Naziv predmeta: Seminar iz povijesti filozofije
Naziv kolegija: Sloboda i nužnost u Kanta i Fichtea
Nositelj kolegija: dr. sc. Igor Mikecin, izv. prof.
Izvoditelji kolegija: dr. sc. Ljudevit Fran Ježić, poslijedoktorand
ECTS bodovi: 3 ECTS boda
Nastavni jezik: hrvatski
Trajanje kolegija: ljetni semestar akad. god. 2015/2016., 2 sata tjedno
Status kolegija: izborni
Oblik nastave: seminar

Opis kolegija: Seminar je posvećen pitanju slobode, napose u njenu odnosu spram prirodne nužnosti, kao središnjem pitanju i pobudi na filozofiju za Kanta i Fichtea, a potom i kao zaglavnome kamenu cijeloga sustava transcendentalne filozofije.

Premda je čovjek sam sebi u svojoj samosvijesti, prije svega u svijesti o svojoj dužnosti iz moralnoga zakona, dan kao slobodan, neovisan o svim sebičnim pobudama koje proistječu iz njegove osjetilne naravi, njegovo mu iskustvo ipak sve u prirodi veže u beskrajne i nužne nizove uzroka i učinaka, u kojima je sve uvjetovano. Kako to dvoje, ljudsku neuvjetovanost i uvjetovanost pomiriti, pitaju se i Kant i Fichte.

Kant nakon dugoga niza istraživačkih godina otkriva pri kritici čistoga uma da je taj spor antinomija samoga čistoga uma čiji se transcendentalni privid razrješuje transcendentalnim idealizmom (stajalištem da su prostor, vrijeme i čisti pojmovi razuma samo empirijski realni, a transcendentalno idealni). Svoju će spoznaju učvrstiti daljom razradom ovisnosti slobode o moralnome zakonu u spoznajnome smislu i ovisnosti moralnoga zakona o slobodi u metafizičkome smislu, kao i vezanosti mogućnosti slobode uz opstojnost radikalnoga zla u ljudskoj naravi.

Oduševljen Kantovom Kritikom praktičkoga uma, Fichte napušta svoj prvotni, doduše osjećajno nelagodan, ali razumski dosljedan i uvjerljiv, determinizam (Aforizmi o religiji i deizmu) te se laća pomiriti gornji spor praktičkoga uvjerenja i teoretičkoga iskustva tako da iz slobode preko izvornih radnja ljudskoga duha znanstveno-spekulativno izvede sve nužne uvjete iskustva kao uvjete mogućnosti ozbiljenja čovjekove slobode, uključno s općim uvjerenjem o opstojnosti izvanjskoga, o nama neovisnoga svijeta. Kantova se kritka čistoga uma time preobražava u sustav transcendentalnoga idealizma (nauke o znanosti ili znanstvoslovlja) kao prvi sustav slobode, kako Fichte tvrdi:

»Moj sustav je prvi sustav slobode. Kako je ona nacija [Francuzi] rastrgla političke okove čovjeka, tako moj [sustav] oslobađa u teoriji čovjeka od okova stvari o sebi, i njihova utjecaja, […]« (GA III/2, 300)

U seminaru se studenti usmjerenim i intenzivnim radom na presjeku tekstova iz Kantova i Fichteova djela upoznaju i zbližavaju s temom čovjekove slobode (moralne nužnosti) kao njegovom neuvjetovanošću u oprjeci s prirodnom nužnošću kao njegovom uvjetovanošću. Tema slobode i nužnosti u Kanta i Fichtea razmatrat će se i s obzirom na povezana djela njihovih suvremenika.

