Naziv kolegija: Seminar iz ontologije: Ontologija demokracije III

Nositelj/nastavnici: Doc. dr. sc. Marija Selak
Status: Izborni.
Trajanje: 1 semestar (zimski), 2 sata tjedno.
ECTS: 3 boda.
Oblik nastave: Seminarska izlaganja; predavanje.
Korištene metode: Predavanje, studentska izlaganja, rasprava, interaktivne i participativne metode rada.
Obveze: Usmeno ili pismeno izlaganje seminarskog rada, pohađanje nastave, sudjelovanje u diskusijama.

Uvjeti za upis kolegija: Nema.
Opis i cilj kolegija: Seminar Ontologija demokracije III nastavak je seminara Ontologija demokracije I i II. U seminaru Ontologija demokracije I težište je bilo na tipologijama i modelima te na raspravi o njima, a u seminaru Ontologija demokracije II znanje stečeno u sklopu prethodnog kolegija primjenjeno je na dvama aktualnim primjerima: kritičkom promišljanju Heideggerove političke ontologije u svjetlu izlaska Crnih bilježnica te islamske političke teologije u kontekstu recentnih bliskoistočnih sukoba. U seminaru Ontologija demokracije III otvorit će se pitanje odnosa pojedinca i mnoštva. U tom smislu, u prvom dijelu seminara, na temelju djela Pobuna masa José Ortega y Gasseta, promotrit će se početak raščlambe i kritike čovjeka-mase koji upravo kroz demokratizaciju društva ulazi u politički prostor. U nastavku na navedeno, studenti će imati prilike kritički sagledati Ortega y Gassetin odgovor na pitanje: „Tko vlada svijetom?“. Na tragu postavljenog pitanja o rušenju poretka vrline uslijed demokratske pojavnosti čovjeka-mase, u drugom dijelu seminara, otvorit će se problematika kraja autoriteta na način na koji je izlaže Alain Renaut. Uloga autoriteta razmotrit će se na različitim društveno-političkim razinama, od autoriteta vlasti, autoriteta odgoja, funkcije kažnjavanja i sudstva pa sve do recentne problematike preobrazbe medicinske moći. U završnoj raspravi napravit će se komparacija Ortega y Gassetine kritike masa i Renautovog promišljanja posljedica kraja autoriteta te će se cjelokupna problematika, imajući u vidu predhodne seminare iz Ontologije demokracije, rastumačiti u okviru ontološke pojmovne aparature, ponajviše odnosa pojedinačnog i općeg, principa hijerarhije, dihotomije teorije i prakse, te (ne)mogućnosti nadilaženja metafizičkih pretpostavki (suvremenog) društva.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij nadopunjuje kurikulum studija filozofije aktualnim problematiziranjem demokracije i onoga na čemu ona počiva, točnije ulozi i sukobu pojedinca i mnoštva, jednako kao i funkciji autoriteta danas. Diskusije unutar kolegija studente pripremaju za komentiranje aktualnih i prijepornih društvenih tema u javnim istupima sa stajališta teorijske i praktičke filozofije. Studenti će navedenu problematiku imati priliku sagledati iz perspektive ontologije, ali i filozofije povijesti, etike i filozofske antropologije.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska evaluacija, provjera znanja tokom predavanja, konzultacije sa studentima, seminarski rad.

Sadržaj kolegija

• Upoznavanje. Uvodne napomene o ciljevima kolegija i načinu rada. Kratak opis osnovne ideje i svrhe kolegija.

I. Pobuna masa

• Početak raščlambe čovjeka-mase.
• Život plemstva i život puka.
• Mase i nasilje.
• Tko vlada svijetom?

II. Kraj autoriteta?

• Pitanje autoriteta u demokratsko doba.
• Vlast i autoritet.
• Vlasti bez autoriteta?
• Autoritet religije.
• Kraj političara?
• Rušenje roditeljskog autoriteta?
• Koga kazniti?
• Preobrazba medicinske moći.
• Završna rasprava i evaluacija.

Literatura
A. Primarna literatura

– José Ortega y Gasset, Pobuna masa, Zagreb: Golden marketing, 2003.

– Alain Renaut, Kraj autoriteta, Zagreb: TIM press, 2015.

B. Sekundarna literatura

– Hannah Arendt, Politički eseji, Zagreb: Antibarbarus, 1996. (esej: Što je autoritet?)

– Erich Fromm, Autoritet i porodica, Zagreb/Beograd: Naprijed/Nolit 1984.

– Franz Neumann, Demokratska i autoritarna država, Zagreb: Naprijed, 1992.

– Michel Foucault, Što je autor?, Zagreb: Jesenski i Turk, 2015.

– Michel Foucault, Vladanje sobom i drugima, Zagreb: Antibarbarus, 2010 (knjiga 1)

– Platon, Država, Zagreb: Naklada Jurčić, 1997.

– Aristotel, Politika, Zagreb: Globus/Liber, 1988.

– Nikolaj Aleksandrovič Berdjajev, Sudbina čovjeka u suvremenom svijetu: za razumijevanje naše epohe, Split: Verbum, 2007.