Naziv kolegija: Uvod u arapsku filozofiju
Nositelj kolegija: dr. sc. Igor Mikecin, izv. prof.
Izvoditelj kolegija: Daniel Bučan, profesor arabistike
ECTS bodovi: 3 ECTS boda
Nastavni jezik: hrvatski
Trajanje kolegija: 2 sata tjedno
Status kolegija: izborni
Oblik nastave: seminar

Uvjeti za upis: završen II. semestar

Opis kolegija: Naziv kolegija temelji se na činjenici da su filozofi o kojima je riječ svi, bez obzira na etničko podrijetlo (među njima ima i Arapa i Perzijanaca, a jedan od najvećih je Židov), svoja djela napisali na arapskome jeziku. Program kolegija predviđa niz predavanja koja će obuhvatiti: a) općenit uvod o povijesnom i društvenom kontekstu kad se u Arapa pojavljuje interes za filozofiju; b) niz od nekoliko glavnih tema kojima su se bavili arapski filozofi; c) što su o svakoj od tih tema rekli najveći arapski filozofi, u čemu su se razlikovali i kako su, eventualno, polemizirali; d) povezivanje i usporedba s europskom srednjovjekovnom filozofijom; e) osvrt na osobitost filozofijske dimenzije onoga što se oslanja na islamski misticizam i na neke vidove staroperzijske i indijske baštine a ima sve značajke filozofije odnosno teozofije, te odnos toga korpusa spram glavnog filozofskog korpusa koji smo nazvali arapskom filozofijom (a koji izrasta iz grčke filozofijske baštine). Glavnina kolegija bit će dakle u prvome redu posvećena onoj filozofijskoj baštini koja se u islamu naziva falsafa, to jest ‘produkciji’ srednjovjekovnih muslimanskih mislilaca koje se još naziva i ‘arapskim peripatetičarima’ stoga što je osnova njihova filozofiranja klasični aristotelizam (s njegovim kasno-antičkim, helenističkim interpretacijama).

Osnovne tematske jedinice:

– uvodne pretpostavke: grčko nasljeđe u arapskome kontekstu;
– arapski jezik i filozofija;
– religija i filozofija;
– problem Prvoga počela u arapskoj filozofiji;
– problem stvorenosti/nestvorenosti svijeta u arapskoj filozofiji;
– problem odnosa boga i svijeta;
– problem uzročnosti – prvo počelo kao um ili kao volja;
– filozofija politike;
– tzv. ‘istočnjačka filozofija’ u islamu;
– islamski misticizam; utjecaj i odjeci arapske filozofije u Europi

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Ovaj seminar povezan je s raznim kolegijima iz jedinstvenoga predmeta Povijest filozofije I-IV posvećenima filozofiji u starome i srednjem vijeku, a svrha mu je pružiti uvid u temeljni značaj arapske filozofije, ukazati na bitnu sličnost s kršćanskom/europskom srednjovjekovnom filozofijom, pokazati da je arapska filozofija neodvojivi dio cjeline onoga što se tradicionalno poima kao filozofija (koja mjesto rođenja ima u antičkoj Grčkoj), a što predstavlja jedinstven model mišljenja, upozoriti na neke specifičnosti s obzirom da je riječ o filozofiji koja se izražava arapskim – dakle neindoeuropskim – jezikom. Pohađanjem seminara studenti bitno obogaćuju i produbljuju svoj studij povijesti filozofije.

Nastavne metode: Predavanje i seminarski rad na odabranim tekstovima

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, pripremanje za nastavu čitanjem i proučavanjem zadane literature, aktivno sudjelovanje u nastavi tumačenjem pročitanoga teksta, vođenjem rasprave i razgovora, pisanje seminarskoga rada na odabranu temu.

Način provjere znanja: Seminarski rad na odabranu temu/tekst

Literatura

Obvezna literatura

Daniel Bučan, Uvod u arapsku filozofiju, Sveučilište u Splitu, Split 2013.

 Dodatna literatura:

Pregledi arapske (odnosno islamske) filozofije na hrvatskom (ili „hrvatsko-srpskom“) jeziku

M Sharif, Historija islamske filozofije I. i II., August Cesarec, Zagreb 1988.
Daniel Bučan, Kako je filozofija govorila arapski, Demetra, Zagreb 2009.

Pregledi arapske (odnosno islamske) filozofije na stranim jezicima

Miguel Cruz Hernandez, Histoire de la pensée en terre d’Islam (francuski prijevod španjolskog izvornika), Editions Desjonquères, Pariz 2005.
Majid Fakhry, A History of Islamic Philosophy, Columbia Univeristy Press, New York 1983. drugo izdanje
Henry Corbin, Historija islamske filozofije, Veselin Masleša, Sarajevo 1987.

Monografski pristupi nekim pitanjima arapske (odnosno islamske) filozofije:

Majid Fakhry, Islamic Occasionalism, George Allen and Unwin Ltd., London 1958.
Dimitri Gutas, Greek Thought, Arabic Culture, Routledge, London 1998.
Montgomery Watt, Islamic Philosophy and Theology, University Press, Edinburgh, treće izdanje 1985.
Reynold A. Nicholson, Studies in Islamic Mysticism, Cambridge University Press, Cambridge, petnaesto izdanje 1978.
Eric Ormsby, Theodicy in Islamic Thought, Princeton University Press, Princeton, New Jersey 1984.
Annemarie Schimmel, Mystical Dimensions of Islam, University of North Carolina Press, Chapel Hill 1975.
Tarik Haverić, Srednjovjekovno filosofijsko nazivlje u arapskom jeziku, El-Kalem, Sarajevo 1991.
Daniel Bučan, Al-Gazali i Ibn Rušd. Mišljenje u svjetlosti vjere i razuma, Filozofska istraživanja, Zagreb, 1991.

Opći pregledi i studije o srednjovjekovnoj filozofiji na stranim jezicima i na hrvatskome:

Etienne Gilson, La philosophie au Moyen Age, drugo prošireno izdajhe, Editions Payot & Rivages, Pariz 1999.
Stjepan Kušar, Srednjovjekovna filozofija, Školska knjiga, Zagreb 1996.
Genadij Georgijevič Ivanov, Formiranje srednjovekovne filosofije, Grafos, Beograd 1982.

Djela arapskih filozofa u hrvatskome prijevodu:

Averroës, Nesuvislost nesuvislosti, Naprijed, Zagreb 1988.
Averroës, Knjiga prosudbene rasprave (o odnosu vjerozakona i filozofije), Demetra, Zagreb 2006.
Avicenna, Knjiga naputaka i opasaka, Demetra, Zagreb 2000.
Avicenna, Metafizika I. i II., Demetra, Zagreb 2011./2012.
Avicenna, Knjiga o duši, Demetra, Zagreb 2013.
Al-Fārābī, Knjiga o slovima, Demetra, Zagreb 1999.
Al-Fārābī, Uzorita država, Demetra, Zagreb 2011.
Al-Ġazālī, Nesuvislost filozofâ, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1993.
Al-Ġazālī, Knjiga o ljubavi, Demetra, Zagreb 2014.
Al-Ġazālī, Izbavljenje od zablude, El-Kalem, Sarajevo 1989.
Avempace, Vladanje osamljenika, Demetra, Zagreb 2015.
Ibn Ṭufayl, Živi sin Budnoga, Veselin Masleša, Sarajevo 1985.
Majmonid, Vodič za one što dvoje I. i II.-III., Demetra, Zagreb 2008./2009.