Osnova za rad, istraživanje i raspravu o slobodi u seminaru čine ova Kantova i Fichteova djela:

Kant:
– Kritika čistoga uma (1781.): Treća antinomija (napose str. 217-220, 235-239, 251-260, kao i pripadni dio Prolegomena za svaku buduću metafiziku: § 53, tj. str. 101-106) i Kanon čistoga uma (dio A797- A819, tj. str. 350-359)
– Osnov metafizike ćudoređa (1785.) (Treći odsjek: Prijelaz s metafizike ćudoređa na kritiku čistoga praktičnog uma, str. 209-226)
– Kritika praktičkoga uma (1788.) (napose Predgovor, str. 31-36, i Kritičko osvjetljavanje analitike čistog praktičkog uma, str. 131-151)
– uvodni dijelovi Kritike moći suđenja (1790.) (napose IX. O svezi zakonodavstva razuma i uma rasudnom snagom, str. 31-34) i Metafizike ćudoređa (1797.) (Uvod u metafiziku ćudoređa, I.-IV., str. 9-25)
– O radikalnome zlu u ljudskoj prirodi (1792.) (prvi odjeljak Religije unutar granica pukoga uma, str. 23-53)

Fichte:
– Aforizmi o religiji i deizmu (1790.)
– Pokušaj kritike sve objave (²1793., § 2 »Teorija volje kao priprema za dedukciju religije uopće«)
– Fichteova recenzija Creuzerova djela Skeptička razmatranja o slobodi volje s obzirom na najnovije teorije o njoj (1793.)
– O pojmu znanstvoslovlja (1794., napose §§. 5 i 7)
– Temelj prirodnoga prava prema principima znanstvoslovlja (1796., uvodni dijelovi i prva 4 §§.)
– Prvi uvod u znanstvoslovlje (1797.)
– Sustav ćudoređa prema principima znanstvoslovlja (1798.)
– Određenje čovjeka (1800.)

Težište je u seminaru na pojmu transcendentalne slobode, potom praktičke, a u manjoj mjeri političko-pravne.

Osnovne tematske jedinice

1. Transcendentalni idealizam, pojave i stvari o sebi, kauzalitet iz prirodne nužnosti (determinizam) i kauzalitet iz slobode (sloboda volje)
2. Treća antinomija čistoga uma: lanac prirodnih uzroka i inteligibilni uzrok, sloboda u kozmološkome smislu
3. Praktička sloboda (moralno iskustveno pitanje) i transcendentalna sloboda (spekulativno pitanje), osjetilni svijet i moralni (inteligibilni) svijet, prirodna nužnost i moralna nužnost
4. Kritika praktičke uporabe čistoga uma: moralni zakon i sloboda volje
5. Negativan i pozitivan pojam slobode, neovisnost o osjetilnosti i sloboda kao autonomija
6. Inteligibilni fatalizam (Schmid) i neovisnost volje o praktičkome umu u slobodi izbora (Reinhold)
7. Princip zla (radikalno zlo) u ljudskoj prirodi i mogućnost slobode
8. Sloboda kao apsolutni spontanitet i samodjelatnost (Jacobi)
9. Sloboda kao mišljenje, refleksija nad sustavom nužnih radnja ljudskoga duha
10. Autonomija čistoga uma u samopostavljanju apsolutnoga Jastva
11. Sloboda kao svrhovito djelovanje i samoozbiljenje u svijetu

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: seminar iz povijesti filozofije neposredno je povezan s kolegijima iz predmeta Povijest filozofije I-VI koji su posvećeni filozofiji u novome vijeku. Njegovim pohađanjem studenti se osposobljavaju za svladavanje trećega dijela ispitnih obveza iz predmeta Povijest filozofije I-VI, koji se odnosi na filozofiju u novome vijeku, odnosno klasični njemački idealizam.

Nastavne metode: uvodno profesorsko izlaganje, zajedničko čitanje i tumačenje filozofijskoga teksta, studentsko seminarsko izlaganje na dogovorenu temu i zajednička rasprava povodom toga izlaganja, rasprava na osnovi proučenoga teksta; nastavni materijali najvećim dijelom dostupni studentima preko Omege.

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, pripremanje za nastavu čitanjem i proučavanjem dogovorenoga teksta, aktivno sudjelovanje u nastavi tumačenjem pročitanoga teksta i raspravljanjem o njem; uvjet za potpis je seminarsko izlaganje ili seminarski rad na dogovorenu temu.

