Povijest filozofije – seminar: Hegelov sistem
Naziv predmeta: Povijesti filozofije – seminar
Naziv kolegija: Hegelov sistem
Izvoditelj kolegija: dr. sc. Igor Mikecin, izv. prof.
ECTS bodovi: 3 ECTS boda
Nastavni jezik: hrvatski
Trajanje kolegija: ljetni semestar, 2 sata tjedno
Status kolegija: izborni
Oblik nastave: seminar
|
Opis
kolegija:
Za Hegela je sistem ne samo jedina moguća forma prikaza onog
istinitog u znanosti, nego se u njemu otkriva i bit onog
apsolutnog u njegovom vlastitom kretanju i razvoju. Seminar se
bavi izlaganjem osnova Hegelovog sistema, polazeći od njegovog
prvog dijela, odnosi promišljajući strukturu logičkih
kategorija u Hegelovoj znanosti logike. Među glavnim pitanjima
koja će se u seminaru postaviti jest odnos logike i ostalih dvaju
dijelova sistema, to jest kako se realna filozofija temelji u
logici. Logika se u Hegela shvaća kao znanost ideje po sebi i za
sebe, filozofija prirode kao znanost ideje u njezinom biti drugim,
a filozofija duha je znanost ideje koja se je iz njezinoga biti
drugim vratila u samu sebe. Posebna će se pažnja posvetiti
filozofiji duha u njezinim trima stupnjevima: filozofija
subjektivnog, objektivnog i apsolutnog duha, a na koncu će se
tematizirati i Hegelovo poimanje i sistemsko mjesto povijesti
filozofije.
|
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: seminar je neposredno povezan s kolegijima iz predmeta Povijest filozofije posvećenim njemačkoj klasičnoj filozofiji, a također i s kolegijima iz predmeta Ontologija zbog temeljnih ontologijskih pitanja koja se u njemu obrađuju.
Nastavne metode: studentsko seminarsko izlaganje na zadanu temu i zajednička rasprava povodom toga izlaganja, zajedničko čitanje i tumačenje Hegelovog teksta pod vodstvom nastavnika, rasprava i razgovor na osnovi proučenog teksta pod vodstvom nastavnika
Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, pripremanje za nastavu čitanjem i proučavanjem Hegelovog teksta i ostale ponuđene literature vezane uz njega, aktivno sudjelovanje u nastavi tumačenjem pročitanog teksta, vođenjem rasprave i razgovora, te seminarskim izlaganjem na zadanu temu, pisanje seminarskog rada na zadanu temu
Način provjere znanja: pregled seminarskih radova i konzultacije između nastavnika i studenata o seminarskim radovima, praćenje seminarskog izlaganja, praćenje pripremljenosti studenata za seminar kroz tumačenje Platonovog teksta, raspravu i razgovor pod vodstvom nastavnika
Literatura:
Primarna literatura
Hegel, G. W. F., Enciklopedija filozofskih znanosti, Veselin Masleša, Sarajevo, 1987.
Hegel, G. W. F., Fenomenologija duha, Naprijed, Zagreb, 2000.
Hegel, G. W. F., Znanost logike I-II, Demetra, Zagreb 2003.
Sekundarna literatura
Beisner, F. C. (ed.), The Cambridge Companion to Hegel, Cambridge University Press, Cambridge, 1993.
Hösle, W., Hegels System, Felix Meiner, Hamburg, 2014.
Houlgate, S. – Baur, M. (ed.), A Companion to Hegel, Wiley – Blackwell, Malden – Oxford, 2011.
Moyar, D. (ed.), The Oxford Handbook of Hegel, Oxford University Press, Oxford, 2017.
Izdanje izvornih tekstova
Hegel, G. W. F., Hauptwerke in sechs Bänden, Felix Meiner, Hamburg, 1999.