logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Povijest filozofije – seminar: Uvod u povijest filozofije

Naziv predmeta: Povijest filozofije – seminar
Naziv kolegija: Uvod u povijest filozofije
Izvoditelj kolegija: dr. sc. Igor Mikecin, izv. prof.
ECTS bodovi: 3 ECTS boda
Nastavni jezik: hrvatski
Trajanje kolegija: zimski semestar, 2 sata tjedno
Status kolegija: izborni
Oblik nastave: seminar

Opis kolegija: Polazeći od samoodređenja filozofije u različitim likovima njena povijesnog očitovanja kolegij pruža uvid u svezu između povijesti i filozofije, te u zakonitost slijeda povijesnih epoha filozofije. Ispituje se jedinstvo filozofije i njena povijesno nastala unutarnja raščlanjenost: likovi i principi filozofije i njihov međusobni odnos. Kroz proučavanje povijesne mijene pojma filozofije istražuje se povijesni postanak i razvoj filozofijskih disciplina, kao i povijesni odnos između filozofije i znanosti.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij služi kao uvod u studij povijesti filozofije, koji čini znatan dio ukupnog programa studija filozofije. Cilj predmeta je uputiti studente u razumijevanje povijesnosti filozofije, te omogućiti uvid u smisao studija povijesti filozofije u sklopu studija filozofije.

Sadržaj:

Predmet se sastoji od četiri osnovne sadržajne cjeline:

I. Povijest filozofije i filozofija

Povijesnost same filozofije. Što je filozofija, što je povijest filozofije i kako je moguća sveza između povijesti i filozofije. Epohe i razdoblja filozofije? Jedinstvo filozofije i njena povijesno nastala unutarnja raščlanjenost: slojevi i likovi filozofije. Odnos među pojedinim povijesnim likovima filozofije. Povijesna tipologija filozofije. Unutarnja zakonitost povijesne mijene filozofije: philosophia perennis, napredak, razvoj i kružno ponavljanje. Povijesni početak filozofije i pitanje kraja filozofije. Povijesni postanak i razvoj filozofijskih disciplina. Povijesni odnos između filozofije i znanosti: istovjetnost i postupno razlučivanje znanosti od filozofije (teologija, psihologija, kosmologija). Povijest filozofije, povijest religije i  povijest umjetnosti. Filozofija i metafizika: sophiaphilosophia – „apsolutna znanost“ – „nadilaženje filozofije“.

II. Povijest filozofije i povijest svijeta

Sveza između povijesti filozofije i povijesti svijeta. Povijest filozofije i filozofija povijesti. Filozofija i razlika duhovne i materijalne povijesti. Filozofija i politička i ekonomska povijest. Posvijesnotvornost i svjetotvornost filozofije na primjeru pojedinih povijesnih epoha i njoj pripadnih povijesnih svjetova. Povijest filozofije kao istina svjetske povijesti. Mogućnost djelovanja ili utjecaja filozofije na svjetsku povijest. Filozofija i povijesne okolnosti njenog pojavljivanja. Filozofija i grčki svijet. Filozofijske pretpostavke kršćanskog srednjovjekovnog svijeta. Filozofijsko porijeklo modernih znanosti i tehnike i znanstveno-tehnički svijet. Ne-ostvarivost filozofije i ostvarenje epohalno vladajuće metafizike u svjetskoj povijesti.

III. Povijest filozofije i filozofijska hermeneutika

Različiti mogući odnosi filozofije spram vlastite povijesti. Zadaća i smisao studija povijesti filozofije. Povijesno podrijetlo i izvori filozofije. Filozofija i njena povijesna predaja (tradicija). Povijesno djelovanje. Povijesni horizonti. Odnos filozofije prema vlastitoj povijesti, tj. prema bivšim likovima filozofije. Povijest filozofije i historija filozofije.

IV. Povijest filozofije i filozofijska filologija

Povijest filozofije i povijesni jezici filozofije: grčki, latinski, francuski, engleski, njemački. Filozofija i slavenski jezici. Filozofija i ono grčko. Filozofija i klasična filologija. Što je filozofijski tekst? Autentičnost i kronologija filozofijskog teksta. Doksografija. Uspostava teksta. Prevođenje filozofije.

 

Nastavne metode: studentsko seminarsko izlaganje na zadanu temu i zajednička rasprava povodom toga izlaganja, zajedničko čitanje i tumačenje odabranih tekstova pod vodstvom nastavnika, rasprava i razgovor na osnovi proučenog teksta pod vodstvom nastavnika

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, pripremanje za nastavu čitanjem i proučavanjem odabranog teksta i ostale ponuđene literature vezane uz njega, aktivno sudjelovanje u nastavi tumačenjem pročitanog teksta, vođenjem rasprave i razgovora, te seminarskim izlaganjem na zadanu temu, pisanje seminarskog rada na zadanu temu

Način provjere znanja: pregled seminarskih radova i konzultacije između nastavnika i studenata o seminarskim radovima, praćenje seminarskog izlaganja, praćenje pripremljenosti studenata za seminar kroz tumačenje odabranog teksta, raspravu i razgovor pod vodstvom nastavnika

 

Literatura: 

Gadamer, H.-G., Istina i metoda, Sarajevo, 1978.
Hegel, G. W. F., Istorija filozofije, Beograd, 1978.
Heidegger, M., Bitak i vrijeme, Zagreb,1985.: paragraf 6
Heidegger, M., Vrijeme i bitak, u: Kraj filozofije i zadaća mišljenja, Zagreb, 1996.