Način provjere znanja: konzultacije između nastavnika i studenta o temi i izvedbi seminarskoga izlaganja ili rada, praćenje seminarskoga izlaganja ili pregled seminarskoga rada, rasprave u seminaru.

Literatura:

 I. Osnovna primarna literatura – odabrana poglavlja iz djela:

• Kant, Immanuel, Kritika čistog uma, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1984. (prev. V. D. Sonnenfeld).
• Kant, I., Dvije rasprave, Matica hrvatska, Zagreb, 1953. (prev. V. D. Sonnenfeld) (I. Prolegomena za svaku buduću metafiziku, II. Osnov metafizike ćudoređa).
• Kant, I., Kritika praktičkog uma, Naprijed, Zagreb, 1990. (prev. V. D. Sonnenfeld).
• Kant, I., Religija unutar granica pukoga uma, Breza, Zagreb, 2012. (prev. K. Miladinov).
• Fichte, Johann Gottlieb, Aforizmi o religiji i deizmu (prev. Lj. F. Ježić).
• Fichte, J. G., Kritika sve objave (izvatci, prev. Lj. F. Ježić).
• Fichte, J. G., Sustav ćudoređa (izvatci, prev. Lj. F. Ježić).
• Fichte, J. G., Prvi uvod u nauku o znanosti, u: Fichte, J. G., Odabrane filozofske rasprave, Kultura, Zagreb, 1956., str. 169-201. (prev. V. Sonnenfeld)

II. Preporučena dodatna primarna literatura:

a) Kantovi i Fichteovi spisi

• Kant, I., Kritika moći suđenja, Naprijed, Zagreb, 1976. (prev. V. D. Sonnenfeld)
• Kant, I., Metafizika ćudoređa, Matica hrvatska, Zagreb, 1999. (prev. D. Karaman).
• Kant, I., »Texte zur Moralphilosophie aus Kants handschriftlichem Nachlass«, u: Bittner, Rüdiger & Cramer, Konrad (ur.), Materialien zu Kants »Kritik der praktischen Vernunft«, Suhrkamp, Frankfurt am Main, 1975., str. 33-136.

• Fichte, J. G., »Rezension von Creuzers ‘Skeptische Betrachtungen über die Freiheit des Willens’«, u: Bittner, Rüdiger & Cramer, Konrad (ur.), Materialien zu Kants »Kritik der praktischen Vernunft«, Suhrkamp, Frankfurt am Main, 1975., str. 295-301.
• Fichte, Johann Gottlieb, O pojmu nauka o znanosti, u: Barbarić, Damir (ur.), Filozofija njemačkog idealizma, Školska knjiga, Zagreb, 1998., str. 233-265 (prev. K. Miladinov).
• Fichte, J. G., »Drugi uvod u nauku o znanosti«, u: Fichte, J. G., Odabrane filozofske rasprave, Kultura, Zagreb, 1956., str. 203-268. (prev. V. Sonnenfeld).
• Fichte, J. G., »Određenje čovjeka«, u: Fichte, J. G., Odabrane filozofske rasprave, Kultura, Zagreb, 1956., str. 7-165.
• Fichte, Immanuel Hermann (ur.), Fichte’s sämmtliche Werke, sv. 3 i 4: Zur Rechts- und Sittenlehre, Veit und Comp., Berlin, 1845.
• Fichte, J. G., Foundations of Natural Right, Cambridge University Press, Cambridge/New York, 2000. (prev. M. Baur).
• Fichte, J. G., The System of Ethics, Cambridge University Press, Cambridge/New York, 2005. (prev. D. Breazeale i G. Zöller).

