak i Židovi
Holger Zaborowski: Pitanje zablude i krivnje. Heidegger i nacionalsocijalizam
Richard Wolin: Nacionalsocijalizam, svjetski Židovi i povijest bitka. Heideggerove Crne bilježnice
Žarko Paić: Metapolitika i zlo: O Heideggerovu »duhovnome nacizmu«
Dean Komel: Crno na bijelom i chiaroscuro u Heideggerovim Crnim bilježnicama
Richard Rorty: O Heideggerovu nacizmu
Tom Rockmore: Nacizam i Beiträge zur Philosophie
Jürgen Kaube: Konačna bitka planetarnih razbojničkih bandi
Thomas Assheuer: Zatrovano naslijeđe
Adriano Fabris: Heidegger: ambigvitet odluke između filozofije i politike
George Steiner: Heideggerova šutnja