Popis Kantovih i Fichteovih izvornih tekstova na njemačkome i poveznice na njih (za Kanta se preporuča već klasično izdanje Pruske akademije znanosti u Berlinu – Akademie-Ausgabe – dostupno i u Fakultetskoj knjižnici; za Fichtea se preporuča izdanje Fichteova sina Immanuela – Fichte’s sämmtliche Werke):

http://de.wikisource.org/wiki/Immanuel_Kant

https://de.wikisource.org/wiki/Johann_Gottlieb_Fichte

Kantova i Fichteova djela u njemačkoj digitalnoj knjižnici Zeno.org:

http://www.zeno.org/Philosophie/M/Kant,+Immanuel

http://www.zeno.org/Philosophie/M/Fichte,+Johann+Gottlieb

b) Povezani spisi Kantovih i Fichteovih suvremenika

• Jacobi, Friedrich Heinrich, »O čovjekovoj slobodi«, u: Jacobi, O Spinozinu nauku u pismima gospodinu Mosesu Mendelssohnu, Demetra, Zagreb, 2013., str. 109-117. (prev. D. Domić).
• Reinhold, Karl Leonhard, »Achter Brief. Erörterung des Begriffes von der Freyheit des Willens«, u: Reinhold, K. L., Gesammelte Schriften, Band 2/2: Briefe über die Kantische Philosophie, Zweyter Band, Schwabe, Basel, 2008., str. 183-206 (ili u: Bittner, Rüdiger & Cramer, Konrad (ur.), Materialien zu Kants »Kritik der praktischen Vernunft«, Suhrkamp, Frankfurt am Main, 1975., str. 252-274).
• Schmid, Carl Christian Erhard, »Determinismus und Freiheit«, u: Bittner, Rüdiger & Cramer, Konrad (ur.), Materialien zu Kants »Kritik der praktischen Vernunft«, Suhrkamp, Frankfurt am Main, 1975., str. 241-251.
• Šeling, Fridrih Vilhelm Jozef, »Ja kao princip filozofije ili o onome što je u ljudskome znanju neuslovljeno«, u: Forma i princip filozofije: rani spisi, Nolit, Beograd, 1988., str. 37-127 (prev. D. Basta).

III. Suvremena sekundarna literatura (izbor):

• Beck, Lewis White, A Commentary on Kant’s Critique of Practical Reason, The University of Chicago Press, Chicago/London, 1960.
• Breazeale, Daniel, »The Spirit of the Early Wissenschaftslehre«, u: Breazeale, Thinking through the Wissenschaftslehre. Themes from Fichte’s Early Philosophy, Oxford University Press, Oxford, 2013., str. 96-123.
• Guyer, Paul, »Proving ourselves free«, u: Rohden et al. (ur.), Recht und Frieden in der Philosophie Kants. Akten des X. Internationalen Kant-Kongresses, sv. 1, Walter de Gruyter, Berlin/New York, 2008., str.115-138.
• Klemme, Heiner, »Moralisches Sollen, Autonomie und Achtung. Kants Konzeption der ‘libertas indifferentiae’ zwichen Wolff und Crusius«, u: Rohden et al. (ur.) Recht und Frieden in der Philosophie Kants. Akten des X. Internationalen Kant-Kongresses, sv. 5, Walter de Gruyter, Berlin/New York, 2008., str. 215-227.
• Ježić, Ljudevit Fran, »Odnos Fichtea spram svojih neposrednih filozofijskih prethodnika«, u: Ježić, Lj. F., Razvoj Fichteova jenskoga sustava transcendentalne filozofije u kontekstu pokantovskih rasprava. Doktorski rad, Zagreb, 2015. (napose odnos spram Kanta, str. 52-74, spram Reinholda, str. 91-105 i spram Schmida, str. 127-133).
• Timmermann, Jens, Sittengesetz und Freiheit. Untersuchungen zu Immanuel Kants Theorie des freien Willens, Walter de Gruyter, Berlin/New York, 2003.
• Wallwitz, Georg, »Fichte und das Problem des intelligiblen Fatalismus«, u: Hammacher et al. (ur.), Transzendentale Logik. Fichte-Studien 15 (1999.), str. 121-145.
• Zöller, Günter, Fichte’s Transcendental Philosophy. The Original Duplicity of Intelligence and Will, Cambridge University Press, Cambridge/New York, 1998.